Iako je ova praksa uobičajena među mnogim vernicima, Đurđević ističe da nije obavezna i ljudi mogu birati da li će je slediti ili ne.
Mnogi vernici, izlazeći iz crkve posle bogosluženja, zastanu na trenutak, okrenu se ka oltaru, odnosno prema istoku, i osene se znakom krsta.
U pravoslavnom predanju, oltar zauzima centralno mesto u hramu. On je mesto gde se vrši sveta liturgija, gde se prinosi beskrvna žrtva i gde se, prema verovanju Crkve, na tajanstven način susreću nebo i zemlja.
Okretanje ka oltaru pri izlasku iz crkve mnogi vernici doživljavaju kao poslednji pozdrav svetinji, čin zahvalnosti Bogu za primljenu blagodat i podsećanje da se iz hrama ne izlazi "prazan", već osnažen molitvom i zajedništvom.
Istok, prema kojem je oltar okrenut, u hrišćanskoj simbolici ima posebno značenje. On se vezuje za svetlost, Vaskrsenje i dolazak Hrista, "sunca pravde“. Zbog toga se u molitvi često stoji okrenut ka istoku, a i sam raspored crkve prati tu simboliku. Kada se vernik pri izlasku okrene ka oltaru, taj gest može biti shvaćen kao tiha ispovest vere i podsećanje na duhovni pravac kojim bi trebalo da ide njegov život.
Ipak, Pravoslavna crkva uvek naglašava razliku između suštine vere i spoljašnjih oblika njenog izražavanja.
Shutterstock/Vadim Po
Okretanje ka oltaru prilikom izlaska iz crkve nije obaveza
Ne postoji kanonska odredba koja nalaže da se vernik mora okrenuti ka oltaru prilikom izlaska iz crkve. Takav čin nije obaveza, niti merilo nečije vere, već isključivo lični izbor.
- Veliki broj vernika se prilikom izlaska iz crkve okreću se ka oltaru odnosno prema istoku i osenjuju se znakom krsta. Ovaj način izlaska iz crkve nije strogo propisana norma, već je više pitanje lične pobožnosti - rekao je on.
Printscreen/Instagram/verska.nastava
Teolog Aleksandar Đurđević
Iako je ova praksa uobičajena među mnogim vernicima, Đurđević ističe da nije obavezna i ljudi mogu birati da li će je slediti ili ne.
- Crkva ne nameće ovu praksu kao obaveznu, to je izraz lične pobožnosti, zahvalnosti i poštovanja. Lično, nikada nisam video nijednog patrijarha ili vladiku da to čini, čime se samo potvrđuje da to nije strogo propisano pravilo. Tradicija i običaji se mogu razlikovati pa je najbolje slediti vlastitu savest i poštovati lokalne običaje. Zaključak je da onaj koji se okreće ka oltaru prilikom izlaska iz Crkve neka ne osuđuje onoga koji to ne čini i obnuto - istakao je on.
Kada neko iz porodice počne redovno ići u crkvu, često nailazi na kritike, zbunjenost, pa čak i ravnodušnost. Ali, njegova vera može da postane seme koje polako klija u srcima drugih.
Protojerej Tarasije Zabudjko rasvetljava nedoumicu o kojoj se u parohijama najčešće govori tiho, objašnjavajući da se suština ove zabrane ne tiče vrednovanja žene, već svetosti mesta na kojem se savršava Bezkrvna Žrtva.
Recept sa puterom, jajima i citrusnom kremom bogat po ukusu, namenjen danima mrsne trpeze kada se kolači ne mere izgledom, već osećajem koji ostavljaju za stolom.
Iza kratkog čina koji se svake godine 3. februara obavlja u crkvama stoji priča o svetitelju, njegovom mučeništvu i čudu koje je obeležilo jedan od najneobičnijih običaja hrišćanske tradicije.
U besedi za utorak Sedmice bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz milosrđe, oproštaj i gradnju mira čovek dotiče božansku istinu i otkriva tajne Raja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Maksima Ispovednika po starom i Svetog pravednog Simeona Bogoprimca po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Blaža (Vlaha), dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U besedi za utorak Sedmice bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz milosrđe, oproštaj i gradnju mira čovek dotiče božansku istinu i otkriva tajne Raja.
Dok svet često nagrađuje nepravdu, podviznik iz Odese iz 20. veka pokazuje kako čuvanje savesti i hodanje “uskim putem” postaje jedini pravi odgovor na okrutnost života.
Nekadašnji basista benda Danzig Džoš Lejzi govori o ličnom slomu, godinama borbe sa zavisnošću i susretu s verom, koji ga je doveo do odluke da primi svetu tajnu krštenja u Pravoslavnoj crkvi.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Nekadašnji basista benda Danzig Džoš Lejzi govori o ličnom slomu, godinama borbe sa zavisnošću i susretu s verom, koji ga je doveo do odluke da primi svetu tajnu krštenja u Pravoslavnoj crkvi.