Na komemoraciji u Narodnoj biblioteci Srbije, posvećenoj profesoru dr Jehudi Baueru, okupili su se predstavnici Srpske pravoslavne crkve, Izraela i naučne zajednice, pri čemu je njegovo životno delo ponovo istaknuto kao opomena čovečanstvu na užase mržnje i zaborava.
U Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu održana je komemoracija posvećena profesoru dr Jehudi Baueru, jednom od najvećih svetskih autoriteta u oblasti proučavanja Holokausta i genocida. Njegov život, delo i neumorna potraga za istinom ostavili su neizbrisiv trag u nauci i humanosti, dok njegovo delo ostaje simbol nade i sećanja za mnoge.
Profesor Bauer, rođen 1926. godine u Pragu, napisao je više od 40 knjiga o Holokaustu i antisemitizmu, otkrivajući bolnu istinu o najmračnijim poglavljima ljudske istorije. Njegov životni put, ispunjen istraživanjem i svedočenjem, okončao se u 98. godini, ali njegova poruka ostaje večna.
Glavno predavanje na komemoraciji održao je vladika pakrački i slavonski Jovan, koji je podsetio na značaj profesorovog rada u izgradnji sećanja na žrtve Holokausta i opomenu budućim generacijama. Skupu je prisustvovao i vladika novobrdski Ilarion, vikar patrijarha srpskog, koji je svojim prisustvom dodatno istakao značaj ovog događaja.
TANJUG/ RADE PRELIC
Vladika pakračko-slavonski Jovan prisustvoao je komemorativnom skupu
Ambasadorka Izraela u Srbiji, gospođa Avivit Bar-Ilan, prenela je pozdravno pismo direktora Jad Vašema, Danija Dajana, u kojem su istaknute reči zahvalnosti i dubokog poštovanja prema profesoru Baueru. Okupljenima se video-porukom obratio i dr Efraim Zurof, donedavni direktor Centra Simona Vizentala iz Jerusalima, koji je svedočio o Bauerovom ogromnom uticaju na svetsku naučnu zajednicu.
Komemoracija u Beogradu predstavljala je drugi susret ovakve vrste u svetu, nakon skupa održanog u Jerusalimu prošle sedmice, na kojem je takođe bio prisutan vladika pakračko-slavonski Jovan.
Kroz ovaj čin sećanja, Narodna biblioteka Srbije i Muzej žrtava genocida istakli su važnost očuvanja istorijskog pamćenja i uloge koje ličnosti poput Jehude Bauera imaju u tom procesu. Njegovo nasleđe ostaje naš vodič u borbi protiv mržnje i zaborava, poput svetlosti koja obasjava tamu istorije.
"Staza suza" u Jerusalimu predstavlja emotivno putovanje vernika koji se suočavaju s bolom, tugom i nadom. Ova putanja se često povezuje s patnjom Isusa tokom njegovih poslednjih trenutaka na Zemlji.
Hram Vaskrsenja Hristovog, takođe poznat i kao hram Groba Gospodnjeg ili crkva Vaskrsenja Hristovog ili crkva Svetog Groba se nalazi unutar zidina starog grada Jerusalima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Na liturgiji u Svetouspenskom manastiru, koju su služili episkopi Konstantin, Nikon i Heruvim, vernici i ugledni predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj doživeli su duhovno osnaženje, jačajući veru, jezik i kulturu.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
Sa blagoslovom vladike Arsenija, galerija Sinagoga postala je mesto gde fotografije, rukopisi i liturgijski predmeti pričaju priču o veri, ljubavi i nesebičnom služenju Svetog Dositeja Niškog i Zagrebačkog.
Recept iz Velikog posnog kuvara autorke Nade Marković otkriva kako se od najjednostavnijih sastojaka može napraviti brzo, ukusno i iznenađujuće fino jelo koje će obogatiti svaku trpezu u vreme posta.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 11. sredu po Duhovima objašnjava razliku između starog i novog zakona i način na koji Božja reč obogaćuje svakog čoveka.