U nazaretskoj sinagogi Hristos je objavio da se pred okupljenima ispunilo ono što je vekovima ranije prorekao Isaija, a vladika Nikolaj objašnjava značaj tih reči za Hristovu misiju i Božju milost.
Prorok Isaija vekovima unapred najavljuje dolazak Mesije, a Gospod Isus Hristos upravo tim rečima u Nazaretu otkriva da je proročanstvo dobilo svoje ispunjenje. U besedi za nedelju 15. sedmice po Duhovima vladika Nikolaj Velimirović razmatra Hristovu misiju, Njegovu silu i spasenje koje je doneo ljudima, podsećajući da se Božja milost ne može odvojiti od odgovornosti onih koji je prihvataju ili odbacuju.
Beseda o sili i misiji Hristovoj, kako Isaija proreče
"Duh je Gospodnji na meni; zato me pomaza da javim jevanđelje ništim; posla me da iscelim skrušene srcem: da propovedam zarobljenim otpuštenje i slepim prozrenje; da oglasim godinu milosti Gospodnje i dan osvete." (Isa. 61, 1–2)
Ovo veliko programno proročanstvo pročita Gospod Isus na samom početku Svoga spasiteljskog rada, u Nazaretu, pred Jevrejima, i pročitavši, sede i reče: danas se izvrši ovo pismo (Lk. 4, 16–21).
Jedno od najtamnijih proročanstava za književnike i sveštenike Jevrejske On pročita, zatvori knjigu i reče: danas se izvrši ovo pismo.
U to proročanstvo niko od Jevreja nije smeo taknuti, jer niko nije znao na koga se ono odnosi. Sedam stoleća minulo je bilo otkad je ovo proročanstvo izrečeno i napisano, i niko nije znao na koga se ono odnosi.
A kada je došao Onaj na koga se to proročanstvo odnosi, On ga je pročitao i primenio na Sebe. Tako je veliki Gospod naš opravdao proroka Svoga i predstavio Sebe svetu.
Duh je Gospodnji na meni. Zašto On to govori kad je On ravan Duhu kao i Ocu? Radi svedočanstva ljudima, kako tumači sv. Zlatoust.
Ne kaže: blagodat Duha nego Duh, jer blagodat je Duha na ljudima vernim, a na Njemu je sam Duh, kao što se i pokazalo na Jordanu. Duh je svedok Sina, i nijednog trenutka Sin nije bio bez Duha.
Gospod Isus često spominje Oca i Duha Svetoga, jedno iz beskrajne ljubavi prema Ocu i Duhu, a ljubav uvek pripisuje svoje drugima, i drugo radi pouke gordim ljudima, da ne ističu sebe, nego da odaju čast drugima, ravnim sebi.
Sve ostalo što je rečeno u ovom divnom proročanstvu ispunio je Gospod čudesnim delovanjem Svojim doslovce. On je došao uglavnom da javi milost Božju ljudima, ali u isto vreme i Strašni Sud onima koji tu milost budu prezreli i odbacili.
To je viđenje Isaije, sina Amosova, proroka Božjeg, proroka istinitog.
Poklonimo se, braćo, Isaiji, čija bogoduhnovena usta prorekoše Spasitelja i spasenje naše, i ne prestajmo klanjati se čudesnom Spasitelju našem, Gospodu Isusu Hristu.
Tebi se klanjamo, Gospode i Spase naš, i Tebi blagodarimo na premudrom ustrojstvu spasenja našeg. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
U besedi za petak 13. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Isaijino proročanstvo o rođenju Spasitelja i otkriva duboko značenje imena kojima je Hristos najavljen.
U besedi za ponedeljak 14. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ovo nije samo slika budućeg raja, već tajna povezana sa dolaskom Hrista.
U besedi za 3. septembar Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači proročke reči Isaije i govori o Hristu kao osloncu koji povezuje rasuto, učvršćuje slabo i čovekov život usmerava prema Bogu.
U besedi za subotu 15. Sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako su proročanstva najavljivala Hristov dolazak, dok je Njegova prava priroda ostala nedokučiva onima koji nisu prepoznali Cara slave.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz biblijske primere objašnjava kako anđeli pomažu pravednicima i zašto su vera, molitva i pokajanje važni za Božju milost.
U besedi za četvrtak 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da niko ne zna koliko mu je vremena ostalo za pokajanje i objašnjava zašto je odlaganje pokajanja opasna zabluda.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Vitovnički duhovnik objasnio je zašto krštenje i krsna slava nisu dovoljni ako se ne menjamo iznutra i ne trudimo se da živimo u skladu sa hrišćanskim učenjem.