U vremenu kada se često bavimo svakodnevnim brigama, važno je povremeno zastati i razmisliti o prolaznosti života i kaže da je samo jedan vek dovoljan da se sve promeni i nas svi zaborave, osim Boga.
Jeromonah Pavle, iguman manastira Manasije, poziva nas da se zamislimo nad životom, našim korenima, ali i onim što je zaista neprolazno - vezom sa Bogom. U svojoj besedi na Detinjce, podsetio je da je sve prolazno osim Gospoda.
Kako jeromonah Pavle objašnjava, istinska povezanost ne bi trebalo da bude samo sa svetovnim stvarima, već i sa Crkvom, sa Isusom Hristom, koji je izvor svega što je večito i neprolazno.
- Nedeljom se sećamo naših najmilijih i na naše čuveno vezivanje. Kada roditelji za sebe vezuju svoju decu. Sve je to pohvalno, ali ne treba zaboraviti da decu vezujemo za Crkvu, Isusa Hrista i ono što je neprolazno i van ovog sveta je - objašnja jeromonah Pavle, iguman manastira Manasije.
Wikipedia
Manastir Manasija
U vremenu kada se često bavimo svakodnevnim brigama, važno je povremeno zastati i razmisliti o prolaznosti života i kaže da je samo jedan vek dovoljan da se sve promeni i nas svi zaborave, osim Boga.
- Svako od nas treba da se zamisli, ma koliko dugo živeli na ovoj zemlji za 100 godina će sve proći i neko drugo će stajati na mom mestu, narod će biti drugi, a nas se niko neće sećati - navodi jeromonah.
U svetu koji se brzo menja, gde su mnoge stvari zaboravljene, a tradicije polako izumiru, često zaboravljamo pravi smisao našeg postojanja i naše veze s Bogom.
- Ne sećamo se naših predaka, kao što se ni nas neće niko sećati izuzev Gospoda i to ako se upišemo u Knjigu života njegovu, pričešćujemo se i prisustvujemo liturgiji, ako se molimo njemu i u sebe uzimamo telo i krv njegovu. Na taj način ćemo dokazati da smo naslednici carstva njegovog - zaključuje iguman manastira Manasije.
Carska lavra na Atosu čuva mnoge čudotvorne ikone, relikvije i spise, a jedno od najvećih svetinja je loza koju je posadio otac Svetog Save, a koja od tada čini čuda više od 800 godina. Ova loza, koja rađa bez zalivanja i tretiranja, pomogla je mnogima da dobiju potomstvo, a vernici je smatraju jednim od najvećih čuda Svete gore.
Episkop valjevski služio je arhijerejsku liturgiju u hramu Silaska Svetog Duha na apostole u Obrenovcu na praznik koji na poseban način proslavlja dar života i ljubavi prema najmlađima.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Roditelji često iz najbolje namere pokušavaju da nametnu svojoj deci pravila, očekivanja i vrednosti, ali nailaze na otpor, nerazumevanje, pa čak i potpuni prekid komunikacije.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.