Printscreen TV Hram/Shutterstock/fotokita/chaiyapruek youprasert/New AfricaĐavoimani beže od svete vode
I duševne, i duhovne, ali i mentalne bolesti su deo naše stvarnosti. Nažalost, savremena psihijatrija ne pravi jasnu razliku između duhovnih, duševnih i mentalnih poremećaja i sve svodi na mentalne, nalezeći da upotrebom određenih lekova, mnoge stvari mogu da se promene, istakao je otac Miloš Vesin.
Sve više ljudi danas oboleva od mentalnih bolesti - depresije, anksioznosti, poremećaja ponašanja, zavisnosti, ali i ozbiljnijih stanja poput psihoza i šizofrenije. Medicina ih posmatra kao poremećaje koji se mogu lečiti terapijom i lekovima, i sve više govori o važnosti da se o njima otvoreno priča.
Crkva, sa svoje strane, mentalne bolesti vidi kao posledicu udaljavanja čoveka od Boga, pada u greh, duhovnu pomućenost, a u nekim slučajevima i kao moguću zaposednutost demonskim silama, što je dovodi u ozbiljan sukob sa lekarima.
Sveštenik i profesor na Bogoslovskom fakultetu Miloš Vesin, koji je, pored ovoga i doktor psihologije, za TV Hram se bavio pitanjem mentalnih bolesti i tom prilikom je rekao da Crkva ove bolesti priznaje, da su one poremećaj harmonije između tela, duše i duha, ali nije poricao da mogu biti i proizvod đavoimanosti.
Printscreen TV Hram/Shutterstock/chaiyapruek youprasert/New Africa
Otac Miloš Vesin
On je, ovom prilikom, objasnio i kako razlikovati duševno oboljenje od zaposednutosti demonima.
- I duševne, i duhovne, ali i mentalne bolesti su deo naše stvarnosti. Nažalost, savremena psihijatrija ne pravi jasnu razliku između duhovnih, duševnih i mentalnih poremećaja i sve svodi na mentalne, nalezeći da upotrebom određenih lekova, mnoge stvari mogu da se promene. Uzroci ne mogu da se otklone nikakvim lekovima. Mogu samo da se simptomi delimično ublaže ili na neko vreme da se otklone, dok se ne javi potreba za većom dozom ili za primenom nekog drugog, odnosno dodavanjem drugog ili trećeg leka - počeo je on i nastavio:
- Nije mali broj, ni u prošlosti a ni da danas, pravoslavnih sveštenika, čak i episkopa, koji su bili doktori medicine, specijalisti psihijatrije.
Kao samo jedan primer navodi velikana ruske psihijatrije u 20. veku, episkopa Maksima Žižilenka, inače prvog katakombnog episkopa RPC posle revolucije, koji je sa blagoslavom patrijarha mučenika Tihona Belavina, svetog novomučenika Tihona, primio monaški čin i bio izabran za episkopa.
shutterstock/Serenko Natalia
Đavoimani beže od svete vode
Kaže i da su tada ruski psihijatri koristili test, koji i sada primenjuje neke njihove kolege, kojim su utvrđivali da li je neko mentalno bolestan ili je zaposednut đavolom.
- Kada pomenuste đavoimanost, interesantno je da su ruski lekari, psihijatri, u tom revolucionarnom vremenu, a mnogi se tome vraćaju i danas, imali sledeći test. Pred pacijenta, za koga nije tačno mogla da se uspostavi dijagnoza, da li ima problem psihitične prirode ili je đavoiman, stavili bi dve ili tri čaše vode. U jednoj ili dve čaše bi bila obična vode, u treću bi stavljali svetu vodu. Ukoliko bi čovek prišao čaši obične vode, to je bila đavoimanost. Neće, beži, što bi se reklo "kao đavo od krsta". Ta izreka, inače, ima utemeljenje u empiriji. I kad su postavljali četiri čaše sa bogojavljenskom vodom i jednu sa običnom, đavoimani čovek bi posezao za običanom vodom. Sve čaše su, inače, bile iste, u njima je bila i ista količina vode.
Da bi čovek odagnao anksioznost, mora da ima poverenja u Boga, a protojerej-stavrofor prof. dr Miloš Vesin objašnjava i kako se to tog poverenja dolazi.
U manastiru Kovilj snimljeni prvi kadrovi antiratne drame Dragoljuba Elčića po scenariju Željka Pržulja, nastale po „Dnevniku ratnog hirurga“ dr Miodraga Lazića, uz podršku Srpske pravoslavne crkve i Filmskog centra Srbije.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
U manastiru Kovilj snimljeni prvi kadrovi antiratne drame Dragoljuba Elčića po scenariju Željka Pržulja, nastale po „Dnevniku ratnog hirurga“ dr Miodraga Lazića, uz podršku Srpske pravoslavne crkve i Filmskog centra Srbije.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
Recept iz Velikog posnog kuvara autorke Nade Marković otkriva kako se od najjednostavnijih sastojaka može napraviti brzo, ukusno i iznenađujuće fino jelo koje će obogatiti svaku trpezu u vreme posta.