Facebook/Printscreen/Saborni hram Svete Trojice u Pakracu, Credit: Issam Rimawi / AFP / ProfimediaHram Groba Gospodnjeg
Hram Vaskrsenja Hristovog, takođe poznat i kao hram Groba Gospodnjeg ili crkva Vaskrsenja Hristovog ili crkva Svetog Groba se nalazi unutar zidina starog grada Jerusalima.
U Jerusalimu je na grobu Isusa Hrista, u Hramu Vaskrsenja Hristovog, uz blagoslov patrijarha jerusalimskog i sve Palestine, Teofila III, na praznik Svetog velikomučenika Mine, Prepodobnog Teodora Studita i Svetog kralja Stefana Dečanskog, vladika pakrački i slavonski Jovan, zajedno sa arhiepiskopom jerapoljskim Isidorom, služio je svetu arhijerejsku liturgiju.
Hram Vaskrsenja Hristovog
Credit: GALI TIBBON / AFP / Profimedia
Hram Groba Gospodnjeg
Hram Vaskrsenja Hristovog, takođe poznat i kao hram Groba Gospodnjeg ili crkva Vaskrsenja Hristovog ili crkva Svetog Groba se nalazi unutar zidina starog grada Jerusalima i smatra se centrom hrišćanskog sveta sa preko 30 osvećenih mesta, sve pod svodom ogromne kupole (Rotonde).
Mesto na kome je hram Vaskrsenja Hristovog je na brdu Golgota ili mesto Lobanje (Kalvarija), na kome je razapet. Na tom mestu je pronađen grob Gospodnji i Časni Krst Gospodnji. Krst je pronašla i hram podigla sveta carica Jelena, majka svetog cara Konstantina.
U sredini Rotonde, najveće prostorije crkve se nalazi mala kamena kapela, koja čini ostatak pećine u kojoj je bilo položeno telo Hristovo i zove se edikule ili kuvuklija. U kuvukliji je Hristos vaskrsao. Na samom ulazu u hram se nalazi kamen-ploča miropomazanja, na kojoj je bilo spušteno telo Hristovo nakon raspeća na kome se čine metanija i molitve.
Credit: Natan Dvir / Polaris / Profimedia
Hram Groba Gospodnjeg
Danas je hram Vaskrsenja Hristovog sedište pravoslavnog patrijarha jerusalimskog. Kontrola celog objekta (kompleksa) podeljena je između nekoliko hrišćanskih crkava gde postoji podela nad upravom pojedinih delova crkve, kapela, oltara, takođe postoje posebna pravila, kojih se svi pridržavaju vekovima.
Hram Vaskrsenja Hristovog u Jerusalimu i crkva Rođenja Hristovog u Vitlejemu, se smatraju kao najvažnija hrišćanska svetilišta.
Zanimljivo je i to da se u neposrednoj blizini svetog hrama Vaskrsenja Hristovog i Jerusalimske patrijaršije, i danas nalazi zadužbina kralja Milutina, Srpski manastir svetih Arhangela u Jerusalimu.
Kako je izgledalo služenje liturgije pogledajte na fotografijama ispod teksta.
Prema rečima blaženopočivšeg episkopa Atanasija funckija Carigrada je trebalo da bude neverovatna, a sve to je naveo vodeći se činjenicama koje je zabeležio u Patrologiji.
Ovi monasi posvećeni očuvanju hrišćanskog nasleđa obasjavaju put hodočasnicima, kombinujući bogatu istoriju, simboliku i duhovnost u svojoj svakodnevnoj misiji. Ova jedinstvena zajednica čuva ljubav Hristovu i inspiriše vernike širom sveta.
"Staza suza" u Jerusalimu predstavlja emotivno putovanje vernika koji se suočavaju s bolom, tugom i nadom. Ova putanja se često povezuje s patnjom Isusa tokom njegovih poslednjih trenutaka na Zemlji.
Ove godine, kao i kroz vekove svakog 4. decembra, slavimo veličanstveni trenutak kada je trogodišnja Djeva Marija u pratnji svetih roditelja, kročila u Božji hram, obasjana svetlom anđela i pesmama devojačkih horova.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Kamen temeljac je naziv za stenu koja se nalazi ispod Kupole na steni, islamskog svetilišta koje je po toj steni i dobilo ime a koje je smešteno na Hramovnoj gori, brdu u Starom gradu Jerusalima.
Na liturgiji u Svetouspenskom manastiru, koju su služili episkopi Konstantin, Nikon i Heruvim, vernici i ugledni predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj doživeli su duhovno osnaženje, jačajući veru, jezik i kulturu.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
Sa blagoslovom vladike Arsenija, galerija Sinagoga postala je mesto gde fotografije, rukopisi i liturgijski predmeti pričaju priču o veri, ljubavi i nesebičnom služenju Svetog Dositeja Niškog i Zagrebačkog.
Recept iz Velikog posnog kuvara autorke Nade Marković otkriva kako se od najjednostavnijih sastojaka može napraviti brzo, ukusno i iznenađujuće fino jelo koje će obogatiti svaku trpezu u vreme posta.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 11. sredu po Duhovima objašnjava razliku između starog i novog zakona i način na koji Božja reč obogaćuje svakog čoveka.