Shutterstock/Sergio Hernan GonzalezOtac Dušan Kolundžić
Protojerej-stavrofor Dušan Kolundžić objašnjava da ovaj simbol ima istoriju koja seže u antičko doba.
Osim biblijskih scena u vidu fresaka na zidovima svetinja provuče se i simbol tzv. "Svevidećeg oka", a mnogi vernici taj crtež povezuju sa nečim okultnim, masonerijom, Iluminatima - tajnim društvima.
Protojerej-stavrofor Dušan Kolundžić objašnjava da ovaj simbol ima istoriju koja seže u antičko doba.
- "Svevideće oko“ u trouglu, se slika na našim ikonostasima iznad Carskih dveri, a na mestu gde se obično nalazi motiv "Nedremano oko“. Trougao, kao simbol broja tri, koji je bio u poštovanju i kod Jevreja, služio je u ranom hrišćanstvu kao simvol Trojičnog Boga, pre no što se razvio današnji motiv predstavljanja Presvete Trojice (Tri putnika kod Avrama ili Očestvo) . Jasna i potpuna simbolika geometrijskog oblika trougla, koji je bio omiljen u antičkoj grčkoj arhitekturi i koji poseduje svaki antički zabat, sigurno da vodi poreklo od egipatskih piramida, jer je taj oblik u starom svetu predstavljao nebeski grad, dakle težnju ka božanstvu. I kasnije, u hrišćanskom srednjem veku, trougao se susreće mnogo često u crkvenom graditeljstvu i ne samo kod zvonika, koji svojom visinom i oblikom predstavljaju vezu između zemlje i neba.
- Znak trougla sa Božjim okom u sredini, često sa jevrejskim nazivom Boga – Jahve, bio je odomaćen u ikonografskoj tematici 17. i 18. veka. Neke elemente ove predstave uzeli su kasnije u svoje obeležje i slobodni zidari, masoni, što ničim ne umanjuje značaj hrišaćanske ikonografije. Uostalom, Lucifer znači „svetlonosni“ i prorok Isaija je nazvao vavilonskog cara Lucifer, što znači „zvezda Danica“ (Is.14, 12) , jer je Venera dobila ime Danica, kad je jutarnja zvezda. Znatno kasnije je ime Lucifer pripisano Satani, ali iz vremena pre pada, dakle dok je još bio anđeo.
Printscreen You tube televizija hram
Otac Dušan Kolundžić
Kaže da osim silbol "Svevidećeg oka" možemo videti ruku, šaku Božju, pruženu iz oblaka, prema rečima i Knjige premudrosti Solomonove 3, 1. Jedna od najlepših je ona iz manastira Manasija, ispod koje je naslikan car Solomon, koji i objašnjava ruku Gospodnju.
Svevideće oko u Sabornoj crkvi u Beogradu
Foto: SPC
Saborna crkva
Crkva Svetog arhangela Mihaila u Beogradu poznatija je kao Saborna crkva. Termin saborna znači da je to glavna gradska crkva, na čijem čelu je episkop.
Stoga, ova crkva nosi s ponosom titulu glavne u čitavom gradu, a ističe se još po mnogo čemu, od svog istorijskog i umetničkog značaja, do bogate riznice i grobova znamenitih ličnosti Srbije. Nalazi se u neposrednoj blizini glavne pešačke zone Beograda - ulice Knez Mihailove.
Crkva koju danas imamo prilike da vidimo podignuta je na temeljima stare crkve iz 18.veka. Stara crkva je više puta rušena i obnavljana usled tursko-austrijskih sukoba. Konačno, 1837. godine započeta je gradnja crkve koja će ostati simbol Beograda, a čiju gradnju je naložio knez Miloš Obrenović. Ime joj je dao upravo on, po svojoj krsnoj slavi, arhangelu Mihailu.
U ovoj crkvi je u jednom delu ikonostasa moguće videti simbol "Svevidećeg oko".
Printscreen RTS
Svevideće oko u Sabornoj crkvi, detalj
Printscreen you tube AgroTV Srbija
Deo zida u Sabornoj crkvi gde se iznad Isusa Hrista nalazi Svevideće oko
Šta kaže teolog?
Republika
Aleksandar Đurđević
Istog stava je i teolog Aleksandar Đurđević, koji navodi da oko u piramidi ne predstavlja samo znak masona.
- Svevideće oko često izaziva pogrešno tumačenje i povezuje se sa masonerijom, iako masonerija nastaje tek u 18. veku. U pravoslavnoj ikonografiji svevideće oko predstavlja Božiju svemogućnost i prisutnost - Bog je svuda prisutan i vidi sve, pa tako poznaje srce svakog čoveka. Trougao koji okružuje oko predstavlja Sveto Ttrojstvo. Ovaj simbol se pojavljuje na crkvenim freskama, ikonama i predmetima, ne kao znak tajnih društava već kao podsetnik da ništa nije sakriveno od Boga - zaključuje teolog Aleksandar Đurđević.
BONUS VIDEO: Svetac sa životinjskom glavom na ljudskom telu!Teolog Aleksandar Đurđević govori o Svetom Hristiforu
U petak, 15. novembra, navršava se decenija i po od kada je svoj ovozemaljski život skončao poglavar SPC kojeg u srpskim zemljama smatraju najvoljenijim arhijerejem 20. veka.
U uslovima hroničnog nedostatka celovitog pristupa u zaštiti zadužbina Nemanjića na prostoru Republike Severne Makedonije, postoje neki aspekti koji su ohrabrujući, ali i zabrinjavajući.
Pravoslavci danas obeležavaju Vavedenje Presvete Bogorodice po starom kalendaru i Svetog Jovana Damaskina po novom, katolici slave Svetog Ivana Damaščanskog, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog Grigorija Dekapolita po starom kalendaru, Svetog proroka Sofoniju po novom, katolici su u periodu Adventa, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.