Shutterstock/Sergio Hernan GonzalezOtac Dušan Kolundžić
Protojerej-stavrofor Dušan Kolundžić objašnjava da ovaj simbol ima istoriju koja seže u antičko doba.
Osim biblijskih scena u vidu fresaka na zidovima svetinja provuče se i simbol tzv. "Svevidećeg oka", a mnogi vernici taj crtež povezuju sa nečim okultnim, masonerijom, Iluminatima - tajnim društvima.
Protojerej-stavrofor Dušan Kolundžić objašnjava da ovaj simbol ima istoriju koja seže u antičko doba.
- "Svevideće oko“ u trouglu, se slika na našim ikonostasima iznad Carskih dveri, a na mestu gde se obično nalazi motiv "Nedremano oko“. Trougao, kao simbol broja tri, koji je bio u poštovanju i kod Jevreja, služio je u ranom hrišćanstvu kao simvol Trojičnog Boga, pre no što se razvio današnji motiv predstavljanja Presvete Trojice (Tri putnika kod Avrama ili Očestvo) . Jasna i potpuna simbolika geometrijskog oblika trougla, koji je bio omiljen u antičkoj grčkoj arhitekturi i koji poseduje svaki antički zabat, sigurno da vodi poreklo od egipatskih piramida, jer je taj oblik u starom svetu predstavljao nebeski grad, dakle težnju ka božanstvu. I kasnije, u hrišćanskom srednjem veku, trougao se susreće mnogo često u crkvenom graditeljstvu i ne samo kod zvonika, koji svojom visinom i oblikom predstavljaju vezu između zemlje i neba.
- Znak trougla sa Božjim okom u sredini, često sa jevrejskim nazivom Boga – Jahve, bio je odomaćen u ikonografskoj tematici 17. i 18. veka. Neke elemente ove predstave uzeli su kasnije u svoje obeležje i slobodni zidari, masoni, što ničim ne umanjuje značaj hrišaćanske ikonografije. Uostalom, Lucifer znači „svetlonosni“ i prorok Isaija je nazvao vavilonskog cara Lucifer, što znači „zvezda Danica“ (Is.14, 12) , jer je Venera dobila ime Danica, kad je jutarnja zvezda. Znatno kasnije je ime Lucifer pripisano Satani, ali iz vremena pre pada, dakle dok je još bio anđeo.
Printscreen You tube televizija hram
Otac Dušan Kolundžić
Kaže da osim silbol "Svevidećeg oka" možemo videti ruku, šaku Božju, pruženu iz oblaka, prema rečima i Knjige premudrosti Solomonove 3, 1. Jedna od najlepših je ona iz manastira Manasija, ispod koje je naslikan car Solomon, koji i objašnjava ruku Gospodnju.
Svevideće oko u Sabornoj crkvi u Beogradu
Foto: SPC
Saborna crkva
Crkva Svetog arhangela Mihaila u Beogradu poznatija je kao Saborna crkva. Termin saborna znači da je to glavna gradska crkva, na čijem čelu je episkop.
Stoga, ova crkva nosi s ponosom titulu glavne u čitavom gradu, a ističe se još po mnogo čemu, od svog istorijskog i umetničkog značaja, do bogate riznice i grobova znamenitih ličnosti Srbije. Nalazi se u neposrednoj blizini glavne pešačke zone Beograda - ulice Knez Mihailove.
Crkva koju danas imamo prilike da vidimo podignuta je na temeljima stare crkve iz 18.veka. Stara crkva je više puta rušena i obnavljana usled tursko-austrijskih sukoba. Konačno, 1837. godine započeta je gradnja crkve koja će ostati simbol Beograda, a čiju gradnju je naložio knez Miloš Obrenović. Ime joj je dao upravo on, po svojoj krsnoj slavi, arhangelu Mihailu.
U ovoj crkvi je u jednom delu ikonostasa moguće videti simbol "Svevidećeg oko".
Printscreen RTS
Svevideće oko u Sabornoj crkvi, detalj
Printscreen you tube AgroTV Srbija
Deo zida u Sabornoj crkvi gde se iznad Isusa Hrista nalazi Svevideće oko
Šta kaže teolog?
Republika
Aleksandar Đurđević
Istog stava je i teolog Aleksandar Đurđević, koji navodi da oko u piramidi ne predstavlja samo znak masona.
- Svevideće oko često izaziva pogrešno tumačenje i povezuje se sa masonerijom, iako masonerija nastaje tek u 18. veku. U pravoslavnoj ikonografiji svevideće oko predstavlja Božiju svemogućnost i prisutnost - Bog je svuda prisutan i vidi sve, pa tako poznaje srce svakog čoveka. Trougao koji okružuje oko predstavlja Sveto Ttrojstvo. Ovaj simbol se pojavljuje na crkvenim freskama, ikonama i predmetima, ne kao znak tajnih društava već kao podsetnik da ništa nije sakriveno od Boga - zaključuje teolog Aleksandar Đurđević.
BONUS VIDEO: Svetac sa životinjskom glavom na ljudskom telu!Teolog Aleksandar Đurđević govori o Svetom Hristiforu
U petak, 15. novembra, navršava se decenija i po od kada je svoj ovozemaljski život skončao poglavar SPC kojeg u srpskim zemljama smatraju najvoljenijim arhijerejem 20. veka.
U uslovima hroničnog nedostatka celovitog pristupa u zaštiti zadužbina Nemanjića na prostoru Republike Severne Makedonije, postoje neki aspekti koji su ohrabrujući, ali i zabrinjavajući.
Tikvice punjene pečurkama i pirinčem donose miris leta i duha, mogu se spremati na ulju ili vodi, a otkrivamo zašto je ovaj recept vekovima ostao neizostavan u pravoslavnim domovima.
“Tajna večera” Leonarda da Vinčija smatra se jednim od najvećih svetskih umetničkih remek-dela, a svakako je jedna od najpoznatijih slika vezanih za Uskrs. Ipak, čak i ono koji su imali tu privilegiju da ovo delo vide uživo verovatno ne znaju njegovu celu istoriju.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto je vera u Hrista izvor najdublje radosti i kako nas ta neiskazana uteha nosi kroz sve životne borbe i tuge.
Skriveni hrišćanin na carskom dvoru odbio je idolsku hranu i priznao Hrista pred Trajanom – predanje otkriva šta se dogodilo u tamnici kad je izdahnuo.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Turski izvori Privinu Glavu pominju sredinom 16. veka i to pod imenom "Pribiglava", a navedeno je i da je u pitanju bogat manastir sa vinogradima, njivama i velikim zemljišnim posedom.
Za razliku od većine fruškogorskih svetinja, koje već vekovima postoje i žive u skladu sa prirodom i u neodvojivom spoju sa njom, manastir Vavedenja Presvete Bogorodice nalazi se u centru grada! Ipak, ova neobična okolnost nikako nije umanjila njegovu vrednost. Naprotiv!
Turski izvori Privinu Glavu pominju sredinom 16. veka i to pod imenom "Pribiglava", a navedeno je i da je u pitanju bogat manastir sa vinogradima, njivama i velikim zemljišnim posedom.
Građani i Eparhija šabačka šokirani namerom da se porti Pokrovskog hrama promeni namena radi sportsko-rekreativnih sadržaja i nelegalnih objekata – traže hitno povlačenje spornog predloga
Dok odjekuju njegove reči da Aja Sofija „nikada više neće biti vaša“, turske vlasti sada su odlučile da i Anijsku sabornu crkvu, jedan od najvećih jermenskih hramova, pretvore u islamsku bogomolju, izazivajući osude istoričara i čitavog hrišćanskog sveta.