Shutterstock/AXL, Freepik,Antiohijska pravoslavna crkva
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
Pravoslavlje u SAD je tokom većeg dela 20. veka bilo povezano sa imigrantima iz Rusije, Srbije, Grčke, Rumunije ili Sirije, koji su u prekomorske krajeve donosili svoju veru i tradiciju. Broj obraćenika je dugo bio mali, a većina parohija funkcionisala je kao kulturna ostrva svojih matičnih zemalja. Promena je nastupila krajem osamdesetih godina, kada su u pravoslavlje počele da ulaze čitave grupe evangelista. Interesovanje je dodatno ojačao internet, kao i period posle pandemije, kada su parohije počele da beleže dolazak stotina mladih američkih porodica. O ovom razvoju događaja izvestio je portal Times Record News.
Od imigrantske verske zajednice do misionarske Crkve
Mitropolit Sava, arhijerej Antiohijske patrijaršije, navodi da gotovo svaka današnja poseta parohiji podrazumeva i susret sa brojnim grupama katehumena (osobama koje su započele pripremu za ulazak u pravoslavnu crkvu, ali još nisu krštene), piše portal svazpn.cz. Pojedine parohije imaju više od sto kandidata za krštenje. Mnogi dugogodišnji članovi u novim ljudima vide duhovno ohrabrenje, dok se neki, međutim, plaše suviše brzih kulturnih promena.
Jedan od sveštenika u istraživanju mitropolita Save primetio je da je era imigrantske Crkve završena i da započinje razdoblje evangelizacije. Iako pravoslavlje u SAD čini manjinu sa približno dva do tri miliona vernika, tempo rasta je na nekim mestima toliko brz da pojedine parohije ne mogu da ga prate ni infrastrukturno ni kadrovski. Zajednice koje ranije nisu imale nijednog katehumena sada rade sa desetinama njih. One koje su bile otvorene za obraćenike prijavljuju i po pedeset do sto pedeset zainteresovanih godišnje.
Antiohijska pravoslavna crkva
Mitropolit Sava
Otac Endrju Stiven Damik iz Antiohijske arhiepiskopije, povezan sa organizacijom Ancient Faith Ministries, potvrđuje da se ne radi o izolovanom fenomenu. Prema njegovim rečima, rast se odvija gotovo širom zemlje, a naročito je izražen u južnim saveznim državama SAD, gde pravoslavlju pristupa veliki broj mladih porodica.
Novi jezici, stare razdaljine i iskušenje statistike
Rast sa sobom donosi i jezičke i kulturne izazove. U Ameriku i dalje dolaze vernici iz tradicionalno pravoslavnih zemalja, koji govore grčki, arapski ili rumunski jezik. Nove zajednice tako traže ravnotežu između očuvanja tradicije i služenja američkim obraćenicima. Mitropolit Sava ističe potrebu za bogosluženjima na engleskom jeziku, ali ujedno upozorava da u pojedinim regionima, naročito u Teksasu, raste broj zainteresovanih koji govore španski. Sve je više i Afroamerikanaca koji otkrivaju duhovno bogatstvo pravoslavlja.
Još jedan izazov predstavljaju velike razdaljine. Mnogi Amerikanci moraju da putuju do parohija desetine milja, što otežava tradicionalni zajednički život koji u starim pravoslavnim zemljama drži vernike na okupu. Mitropolit Sava zato podseća da pravoslavlje nije teorija, već životno iskustvo. Takođe upozorava da Crkva ne sme da se usredsredi isključivo na statistiku. Istinsko obraćenje, prema njegovim rečima, dug je proces pokajanja.
Džej Di Vens otvoreno o odgajanju dece u hrišćanskoj tradiciji i granicama duhovnog uticaja u međuverskim brakovima, što je izazvalo žestoke reakcije i debatu u javnosti.
Rođen kao Johen Bunge, odrastao bez žive vere, danas živi povučeno u italijanskom delu Švajcarske, noseći u sebi put koji je započeo među ratnim zgarištima i rimskim katakombama.
Zvezda serijala „Mortal Kombat“ u 75. godini upokojila se u Santa Barbari, a njegov duhovni put ka pravoslavlju i krštenju ostaje inspiracija za sve koji traže smisao i unutrašnji mir.
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Nova platforma Artos povezuje pravoslavna preduzeća, parohije, manastire i porodične poslove širom sveta, a njen cilj nije samo trgovina već i očuvanje hrišćanskih vrednosti, uz planove za širenje na evropske države.
Izveštaj Skupštine pravoslavnih episkopa svedoči o snažnom širenju pravoslavnih bogoslužbenih mesta i rastu broja sveštenoslužitelja, uz vidljive promene na verskoj mapi Francuske i izazove koji prate ovaj process.
U regionalnom centru Vest Jorkšira čitava zajednica odlučila je da krene putem apostolske vere – prva liturgija već je služena, a uskoro sledi čin sabornog krštenja 34 vernika.
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.