Na komemoraciji u Narodnoj biblioteci Srbije, posvećenoj profesoru dr Jehudi Baueru, okupili su se predstavnici Srpske pravoslavne crkve, Izraela i naučne zajednice, pri čemu je njegovo životno delo ponovo istaknuto kao opomena čovečanstvu na užase mržnje i zaborava.
U Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu održana je komemoracija posvećena profesoru dr Jehudi Baueru, jednom od najvećih svetskih autoriteta u oblasti proučavanja Holokausta i genocida. Njegov život, delo i neumorna potraga za istinom ostavili su neizbrisiv trag u nauci i humanosti, dok njegovo delo ostaje simbol nade i sećanja za mnoge.
Profesor Bauer, rođen 1926. godine u Pragu, napisao je više od 40 knjiga o Holokaustu i antisemitizmu, otkrivajući bolnu istinu o najmračnijim poglavljima ljudske istorije. Njegov životni put, ispunjen istraživanjem i svedočenjem, okončao se u 98. godini, ali njegova poruka ostaje večna.
Glavno predavanje na komemoraciji održao je vladika pakrački i slavonski Jovan, koji je podsetio na značaj profesorovog rada u izgradnji sećanja na žrtve Holokausta i opomenu budućim generacijama. Skupu je prisustvovao i vladika novobrdski Ilarion, vikar patrijarha srpskog, koji je svojim prisustvom dodatno istakao značaj ovog događaja.
TANJUG/ RADE PRELIC
Vladika pakračko-slavonski Jovan prisustvoao je komemorativnom skupu
Ambasadorka Izraela u Srbiji, gospođa Avivit Bar-Ilan, prenela je pozdravno pismo direktora Jad Vašema, Danija Dajana, u kojem su istaknute reči zahvalnosti i dubokog poštovanja prema profesoru Baueru. Okupljenima se video-porukom obratio i dr Efraim Zurof, donedavni direktor Centra Simona Vizentala iz Jerusalima, koji je svedočio o Bauerovom ogromnom uticaju na svetsku naučnu zajednicu.
Komemoracija u Beogradu predstavljala je drugi susret ovakve vrste u svetu, nakon skupa održanog u Jerusalimu prošle sedmice, na kojem je takođe bio prisutan vladika pakračko-slavonski Jovan.
Kroz ovaj čin sećanja, Narodna biblioteka Srbije i Muzej žrtava genocida istakli su važnost očuvanja istorijskog pamćenja i uloge koje ličnosti poput Jehude Bauera imaju u tom procesu. Njegovo nasleđe ostaje naš vodič u borbi protiv mržnje i zaborava, poput svetlosti koja obasjava tamu istorije.
"Staza suza" u Jerusalimu predstavlja emotivno putovanje vernika koji se suočavaju s bolom, tugom i nadom. Ova putanja se često povezuje s patnjom Isusa tokom njegovih poslednjih trenutaka na Zemlji.
Hram Vaskrsenja Hristovog, takođe poznat i kao hram Groba Gospodnjeg ili crkva Vaskrsenja Hristovog ili crkva Svetog Groba se nalazi unutar zidina starog grada Jerusalima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Manastiri koje su podizali srpski vladari, knjige pisane na srpskom i zadužbine koje su čuvale narod bez države danas se gotovo ne pominju, a većina hodočasnika i ne zna čijim stopama hoda.
U besedi za sredu Sedmice Bludnoga sina, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vraća pogled na mesto gde se život ne produžava strahom i brigom, već smirenjem.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Nakon godina nejasnih sudskih upisa i institucionalnih borbi, federalni sud priznao je istorijsko vlasništvo nad Sabornom crkvom Presvete Bogorodice, što se tumači kao važan signal za rešavanje i drugih otvorenih imovinskih pitanja SPC u BiH.
Na liturgiji u hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Mladenovcu, mitropolit šumadijski govorio o borbi sa strastima, smislu posta i pokajanju kao ličnom preokretu, a ne spoljašnjoj navici.
Uz arhijerejsku liturgiju i dirljivo pojanje fočanskog hora „Pobratimstvo“, vernici su primili poruke o duhovnom sazrevanju i svedočanstvu neprekinute svetosavske tradicije u slovenačkoj prestonici.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Restauracija u rimskoj bazilici Svetog Lorenca dovela je do zvanične istrage, otvorivši pitanje da li sveti prostori smeju da nose obrise savremene politike.