Na duhovnoj tribini „Pred izazovom veštačke inteligencije: pogled iz pravoslavne perspektive“, sveštenik Oliver Subotić otkriva najmračnije zamke digitalne ere i poziva vernike da se probude pre nego što tehnologija preuzme um i dušu.
U organizaciji Srpske pravoslavne crkvene opštine Kotor, u porti crkve Svetog Nikole u kotorskom Starom gradu, sveštenik dr Oliver Subotić, upravnik Misionarskog odeljenja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, juče održao je predavanje pod nazivom: „Pred izazovom veštačke inteligencije: pogled iz pravoslavne perspektive“.
Prisutne je pozdravio arhijerejski namesnik kotorsko-tivatski, paroh kotorski, protojerej-stavrofor Nemanja Krivokapić, najavivši gosta i njegovo gostovanje u nedelju u Tivtu.
Foto: SPC
Crkva Svetog Nikole u Kotoru
Pravoslavna podrška odgovornom razvoju tehnologije
Otac Oliver Subotić je, nakon prikaza istorijata nastanka veštačke inteligencije, istakao da pravoslavni hrišćani danas treba da daju podršku onima koji se stručno bave ovom oblašću s ciljem civilizacijskog unapređenja, naročito inicijativama za uspostavljanje jasnih mehanizama kontrole.
– Najveći problem je što većina ljudi pažnju usmerava na spoljašnje opasnosti i izazove, a ne shvata da se unutar nas nešto veoma duboko menja i da tu zapravo leži najveća opasnost. Kada je reč o ovoj problematici, pravoslavno hrišćanstvo može dati najveći doprinos – rekao je otac Oliver.
Kritika kulture digitalne izloženosti
Govoreći o pojavi i nekritičkom odnosu prema logici društvenih mreža, kazao je da ljudi svoje podatke daju „od srca“, bez ikakve prinude.
– Slikali su se gde god su stigli, postavljali slike, svako je mogao da zna gde se ko nalazi, sa kim se druži, šta radi… Ljudi su sami od sebe davali svoje podatke „na izvol'te“ drugima – kazao je otac Oliver, naglasivši da ljudi nisu naučili da neguju kulturu privatnosti, što je dovelo do proliferacije nadzora na potpuno novim osnovama.
Foto SPC
Otac Oliver Subotić
Podsetio je na 2004. godinu kada je u Finskoj zabeležen prvi slučaj zavisnosti od interneta, kao i na otvaranje prve klinike 2005. u Kini, a potom i u Beogradu.
– Danas imamo mnogo dece koja imaju ovaj problem. Tu je i zavisnost od video igara, od potrebe stalnog postavljanja sadržaja, kao i zavisnost od broja „lajkova“. Ja to zovem lajkoholizam. Ako nema dovoljno lajkova, dolazi do depresije – upozorio je otac Oliver.
Upozorenje na pogrešne pristupe bezbednosti
Poredeći situaciju sa Hitlerovim zaobilaženjem Mažino linije, kazao je da se slično danas dešava i sa veštačkom inteligencijom.
– Ljudi se bave spoljašnjim bezbednosnim, pravnim i tehničkim izazovima, što jeste potrebno, ali nije dovoljno. Naši unutrašnji prostori su već pod okupacijom jer se prema sistemima veštačke inteligencije odnosimo nekritički. Ona zaobilazi te mehanizme i prodire tamo gde to nismo očekivali – istakao je on.
Problemi pažnje, emocija i identiteta kod mladih
Prva na udaru je, kako je rekao, naša pažnja – naročito kod mlađih naraštaja.
– Od 1996. kada je samo jedan odsto dece imalo poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, danas smo na 80, pa čak i 90 odsto. Deci se daju tablete jer nisu sposobna da pročitaju nekoliko stranica knjige s potpunom pažnjom. Nekada smo bez problema čitali i po 20 stranica – rekao je otac Oliver.
Schutterstock/FAMILY STOCK
Zatim su ugrožene emocije, koje su postale plitke, a pomoću „čet-bot“ rešenja moguće je „podesiti“ i partnera.
– Čovek beži iz realnog sveta i uspostavlja emocionalne veze sa mašinama. Takvih devijacija ima mnogo i biće ih sve više – upozorio je on, dodavši da je za pravu, izgrađujuću komunikaciju uvek potreban podvig.
Treći problem je napad na identitet.
– Sledeći trend jeste fuzija veštačke inteligencije, virtuelne realnosti i društvenih mreža. Algoritmi će generisati komunikaciju sa virtuelnim osobama, a očekuje se da za godinu dana milijardu ljudi bude u tim svetovima. To su najveće migracije u istoriji čovečanstva – rekao je otac Oliver.
Potreba za crkvenim odgovorom i mikrosocijalnom akcijom
Istakao je važnost postavljanja kontrolnih mehanizama i pravilnog funkcionisanja u savremenom svetu. Mikrosocijalni aspekt, smatra, jeste mesto na kojem pravoslavni mogu dati najveći doprinos.
instagram/alfa_i_omega_pocetak_i_kraj
Otac Oliver Subotić
– Sinod svake Crkve trebalo bi da ima komisiju koja bi u okviru socijalne koncepcije dala zvaničan odgovor na fenomene veštačke inteligencije. Vernici bi tako imali praktične preporuke. Takođe, treba definisati jasne navike koje roditelji treba da usvoje u pogledu ekrana u kući – rekao je otac Oliver, dodavši da smo u ozbiljnom problemu ako nam je prva stvar ujutru uzimanje telefona, umesto sa se prekrsimo i umijemo.
Inicijativu oca Olivera za osnivanje škola roditeljstva, u koje bi bili uključeni sveštenici, pedagozi, psiholozi, sociolozi i neuronaučnici, prisutni su pozdravili aplauzom.
Um kao duhovni centar ličnosti
Treći ključni pravoslavni odgovor, kako je rekao, odnosi se na energiju uma, koja je finija i uzvišenija od energije mozga.
– Kao što su svetitelji kroz molitvu otvorili umno oko, koristeći umnu (noetičku) energiju koju im je Bog dao da vide realnost koju mi često ne primećujemo, saberimo svoj um, vratimo ga sebi, držimo ga u molitvi i spustimo u srce – tamo mu je mesto. Kada to postignemo, čovek postaje suverena ličnost i koristi tehnologiju kao njen gospodar – zaključio je otac Oliver Subotić.
Usrdna molitva majki ima neuništivu snagu u borbi protiv zla i njena reč menja sudbinu cele porodice — otkrijte molitvu koja svakom detetu donosi zaštitu i blagoslov.
Pravoslavni duhovnici nas podsećaju da molitva za oca i majku nije samo znak ljubavi, već i najlepši dar koji pred Bogom uzvraćamo onima koji su nam udahnuli život.
U strahu od nove državne podele i potrage za sigurnim osloncem, deo stanovnika dalmatinskog ostrva prešao je u pravoslavnu veru, što je pokrenulo niz reakcija, sukoba i dugotrajan proces koji će se završiti tek posle Drugog svetskog rata.
Patrijarh Porfirije i Vladimir Kokanović razgovarali su o konkretnim oblicima saradnje Crkve i državne uprave, podršci eparhijama u dijaspori i očuvanju crkvenih i kulturnih dobara koja povezuju srpski narod u regionu i svetu.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
U besedi za sredu 3. sedmicu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako čovek, i pored znanja o posledicama greha, često ostaje nepromenjen i zarobljen u obrascima koje i sam prepoznaje kao pogrešne.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Upravnik Misionarskog odeljenja AEM objašnjava zašto Sveta tajna ispovesti nije formalnost pred pričešće, već lečenje duše - da da čovek preispita sebe i zašto je iskrena priprema ključna za istinsku promenu života
Otac Oliver upozorava da površno priznanje grehova, ispovest „u prolazu“ tokom liturgije i pogrešno shvatanje razrešne molitve mogu čoveka ostaviti u zabludi da je očistio dušu.
Sveštenik Oliver Subotić navodi da svaka žena koja se sprema na abortus treba da razgovara sa sveštenikom svoje verske zajednice i da nakon toga donese tu odluku.
U strahu od nove državne podele i potrage za sigurnim osloncem, deo stanovnika dalmatinskog ostrva prešao je u pravoslavnu veru, što je pokrenulo niz reakcija, sukoba i dugotrajan proces koji će se završiti tek posle Drugog svetskog rata.
U besedi za sredu 3. sedmicu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako čovek, i pored znanja o posledicama greha, često ostaje nepromenjen i zarobljen u obrascima koje i sam prepoznaje kao pogrešne.
Učenje jednog od najvećih svetitelja pravoslavlja usmerava pažnju na to da se upravo kroz različitosti gradi punoća ljudskih odnosa i razumevanja među ljudima.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenice Agapiju, Hioniju i Irinu po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatra po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Katarine Sijenske, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Učenje jednog od najvećih svetitelja pravoslavlja usmerava pažnju na to da se upravo kroz različitosti gradi punoća ljudskih odnosa i razumevanja među ljudima.
Mark Linč kritikovao je američku spoljnopolitičku pasivnost, najavljujući zakonodavne i ekonomske mere prema Turskoj dok ne dođe do promene statusa Aja Sofije.