Facebook/Printscreen/Saborni hram Svete Trojice u Pakracu, Credit: Issam Rimawi / AFP / ProfimediaHram Groba Gospodnjeg
Hram Vaskrsenja Hristovog, takođe poznat i kao hram Groba Gospodnjeg ili crkva Vaskrsenja Hristovog ili crkva Svetog Groba se nalazi unutar zidina starog grada Jerusalima.
U Jerusalimu je na grobu Isusa Hrista, u Hramu Vaskrsenja Hristovog, uz blagoslov patrijarha jerusalimskog i sve Palestine, Teofila III, na praznik Svetog velikomučenika Mine, Prepodobnog Teodora Studita i Svetog kralja Stefana Dečanskog, vladika pakrački i slavonski Jovan, zajedno sa arhiepiskopom jerapoljskim Isidorom, služio je svetu arhijerejsku liturgiju.
Hram Vaskrsenja Hristovog
Credit: GALI TIBBON / AFP / Profimedia
Hram Groba Gospodnjeg
Hram Vaskrsenja Hristovog, takođe poznat i kao hram Groba Gospodnjeg ili crkva Vaskrsenja Hristovog ili crkva Svetog Groba se nalazi unutar zidina starog grada Jerusalima i smatra se centrom hrišćanskog sveta sa preko 30 osvećenih mesta, sve pod svodom ogromne kupole (Rotonde).
Mesto na kome je hram Vaskrsenja Hristovog je na brdu Golgota ili mesto Lobanje (Kalvarija), na kome je razapet. Na tom mestu je pronađen grob Gospodnji i Časni Krst Gospodnji. Krst je pronašla i hram podigla sveta carica Jelena, majka svetog cara Konstantina.
U sredini Rotonde, najveće prostorije crkve se nalazi mala kamena kapela, koja čini ostatak pećine u kojoj je bilo položeno telo Hristovo i zove se edikule ili kuvuklija. U kuvukliji je Hristos vaskrsao. Na samom ulazu u hram se nalazi kamen-ploča miropomazanja, na kojoj je bilo spušteno telo Hristovo nakon raspeća na kome se čine metanija i molitve.
Credit: Natan Dvir / Polaris / Profimedia
Hram Groba Gospodnjeg
Danas je hram Vaskrsenja Hristovog sedište pravoslavnog patrijarha jerusalimskog. Kontrola celog objekta (kompleksa) podeljena je između nekoliko hrišćanskih crkava gde postoji podela nad upravom pojedinih delova crkve, kapela, oltara, takođe postoje posebna pravila, kojih se svi pridržavaju vekovima.
Hram Vaskrsenja Hristovog u Jerusalimu i crkva Rođenja Hristovog u Vitlejemu, se smatraju kao najvažnija hrišćanska svetilišta.
Zanimljivo je i to da se u neposrednoj blizini svetog hrama Vaskrsenja Hristovog i Jerusalimske patrijaršije, i danas nalazi zadužbina kralja Milutina, Srpski manastir svetih Arhangela u Jerusalimu.
Kako je izgledalo služenje liturgije pogledajte na fotografijama ispod teksta.
Prema rečima blaženopočivšeg episkopa Atanasija funckija Carigrada je trebalo da bude neverovatna, a sve to je naveo vodeći se činjenicama koje je zabeležio u Patrologiji.
Ovi monasi posvećeni očuvanju hrišćanskog nasleđa obasjavaju put hodočasnicima, kombinujući bogatu istoriju, simboliku i duhovnost u svojoj svakodnevnoj misiji. Ova jedinstvena zajednica čuva ljubav Hristovu i inspiriše vernike širom sveta.
"Staza suza" u Jerusalimu predstavlja emotivno putovanje vernika koji se suočavaju s bolom, tugom i nadom. Ova putanja se često povezuje s patnjom Isusa tokom njegovih poslednjih trenutaka na Zemlji.
Ove godine, kao i kroz vekove svakog 4. decembra, slavimo veličanstveni trenutak kada je trogodišnja Djeva Marija u pratnji svetih roditelja, kročila u Božji hram, obasjana svetlom anđela i pesmama devojačkih horova.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Finansijska odluka o pomoći u obnovi manastira u Srpskom Kovinu otvorila je priču o veri, istorijskom pamćenju i odnosu države i Crkve severno od Dunava.
U Jagodnjaku nadomak Osijeka, na praznik Svetog Nikolaja, obeleženo je 300 godina Nikolajevskog hrama, sabornosti i istrajanja Srba na prostoru današnje Hrvatske.
Pred stotinama mališana u Hramu Svetog Save, poglavar Srpske pravoslavne crkve je besedio o daru života, dugu ljubavi i veri koja se ne troši, već umnožava.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Od Bunjevaca do Slovaka, običaji Badnjaka u Srbiji oslikavaju duhovnu pripremu, porodično zajedništvo i molitvu, a ponoćna misa ostaje trenutak koji okuplja vernike u svetlosti sveća i tišini iščekivanja.
Finansijska odluka o pomoći u obnovi manastira u Srpskom Kovinu otvorila je priču o veri, istorijskom pamćenju i odnosu države i Crkve severno od Dunava.
Jednostavno pripremljeno, a bogato aromama, ovaj praznični specijalitet spaja vekovne običaje, miris pečenog luka i maslinovo ulje na trpezama gde se slavi dolazak Božića.