Pričom starice koja traži crkvu prikazuje zabrinutost za stanje u kom se ljudski rod može naći, ako nijedan put ne vodi ka crkvi.
Marko Jeftić, sveštenik, neretko deli duhovne pouke na društvenim mrežama, pa se nedavno osvrnuo na odlomak iz besede na Vavedenje, pričajući o starici koja je tražila put za crkvu.
U ovoj priči ilustrovana je potreba ljudi za crkvom, odnosno besmisao koji nastaje u odsustvu nje. Pričom starice koja traži crkvu prikazuje zabrinutost za stanje u kom se ljudski rod može naći, ako nijedan put ne vodi ka crkvi.
"Poslednja scena filma "Pokajanje" lepo svedoči o važnosti današnjeg praznika. U jednom gruzijskom gradu, za vreme vladavine Sovjeta, baka posle dugo godina dođe u grad. Sretne jednu mladu ženu i upita je da li ta ulica vodi ka crkvi. Žena znajući da je, prethodila revolucija i da je crkva srušena pre više godina odrično odgovori. Baka, konstatujući, upita: "Čemu ulica koja ne vodi do crkve?", napisao je otac Marko i dodao:
"I zaista, ako svi naši putevi, materijalni, gradski, ali i oni životni, ne vode ka hramu, onda su zaista uzaludni."
printskrin youtube Studio B
Sveštenik Marko Jeftić
Crkva nije samo sveti objekat, već i mesto gde se odvija liturgija, koja predstoji svetoj tajni pričešća, a o tome je govorio i patrijarh Porfirije. Upravo zato je njeno postojanje nužno jer tu dolazi do spajanja Hrista sa vernicima.
- Pred sam pričest, kada primamo telo i krv Isusa Hrista, neophodno je prisustvo na liturgiji. Mi treba da se pričešćujemo onda kad se liturgija služi, jer se ona samo zbog toga i služi. Ako bismo strogo, dogmatski, govorili možemo čak da kažemo, uslovno, da se dovodi u pitanje smisao našeg prisustva na liturgiji ukoliko se nismo pričestili - rekao je poglavar SPC.
Hram Vaskrsenja Hristovog, takođe poznat i kao hram Groba Gospodnjeg ili crkva Vaskrsenja Hristovog ili crkva Svetog Groba se nalazi unutar zidina starog grada Jerusalima.
U Svetoj zemlji se prepliću tri religije, sa brojnim svetim mestima koja su od značaja za hrišćanstvo, judaizam i islam. Među njima se izdvaja manastir Svetih Arhangela, koji je podigao kralj Milutin, kao pečat postojanja srpskog pravoslavlja u Jerusalimu.
Na komemoraciji u Narodnoj biblioteci Srbije, posvećenoj profesoru dr Jehudi Baueru, okupili su se predstavnici Srpske pravoslavne crkve, Izraela i naučne zajednice, pri čemu je njegovo životno delo ponovo istaknuto kao opomena čovečanstvu na užase mržnje i zaborava.
Ispod poda svetinje u Jerusalimu pronađeni su ostaci drevnog kamenoloma, uklesani grobovi i tragovi vrta, a svetogorski starac podseća na dublji smisao svetog znamenja koje je kroz vekove ostalo središte hrišćanske vere.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći.
U središtu je jerarh koji uzdiže Krst, ali pažnju privlače i dve carske ličnosti i dvojica đakona. Stručni izvori objašnjavaju šta predstavljaju i kako je nastala ova upečatljiva kompozicija.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Ove crkve svedoče o različitosti izraza hrišćanske vere kroz vreme i prostor. Bilo da su uklesane u stenu, sagrađene od kostiju ili skrivene u drvetu, sve one predstavljaju mesto susreta čoveka sa Bogom – u tišini, divljenju i molitvi.
Ispod poda svetinje u Jerusalimu pronađeni su ostaci drevnog kamenoloma, uklesani grobovi i tragovi vrta, a svetogorski starac podseća na dublji smisao svetog znamenja koje je kroz vekove ostalo središte hrišćanske vere.
Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći.
U središtu je jerarh koji uzdiže Krst, ali pažnju privlače i dve carske ličnosti i dvojica đakona. Stručni izvori objašnjavaju šta predstavljaju i kako je nastala ova upečatljiva kompozicija.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
: U besedi za nedelju 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta takvo jedinstvo zaista znači i kako se čovek po blagodati Božjoj približava Gospodu kroz ljubav, poslušnost, dobrotu i žrtvu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vozdviženje časnog Krsta, Krstovdan, po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti mučenik Kalistrat i 49 mučenika sa njim. Katolička crkva obeležava Svetog Vinka Paulskog, dok Jevreji danas praznuju drugi dan Sukota, a muslimani nemaju neki veliki praznik.
Od večernjeg bdenija do praznične liturgije, čina Vozdviženja i celivanja Časnog krsta, ovo su najvažniji trenuci bogosluženja koje bi parohijani trebalo da poznaju.