Pitanje o tome gde se novac tačno stavlja i zašto, često izaziva diskusiju među vernicima.
U mnogim crkvama širom sveta postoji običaj da vernici prilikom ulaska u svetinju ostave novac pred ikonama ili u kutiji za priloge, te na taj način pomažu u finansiranju svetog hrama.
Crkva od tih para kupuje potrepštine i na svaki mogući način ih koristi za unapređenje svetinje u kojoj su pare ostavljene, osim ako prilog koji se skuplja u crkvi nije namenjen nečemu drugom - što je uvek naglašeno.
Pitanje o tome gde se novac tačno stavlja i zašto, često izaziva diskusiju među vernicima.
Tradicionalno, novac se stavlja na određena mesta. Međutim mnogi vernici ne znaju pravila ponašanja u crkvi te pare ostavljaju na mestima, koja nisu predviđena za to.
Gde treba ostaviti dobrovoljni prilog prilikom celivanja ikone, otkriva Aleksandar Đurđević, teolog.
- Često možemo videti ljude kako na same ikone ostavljaju novac, ali treba da znate da to ipak ne treba da radimo. S razlogom na to da postoje korpice za odlaganje novca ili pak prorezi u koje ubacujemo svoj dobrovoljni prilog - započinje teolog.
Republika
Aleksandar Đurđević
Važno je pridržavati se pravila kada je reč o postupanju sa svetinjama. Nikako ne smemo zaboraviti da ikone nisu mesto za ostavljanje novca.
- Nikako nemojte novac stavljati na same ikone, ikone treba da budu čiste i one se celivaju, a nisu tu da bi se novac odlagao na nije.
Kada se odlučimo da ostavimo prilog, važno je zapamtiti da vrednost nije u količini novca, već u iskrenoj nameri.
- I upamtite, nije bitno koliko novca stavite na ikone, bitno da je od srca - zaključuje Aleksandar Đurđević.
BONUS VIDEO: Svetac sa životinjskom glavom na ljudskom telu! Teolog Aleksandar Đurđević govori o Svetom Hristiforu
Odluka opštine Lučani obradovala je meštane koji nisu zaboravili arhipastira koji je pomagao svoj kraj, gradio crkveni život u rasejanju i ostavio dubok trag među Srbima s obe strane okeana.
Jednostavno jelo od krompira, luka i pirinča, obogaćeno kobasicom, koje se sprema bez mnogo muke, a donosi pun domaći ukus i miris nedeljnog ručka kakav se nekada podrazumevao.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Od dovratnika do vitrine, neke navike u rasporedu svetinja potiču iz pogrešnih tumačenja, a prema učenju Crkve, mesto koje im dajemo otkriva koliko razumemo njihovu pravu ulogu u svakodnevnom životu.
Odluka opštine Lučani obradovala je meštane koji nisu zaboravili arhipastira koji je pomagao svoj kraj, gradio crkveni život u rasejanju i ostavio dubok trag među Srbima s obe strane okeana.
Sveća i dalje gori, kolač se lomi, ali su gosti često na ekranu – dok jedni žale za starim običajima, drugi tvrde da se suština nije pomerila ni za korak i da slava i dalje okuplja, samo na drugačiji način.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U besedi za ponedeljak 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički jasno povlači granicu između spoljašnje pobožnosti i unutrašnjeg preobražaja koji menja srce, misao i čitav pravac čovekovog života.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Januarija i druge s njim po starom i Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blaženog Julijana, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.