Schutterstock/YT/ Манастир Подмаине - ПРОПОВЕДИOtac Rafailo
Jeromonah Rafailo je tokom svog predavanja istakao da vaspitanje dece ne treba da se zasniva na rečima, već na primerima koje roditelji pružaju.
Na jednom od skupova, na kojem je predavanje držao jeromaonah Rafailo gledalac iz publike se javio i upitao ga da li bi mogao da kaže detetu: "E sad dođi, ja želim da ti budeš svet. Da li bi roditelj trebalo da izvadi Jevanđelje i kaže ovo su svete vrednosti".
Na takvo pitanje otac Rafailo je odgovorio odrično, navodeći da to nije način da se deca vaspitavaju, već da roditelj na svom primeru treba da bude uzor detetu.
- Ima roditelja koji žele da im deca budu sveci, a oni da budu svitci. Takva deca će se prosvetiti samo preživljavanjem takve torture - poručio je jeromonah.
On se pozvao na priču starca Porfirija i naglasio važnost toga da promene treba da počinju od nas samih, a ne od menjanja sveta oko nas.
- Starac Porfirije je govorio da roditelji treba da osveštavaju sebe, a deca će to da prepoznaju i jasno će čitati takvo ponašanje svojih roditelja. Osetiće energiju svetosti i to je najbolji vaspitni model - pojasnio je otac Rafailo važnost toga da roditelj vaspitanje deteta počne od sebe.
Schutterstock/YT/ Манастир Подмаине - ПРОПОВЕДИ
Otac Rafailo
Rekao je i da mnogo vremena trošimo razmišljajući o stvarima koje istinski nemaju velik značaj za temu koja nas interesuje.
- Mi se danas bavimo pitanjem kako da hrišćanskim principima vaspitamo dete i onda upadamo u neke holivudske aranžmane i puštamo im filmove i crtaće. A ne pitamo se kako su rasli sveci pre nas? Koja produkcija je zadovoljavala njihove potrebe - upitao je jeromonah Rafailo.
Poentirao je pričom o svecima, odnosno primerom njihovih roditelja, koji decu nisu forsirali takvim zahtevima, već su se sami molili i na svom primeru pokazali pravi put.
- Njima mošti mirišu, čudotvore... prva asocijacija na Svetog Vasilija Ostroškog je majka, Svetom Grigoriju Palami otac nije govorio da mora biti svetac , već se molio Isusovom molitvom - zaključio je jeromonah Rafailo.
U ovom Jevanđelju Isus upozorava svoje učenike da ništa nije sakriveno što neće biti otkriveno, da se ne boje ljudi koji mogu ubiti telo, već Boga koji ima vlast da baci u pakao, i obećava da će im Sveti Duh pomoći.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U Hramu Svetog Save, Patrijarh Porfirije je poručio vernicima da darovi od Boga nisu ukrasi, već zadaci i poziv da rastemo u ljubavi prema Bogu i bližnjima.
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U besedi za utorak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz trenutak Getsimanije u kojem Isus bira stradanje umesto odbrane, otkrivajući veličinu ljubavi i milosti Božje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Kirila Jerusalimskog po starom i Svetog Ipatija po novom kalendaru. Katolici slave Svetog proroka Amosa, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Svakodnevni nemir i neispunjene želje često nas zbunjuju, ali pouka blaženopočivšeg patrijarha govori kako čekanje može biti put ka većim blagoslovima.