HLADNOĆA, IZVOR, MESTO LJUBAVNOG SASTANKA... Da li znate kako su srpski manastiri dobili imena: Ovo je njihova zadivljujuća priča
U daljem tekstu vam otkrivamo kako su ti dragulji pravoslavlja dobili imena.
U daljem tekstu vam otkrivamo kako su ti dragulji pravoslavlja dobili imena.
Ljiljana Popović i ansambl Živa voda su izveli numeru u kojoj su dirljivim stihovima ispričali priču u despotu.
U vremenu kada se često bavimo svakodnevnim brigama, važno je povremeno zastati i razmisliti o prolaznosti života i kaže da je samo jedan vek dovoljan da se sve promeni i nas svi zaborave, osim Boga.
Melodiju pesme je komponovao monah Mihailo, a reči napisao upokojeni podvižnik manastira Manasija.
Dragulj srednjovekovne Srbije i čuvar duhovnosti, zadužbina despota Stefana Lazarevića, nije samo svedok bogate istorije već i živi hram vere koji nadahnjuje sve koji ga posete.
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Porodice se okupljaju, običaji oživljavaju, a svaka trpeza skriva poruku o dobroti, zajedništvu i malim delima koja menjaju svakodnevicu.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
Jednostavno, sočno i izdašno jelo koje se nekada pripremalo u danima kada crkva ne propisuje post, a danas može da postane omiljeni ručak svakog dana.