Printscreen TV Hram/Shutterstock/fotokita/chaiyapruek youprasert/New AfricaĐavoimani beže od svete vode
I duševne, i duhovne, ali i mentalne bolesti su deo naše stvarnosti. Nažalost, savremena psihijatrija ne pravi jasnu razliku između duhovnih, duševnih i mentalnih poremećaja i sve svodi na mentalne, nalezeći da upotrebom određenih lekova, mnoge stvari mogu da se promene, istakao je otac Miloš Vesin.
Sve više ljudi danas oboleva od mentalnih bolesti - depresije, anksioznosti, poremećaja ponašanja, zavisnosti, ali i ozbiljnijih stanja poput psihoza i šizofrenije. Medicina ih posmatra kao poremećaje koji se mogu lečiti terapijom i lekovima, i sve više govori o važnosti da se o njima otvoreno priča.
Crkva, sa svoje strane, mentalne bolesti vidi kao posledicu udaljavanja čoveka od Boga, pada u greh, duhovnu pomućenost, a u nekim slučajevima i kao moguću zaposednutost demonskim silama, što je dovodi u ozbiljan sukob sa lekarima.
Sveštenik i profesor na Bogoslovskom fakultetu Miloš Vesin, koji je, pored ovoga i doktor psihologije, za TV Hram se bavio pitanjem mentalnih bolesti i tom prilikom je rekao da Crkva ove bolesti priznaje, da su one poremećaj harmonije između tela, duše i duha, ali nije poricao da mogu biti i proizvod đavoimanosti.
Printscreen TV Hram/Shutterstock/chaiyapruek youprasert/New Africa
Otac Miloš Vesin
On je, ovom prilikom, objasnio i kako razlikovati duševno oboljenje od zaposednutosti demonima.
- I duševne, i duhovne, ali i mentalne bolesti su deo naše stvarnosti. Nažalost, savremena psihijatrija ne pravi jasnu razliku između duhovnih, duševnih i mentalnih poremećaja i sve svodi na mentalne, nalezeći da upotrebom određenih lekova, mnoge stvari mogu da se promene. Uzroci ne mogu da se otklone nikakvim lekovima. Mogu samo da se simptomi delimično ublaže ili na neko vreme da se otklone, dok se ne javi potreba za većom dozom ili za primenom nekog drugog, odnosno dodavanjem drugog ili trećeg leka - počeo je on i nastavio:
- Nije mali broj, ni u prošlosti a ni da danas, pravoslavnih sveštenika, čak i episkopa, koji su bili doktori medicine, specijalisti psihijatrije.
Kao samo jedan primer navodi velikana ruske psihijatrije u 20. veku, episkopa Maksima Žižilenka, inače prvog katakombnog episkopa RPC posle revolucije, koji je sa blagoslavom patrijarha mučenika Tihona Belavina, svetog novomučenika Tihona, primio monaški čin i bio izabran za episkopa.
shutterstock/Serenko Natalia
Đavoimani beže od svete vode
Kaže i da su tada ruski psihijatri koristili test, koji i sada primenjuje neke njihove kolege, kojim su utvrđivali da li je neko mentalno bolestan ili je zaposednut đavolom.
- Kada pomenuste đavoimanost, interesantno je da su ruski lekari, psihijatri, u tom revolucionarnom vremenu, a mnogi se tome vraćaju i danas, imali sledeći test. Pred pacijenta, za koga nije tačno mogla da se uspostavi dijagnoza, da li ima problem psihitične prirode ili je đavoiman, stavili bi dve ili tri čaše vode. U jednoj ili dve čaše bi bila obična vode, u treću bi stavljali svetu vodu. Ukoliko bi čovek prišao čaši obične vode, to je bila đavoimanost. Neće, beži, što bi se reklo "kao đavo od krsta". Ta izreka, inače, ima utemeljenje u empiriji. I kad su postavljali četiri čaše sa bogojavljenskom vodom i jednu sa običnom, đavoimani čovek bi posezao za običanom vodom. Sve čaše su, inače, bile iste, u njima je bila i ista količina vode.
Da bi čovek odagnao anksioznost, mora da ima poverenja u Boga, a protojerej-stavrofor prof. dr Miloš Vesin objašnjava i kako se to tog poverenja dolazi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Sampson Stranoprimac. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ćirila Aleksandrijskog i Svetog Ladislava, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Jerej Srpske pravoslavne crkve poručio je da bolest nije kazna, već poziv na duhovno buđenje — i upozorio da savremeni čovek, u pokušaju da pobedi bol i smrt tehnologijom, gubi ono najvrednije: smisao, ljubav i veru.
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.