Jerej Srpske pravoslavne crkve poručio je da bolest nije kazna, već poziv na duhovno buđenje — i upozorio da savremeni čovek, u pokušaju da pobedi bol i smrt tehnologijom, gubi ono najvrednije: smisao, ljubav i veru.
U prepunoj sali kotorskog parohijskog doma, u organizaciji Srpske pravoslavne crkve, održana je duhovna tribina pod naslovom "Da li je bolest kazna ili opomena“, na kojoj je govorio protojerej-stavrofor dr Miloš Vesin. Svojim nadahnutim izlaganjem, poznati teolog i psiholog podsetio je prisutne da se pitanje bolesti tiče svakog čoveka — jer nijedno ljudsko biće nije pošteđeno patnje, bilo sopstvene, bilo one koju nosi zbog bližnjih. Govoreći smireno, ali duboko, otac Miloš otvorio je teme koje zadiru u samu suštinu ljudskog postojanja: odnos čoveka prema Bogu, smisao bola i iskušenje savremenog sveta da naukom i tehnologijom zameni veru i ljubav.
Govoreći o temi, otac Miloš je istakao da se ona tiče svakog čoveka — bilo da ga pogađa lično, bilo kroz patnju onih koje voli.
— Kada se suoče sa bolešću, ljudi se često pitaju zašto im se to dešava, ili još teže — zašto se to događa njihovoj deci. Da li je to neka vrsta Božje kazne ili možda opomena? Koliko nas uopšte doživljava bolest kao znak preko kojeg Bog želi nešto da nam poruči, da nas upozori, da nas nečemu nauči? — rekao je on.
Irmos
Otac Miloš je podsetio na evanđeoski primer slepog mladića prosjaka, kada su apostoli pitali Hrista da li je on ili su njegovi roditelji zgrešili, aludirajući na greh koji se prenosi kao posledica ili nasledstvo.
— Biblija kaže: „Oci jedoše kiselo grožđe, a unucima trnu zubi.“ Hristos, međutim, otvara novi horizont i kaže da nije sagrešio ni on ni njegovi roditelji, nego da se jave dela Božija na njemu. Time Gospod pokazuje da telo nije sve što imamo, da telesne muke i bolovi ne mogu ograničiti duhovnu snagu i sposobnost našeg života — objasnio je otac Miloš.
Šta bolest zaista znači: kazna ili Božja poruka?
Govoreći o poznatoj izreci "U zdravom telu zdrav duh", dodao je da je ona nepotpuna i pogrešno shvaćena.
— Pokojni akademik Vladeta Jerotić često je isticao da je ta izreka psihološki neispravna. Govorio je: "Tamo gde je duh zdrav, telo, iako boluje, naći će zdrav način da se nosi sa bolešću." Dakle, izgled, zdravlje i snaga tela nisu garancija unutrašnje harmonije. Prava harmonija je jedinstvo tela, duše i duha — ono što čoveka čini istinskim bićem. —
Otac Miloš je govorio i o prirodi bola, napominjući da je teško pronaći njegovu tačnu definiciju, jer on istovremeno pogađa i telo, i emocije, i duh.
Telo, duh i zdravlje: gde počinje prava harmonija
— Čovek koji je podneo nezamislivu količinu bola bio je pravedni Jov. Izgubio je sve — bogatstvo, decu i zdravlje, sedeo na đubrištu i crepom strugao rane, ali nikada nije od Boga tražio zdravlje. Tražio je samo jedno: "Želim da Te se ne bojim." Želeo je odnos sa Bogom zasnovan na ljubavi, a ne na strahu — rekao je otac Miloš.
U osvrtu na savremeni svet, otac Miloš je istakao da čovek koji ne poznaje Boga oseća potrebu da prazninu u sebi popuni nečim drugim.
— Čime? Lažnim bogovima. Ne mislim da treba odbaciti tehnološki napredak, ali današnji idol je transhumanizam u sprezi sa veštačkom inteligencijom — naglasio je.
Lekcija od Svetog Jova: kako se nositi sa neizrecivim bolom
Dodao je da je nedavno objavljen zabrinjavajući podatak — svake nedelje oko milion i dvesta hiljada ljudi razgovara sa veštačkom inteligencijom samo o jednoj temi: samoubistvu.
— To pokazuje duboku duhovnu krizu čoveka današnjice — upozorio je.
Za veštačku inteligenciju kaže da je na novi način zaodenuta stara gnostička jeres. Ona postoji još od početaka čovečanstva, još od razgovora zmije i Eve. I danas odzvanja ona stara rečenica: "Postaćete kao bogovi.
Savremeni čovek, kaže, veruje da zahvaljujući tehnologiji može pobediti bolest i smrt.
Irmos
Novi izazovi duhovnosti
— Smatra da će jednog dana moći da "aplouduje" svoj mozak na neki "klaud", pa da ga nauka poveže s telom i tako produži život. Ne poričem prednosti veštačke inteligencije u medicini, ona može lekaru pomoći da brzo pronađe najefikasniju terapiju. Ali ono o čemu ne razmišljamo dovoljno jeste šta nam ona oduzima? Oduzima nam smisao rada i postojanja. Svaka delatnost ima svoje dostojanstvo, bilo da ste vozač autobusa, čistač ulica, hirurg, učitelj, sveštenik ili domaćica. Veštačka inteligencija nas lišava tog osećaja smisla i ličnih odnosa — rekao je otac Miloš.
Osvrnuo se i na odnose među mladima, ocenjujući da su oni danas svedeni na površnu komunikaciju preko društvenih mreža.
— Njihov jezik je osiromašen, bez interpunkcije, prepun skraćenica koje starije generacije ne razumeju. Ta deca, ti "klinci", sa četiri godine bolje barataju mobilnim telefonom i kompjuterom nego ja — rekao je.
Naveo je da istraživači dečjeg razvoja širom sveta prate ovaj trend.
— Do 2010. godine svaka nova generacija bila je naprednija od prethodne i od svojih roditelja. Od tada, međutim, prisustvujemo konstantnom padu koncentracije i pamćenja. Ne daj Bože da danas deci date da nešto nauče napamet — primetio je sveštenik.
Suština života u svetu veštačke inteligencije
Predavanje je završio citatom književnice Mirjane Bobić Mojsilović, podsećajući koliko je važna radost koja proizlazi iz ljubavi.
— To je uvek i samo ljubav. Ako to nije smisao i cilj našeg života, onda zdravlja nema — ni duše, ni duha, ni tela. Kako ona kaže: "Ja sam samo hodočasnik, a ljubav je moj Jerusalim" — zaključio je protojerej-stavrofor dr Miloš Vesin.
U svojoj knjizi "Misli za svaki dan u godini", svetitelj piše o suprotnostima koje žive u čoveku tokom Velikog posta, o odnosu duha i tela, te o načinu na koji post vodi ka preobražaju duše i tela u skladu sa voljom Božijom.
Na duhovnoj tribini „Pred izazovom veštačke inteligencije: pogled iz pravoslavne perspektive“, sveštenik Oliver Subotić otkriva najmračnije zamke digitalne ere i poziva vernike da se probude pre nego što tehnologija preuzme um i dušu.
Na mrežama kruže snimci "svetitelja" i "monaštva" koji pozivaju vernike da napišu Amin ili kliknu za „blagoslov“, a starešina hrama Svete Trojice u Mudrakovcu upozorava da je to duhovna manipulacija koja koristi tehnologiju i emocije da bi vam izvukla novac.
Na trpezi ljubavi u porti crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Jerej Srpske pravoslavne crkve poručio je da bolest nije kazna, već poziv na duhovno buđenje — i upozorio da savremeni čovek, u pokušaju da pobedi bol i smrt tehnologijom, gubi ono najvrednije: smisao, ljubav i veru.
U besedi za 22. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto je beg u pustinju više od udaljavanja od ljudi — to je put očišćenja duše, borba protiv strasti i trenutak kada čovek prestaje da služi sujeti.
Ajeti 45:12-15 iz sure Al-Ghashiya otkrivaju kako zahvalnost, oprost i moralna odgovornost mogu promeniti vaš pogled na svet i oblikovati vašu sudbinu.
Jedan od najvećih duhovnika 20. veka podseća da vera nije samo spoljašnji čin, već štit koji čuva srce od nevidljivih iskušenja i zla koje ponekad nosimo nesvesno, čak i sami prema sebi.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
I duševne, i duhovne, ali i mentalne bolesti su deo naše stvarnosti. Nažalost, savremena psihijatrija ne pravi jasnu razliku između duhovnih, duševnih i mentalnih poremećaja i sve svodi na mentalne, nalezeći da upotrebom određenih lekova, mnoge stvari mogu da se promene, istakao je otac Miloš Vesin.
Da bi čovek odagnao anksioznost, mora da ima poverenja u Boga, a protojerej-stavrofor prof. dr Miloš Vesin objašnjava i kako se to tog poverenja dolazi.
Jedan od najvećih besednika 21. veka, doktor teologije, psihologije i muzike, oslanjajući se na reči svetaca i iskustva doktora Maksima Mihajloviča Žižilenka, naglašava da psalmopojanje može vratiti harmoniju između tela, duše i duha, čak i u najtežim uslovima.
Na trpezi ljubavi u porti crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
U besedi za 22. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto je beg u pustinju više od udaljavanja od ljudi — to je put očišćenja duše, borba protiv strasti i trenutak kada čovek prestaje da služi sujeti.
Jedan od najvećih duhovnika 20. veka podseća da vera nije samo spoljašnji čin, već štit koji čuva srce od nevidljivih iskušenja i zla koje ponekad nosimo nesvesno, čak i sami prema sebi.
Upravitelj Svete gore Alkiviadis Stefanis otkrio je da je pozvao Donalda Trampa da poseti Atos, a američka reakcija bila je iznenađujuće pozitivna. Moguća poseta imala bi istorijski i duhovni značaj za ceo pravoslavni svet.
Na trpezi ljubavi u porti crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Verni narod tvrdi da male bočice sa vodom i uljem, ostavljene pored čudotvorne ikone u manastiru Panormitis, nestaju iz hrama, a zatim se pojavljuju u domovima ljudi širom sveta – kao odgovor na molitve i znak nebeske utehe.
U prisustvu velikog broja vernika i sveštenstva, mitropolit kruševački služio je čin velikog osvećenja novog hrama posvećenog Svetoj velikomučenici Nedelji, podignutog trudom i ljubavlju vernog naroda.
Predsednik SAD proglasio Nigeriju "zemljom od posebne zabrinutosti", zapretio prekidom pomoći i nagovestio moguću vojnu intervenciju kako bi zaštitio hrišćane širom sveta.