Shutterstock/Sergio Hernan GonzalezOtac Dušan Kolundžić
Protojerej-stavrofor Dušan Kolundžić objašnjava da ovaj simbol ima istoriju koja seže u antičko doba.
Osim biblijskih scena u vidu fresaka na zidovima svetinja provuče se i simbol tzv. "Svevidećeg oka", a mnogi vernici taj crtež povezuju sa nečim okultnim, masonerijom, Iluminatima - tajnim društvima.
Protojerej-stavrofor Dušan Kolundžić objašnjava da ovaj simbol ima istoriju koja seže u antičko doba.
- "Svevideće oko“ u trouglu, se slika na našim ikonostasima iznad Carskih dveri, a na mestu gde se obično nalazi motiv "Nedremano oko“. Trougao, kao simbol broja tri, koji je bio u poštovanju i kod Jevreja, služio je u ranom hrišćanstvu kao simvol Trojičnog Boga, pre no što se razvio današnji motiv predstavljanja Presvete Trojice (Tri putnika kod Avrama ili Očestvo) . Jasna i potpuna simbolika geometrijskog oblika trougla, koji je bio omiljen u antičkoj grčkoj arhitekturi i koji poseduje svaki antički zabat, sigurno da vodi poreklo od egipatskih piramida, jer je taj oblik u starom svetu predstavljao nebeski grad, dakle težnju ka božanstvu. I kasnije, u hrišćanskom srednjem veku, trougao se susreće mnogo često u crkvenom graditeljstvu i ne samo kod zvonika, koji svojom visinom i oblikom predstavljaju vezu između zemlje i neba.
- Znak trougla sa Božjim okom u sredini, često sa jevrejskim nazivom Boga – Jahve, bio je odomaćen u ikonografskoj tematici 17. i 18. veka. Neke elemente ove predstave uzeli su kasnije u svoje obeležje i slobodni zidari, masoni, što ničim ne umanjuje značaj hrišaćanske ikonografije. Uostalom, Lucifer znači „svetlonosni“ i prorok Isaija je nazvao vavilonskog cara Lucifer, što znači „zvezda Danica“ (Is.14, 12) , jer je Venera dobila ime Danica, kad je jutarnja zvezda. Znatno kasnije je ime Lucifer pripisano Satani, ali iz vremena pre pada, dakle dok je još bio anđeo.
Printscreen You tube televizija hram
Otac Dušan Kolundžić
Kaže da osim silbol "Svevidećeg oka" možemo videti ruku, šaku Božju, pruženu iz oblaka, prema rečima i Knjige premudrosti Solomonove 3, 1. Jedna od najlepših je ona iz manastira Manasija, ispod koje je naslikan car Solomon, koji i objašnjava ruku Gospodnju.
Svevideće oko u Sabornoj crkvi u Beogradu
Foto: SPC
Saborna crkva
Crkva Svetog arhangela Mihaila u Beogradu poznatija je kao Saborna crkva. Termin saborna znači da je to glavna gradska crkva, na čijem čelu je episkop.
Stoga, ova crkva nosi s ponosom titulu glavne u čitavom gradu, a ističe se još po mnogo čemu, od svog istorijskog i umetničkog značaja, do bogate riznice i grobova znamenitih ličnosti Srbije. Nalazi se u neposrednoj blizini glavne pešačke zone Beograda - ulice Knez Mihailove.
Crkva koju danas imamo prilike da vidimo podignuta je na temeljima stare crkve iz 18.veka. Stara crkva je više puta rušena i obnavljana usled tursko-austrijskih sukoba. Konačno, 1837. godine započeta je gradnja crkve koja će ostati simbol Beograda, a čiju gradnju je naložio knez Miloš Obrenović. Ime joj je dao upravo on, po svojoj krsnoj slavi, arhangelu Mihailu.
U ovoj crkvi je u jednom delu ikonostasa moguće videti simbol "Svevidećeg oko".
Printscreen RTS
Svevideće oko u Sabornoj crkvi, detalj
Printscreen you tube AgroTV Srbija
Deo zida u Sabornoj crkvi gde se iznad Isusa Hrista nalazi Svevideće oko
Šta kaže teolog?
Republika
Aleksandar Đurđević
Istog stava je i teolog Aleksandar Đurđević, koji navodi da oko u piramidi ne predstavlja samo znak masona.
- Svevideće oko često izaziva pogrešno tumačenje i povezuje se sa masonerijom, iako masonerija nastaje tek u 18. veku. U pravoslavnoj ikonografiji svevideće oko predstavlja Božiju svemogućnost i prisutnost - Bog je svuda prisutan i vidi sve, pa tako poznaje srce svakog čoveka. Trougao koji okružuje oko predstavlja Sveto Ttrojstvo. Ovaj simbol se pojavljuje na crkvenim freskama, ikonama i predmetima, ne kao znak tajnih društava već kao podsetnik da ništa nije sakriveno od Boga - zaključuje teolog Aleksandar Đurđević.
BONUS VIDEO: Svetac sa životinjskom glavom na ljudskom telu!Teolog Aleksandar Đurđević govori o Svetom Hristiforu
U petak, 15. novembra, navršava se decenija i po od kada je svoj ovozemaljski život skončao poglavar SPC kojeg u srpskim zemljama smatraju najvoljenijim arhijerejem 20. veka.
U uslovima hroničnog nedostatka celovitog pristupa u zaštiti zadužbina Nemanjića na prostoru Republike Severne Makedonije, postoje neki aspekti koji su ohrabrujući, ali i zabrinjavajući.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Sagrađen tamo gde se planinska reka gubi pod zemljom, a stena postaje zid crkve, manastir Crna Reka čuva mošti Svetog Petra Koriškog i jedinstveno nasleđe srpskog pećinskog monaštva.
Arhijerejski namesnik novopazarski objašnjava kada se na slavu posti, šta se obavezno priprema, kada se osveštava vodica i podseća na reči patrijarha Pavla o slav¬skoj trpezi.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
Njihova žitija svedoče o stradanju i nepokolebljivoj vernosti Hristu, a Crkva ih molitveno proslavlja kao primer postojanosti u veri čak i pred najtežim mukama.
Za razliku od onih koji su u Beograd vekovima pristizali kao stranci, Rumuni u Beogradskom naselju Ovča su starosedeoci. Reč je o banatskom delu Srbije gde je etnička šarenolikost sasvim uobičajena stvar.
Na dan Svete Trojice, s početkom u osam časova, održano je praznično jutrenje, a potom Božanstvena liturgija u devet časova i u nastavku Večernje po ustavu, litija - krsni vhod i rezanje slavskog kolača.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Karpa i Papila, Svetu Zlatu Meglensku i Svetu Bosiljku Pasjansku po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Dimitrija. Katolička crkva pominje Svetog Fulka iz Pjaćence i Svetog Dimitrija Sremskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.