Shutterstock/Sergio Hernan GonzalezOtac Dušan Kolundžić
Protojerej-stavrofor Dušan Kolundžić objašnjava da ovaj simbol ima istoriju koja seže u antičko doba.
Osim biblijskih scena u vidu fresaka na zidovima svetinja provuče se i simbol tzv. "Svevidećeg oka", a mnogi vernici taj crtež povezuju sa nečim okultnim, masonerijom, Iluminatima - tajnim društvima.
Protojerej-stavrofor Dušan Kolundžić objašnjava da ovaj simbol ima istoriju koja seže u antičko doba.
- "Svevideće oko“ u trouglu, se slika na našim ikonostasima iznad Carskih dveri, a na mestu gde se obično nalazi motiv "Nedremano oko“. Trougao, kao simbol broja tri, koji je bio u poštovanju i kod Jevreja, služio je u ranom hrišćanstvu kao simvol Trojičnog Boga, pre no što se razvio današnji motiv predstavljanja Presvete Trojice (Tri putnika kod Avrama ili Očestvo) . Jasna i potpuna simbolika geometrijskog oblika trougla, koji je bio omiljen u antičkoj grčkoj arhitekturi i koji poseduje svaki antički zabat, sigurno da vodi poreklo od egipatskih piramida, jer je taj oblik u starom svetu predstavljao nebeski grad, dakle težnju ka božanstvu. I kasnije, u hrišćanskom srednjem veku, trougao se susreće mnogo često u crkvenom graditeljstvu i ne samo kod zvonika, koji svojom visinom i oblikom predstavljaju vezu između zemlje i neba.
- Znak trougla sa Božjim okom u sredini, često sa jevrejskim nazivom Boga – Jahve, bio je odomaćen u ikonografskoj tematici 17. i 18. veka. Neke elemente ove predstave uzeli su kasnije u svoje obeležje i slobodni zidari, masoni, što ničim ne umanjuje značaj hrišaćanske ikonografije. Uostalom, Lucifer znači „svetlonosni“ i prorok Isaija je nazvao vavilonskog cara Lucifer, što znači „zvezda Danica“ (Is.14, 12) , jer je Venera dobila ime Danica, kad je jutarnja zvezda. Znatno kasnije je ime Lucifer pripisano Satani, ali iz vremena pre pada, dakle dok je još bio anđeo.
Printscreen You tube televizija hram
Otac Dušan Kolundžić
Kaže da osim silbol "Svevidećeg oka" možemo videti ruku, šaku Božju, pruženu iz oblaka, prema rečima i Knjige premudrosti Solomonove 3, 1. Jedna od najlepših je ona iz manastira Manasija, ispod koje je naslikan car Solomon, koji i objašnjava ruku Gospodnju.
Svevideće oko u Sabornoj crkvi u Beogradu
Foto: SPC
Saborna crkva
Crkva Svetog arhangela Mihaila u Beogradu poznatija je kao Saborna crkva. Termin saborna znači da je to glavna gradska crkva, na čijem čelu je episkop.
Stoga, ova crkva nosi s ponosom titulu glavne u čitavom gradu, a ističe se još po mnogo čemu, od svog istorijskog i umetničkog značaja, do bogate riznice i grobova znamenitih ličnosti Srbije. Nalazi se u neposrednoj blizini glavne pešačke zone Beograda - ulice Knez Mihailove.
Crkva koju danas imamo prilike da vidimo podignuta je na temeljima stare crkve iz 18.veka. Stara crkva je više puta rušena i obnavljana usled tursko-austrijskih sukoba. Konačno, 1837. godine započeta je gradnja crkve koja će ostati simbol Beograda, a čiju gradnju je naložio knez Miloš Obrenović. Ime joj je dao upravo on, po svojoj krsnoj slavi, arhangelu Mihailu.
U ovoj crkvi je u jednom delu ikonostasa moguće videti simbol "Svevidećeg oko".
Printscreen RTS
Svevideće oko u Sabornoj crkvi, detalj
Printscreen you tube AgroTV Srbija
Deo zida u Sabornoj crkvi gde se iznad Isusa Hrista nalazi Svevideće oko
Šta kaže teolog?
Republika
Aleksandar Đurđević
Istog stava je i teolog Aleksandar Đurđević, koji navodi da oko u piramidi ne predstavlja samo znak masona.
- Svevideće oko često izaziva pogrešno tumačenje i povezuje se sa masonerijom, iako masonerija nastaje tek u 18. veku. U pravoslavnoj ikonografiji svevideće oko predstavlja Božiju svemogućnost i prisutnost - Bog je svuda prisutan i vidi sve, pa tako poznaje srce svakog čoveka. Trougao koji okružuje oko predstavlja Sveto Ttrojstvo. Ovaj simbol se pojavljuje na crkvenim freskama, ikonama i predmetima, ne kao znak tajnih društava već kao podsetnik da ništa nije sakriveno od Boga - zaključuje teolog Aleksandar Đurđević.
BONUS VIDEO: Svetac sa životinjskom glavom na ljudskom telu!Teolog Aleksandar Đurđević govori o Svetom Hristiforu
U petak, 15. novembra, navršava se decenija i po od kada je svoj ovozemaljski život skončao poglavar SPC kojeg u srpskim zemljama smatraju najvoljenijim arhijerejem 20. veka.
U uslovima hroničnog nedostatka celovitog pristupa u zaštiti zadužbina Nemanjića na prostoru Republike Severne Makedonije, postoje neki aspekti koji su ohrabrujući, ali i zabrinjavajući.
Na praznik Svetog arhangela Gavrila, episkop bački pozvao je vernike na očuvanje crkvenog jedinstva, poručivši da se Hristos i Crkva ne mogu prilagođavati ljudskim merilima.
Jedan od Sedamdesetorice apostola zajedno sa suprugom Priskilom širio je Jevanđelje, pomagao u osnivanju prvih hrišćanskih zajednica i ostao upamćen kao mučenik koji je do kraja ostao veran Hristu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Samozvani „arhiepiskop“ Nikola Džufka pokušava da prisvoji crkvu u Rakitnici, dok stručnjaci upozoravaju da istorijski tragovi potvrđuju njenu vezu sa vremenom kneza Lazara i srpskim nasleđem.
Sagrađen tamo gde se planinska reka gubi pod zemljom, a stena postaje zid crkve, manastir Crna Reka čuva mošti Svetog Petra Koriškog i jedinstveno nasleđe srpskog pećinskog monaštva.
Meštani ovog sela veruju u čudotvorne moći ove crkve, tvrdeći da mnogi posetioci, zahvaljujući veri, ubrzo dobiju potomstvo ili dožive poboljšanje u životu.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Stari recept za jednostavnu poslasticu iz domaćih kuća koja se spremala u mrsne dane i čuvala ukus leta, kajsija iz voćnjaka i porodičnih okupljanja za trpezom.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.