Pričom starice koja traži crkvu prikazuje zabrinutost za stanje u kom se ljudski rod može naći, ako nijedan put ne vodi ka crkvi.
Marko Jeftić, sveštenik, neretko deli duhovne pouke na društvenim mrežama, pa se nedavno osvrnuo na odlomak iz besede na Vavedenje, pričajući o starici koja je tražila put za crkvu.
U ovoj priči ilustrovana je potreba ljudi za crkvom, odnosno besmisao koji nastaje u odsustvu nje. Pričom starice koja traži crkvu prikazuje zabrinutost za stanje u kom se ljudski rod može naći, ako nijedan put ne vodi ka crkvi.
"Poslednja scena filma "Pokajanje" lepo svedoči o važnosti današnjeg praznika. U jednom gruzijskom gradu, za vreme vladavine Sovjeta, baka posle dugo godina dođe u grad. Sretne jednu mladu ženu i upita je da li ta ulica vodi ka crkvi. Žena znajući da je, prethodila revolucija i da je crkva srušena pre više godina odrično odgovori. Baka, konstatujući, upita: "Čemu ulica koja ne vodi do crkve?", napisao je otac Marko i dodao:
"I zaista, ako svi naši putevi, materijalni, gradski, ali i oni životni, ne vode ka hramu, onda su zaista uzaludni."
printskrin youtube Studio B
Sveštenik Marko Jeftić
Crkva nije samo sveti objekat, već i mesto gde se odvija liturgija, koja predstoji svetoj tajni pričešća, a o tome je govorio i patrijarh Porfirije. Upravo zato je njeno postojanje nužno jer tu dolazi do spajanja Hrista sa vernicima.
- Pred sam pričest, kada primamo telo i krv Isusa Hrista, neophodno je prisustvo na liturgiji. Mi treba da se pričešćujemo onda kad se liturgija služi, jer se ona samo zbog toga i služi. Ako bismo strogo, dogmatski, govorili možemo čak da kažemo, uslovno, da se dovodi u pitanje smisao našeg prisustva na liturgiji ukoliko se nismo pričestili - rekao je poglavar SPC.
Hram Vaskrsenja Hristovog, takođe poznat i kao hram Groba Gospodnjeg ili crkva Vaskrsenja Hristovog ili crkva Svetog Groba se nalazi unutar zidina starog grada Jerusalima.
U Svetoj zemlji se prepliću tri religije, sa brojnim svetim mestima koja su od značaja za hrišćanstvo, judaizam i islam. Među njima se izdvaja manastir Svetih Arhangela, koji je podigao kralj Milutin, kao pečat postojanja srpskog pravoslavlja u Jerusalimu.
Na komemoraciji u Narodnoj biblioteci Srbije, posvećenoj profesoru dr Jehudi Baueru, okupili su se predstavnici Srpske pravoslavne crkve, Izraela i naučne zajednice, pri čemu je njegovo životno delo ponovo istaknuto kao opomena čovečanstvu na užase mržnje i zaborava.
U besedi za Nedelju četvrtu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako vera čoveka ne odvaja od iskušenja, već ga kroz njih vodi ka duhovnoj pobedi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Simeona po starom i Svetog apostola Simona Zilota po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Gospu Trsatsku, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveštenik upozorava da stanje koje liči na duhovno prosvetljenje može postati ozbiljna obmana koja čoveka odvaja od Crkve i narušava njegov odnos prema drugima.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Od prvog znaka krsta na ulazu do pričešća i izlaska iz hrama, svaki pokret ima svoje značenje – zašto su tišina, pažnja i unutrašnja sabranost ključni i šta vernici najčešće rade pogrešno, a da toga nisu ni svesni.
U besedi za Nedelju četvrtu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako vera čoveka ne odvaja od iskušenja, već ga kroz njih vodi ka duhovnoj pobedi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Simeona po starom i Svetog apostola Simona Zilota po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Gospu Trsatsku, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveštenik upozorava da stanje koje liči na duhovno prosvetljenje može postati ozbiljna obmana koja čoveka odvaja od Crkve i narušava njegov odnos prema drugima.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Stari recept sa Kosova i Metohije vremenom je dobio posebnu verziju u beogradskim kuhinjama, pa je nastalo zasitno i mirisno jelo koje mnoge podseća na nedeljne ručkove, pun sto i ukuse kakvi se danas retko sreću.