Na komemoraciji u Narodnoj biblioteci Srbije, posvećenoj profesoru dr Jehudi Baueru, okupili su se predstavnici Srpske pravoslavne crkve, Izraela i naučne zajednice, pri čemu je njegovo životno delo ponovo istaknuto kao opomena čovečanstvu na užase mržnje i zaborava.
U Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu održana je komemoracija posvećena profesoru dr Jehudi Baueru, jednom od najvećih svetskih autoriteta u oblasti proučavanja Holokausta i genocida. Njegov život, delo i neumorna potraga za istinom ostavili su neizbrisiv trag u nauci i humanosti, dok njegovo delo ostaje simbol nade i sećanja za mnoge.
Profesor Bauer, rođen 1926. godine u Pragu, napisao je više od 40 knjiga o Holokaustu i antisemitizmu, otkrivajući bolnu istinu o najmračnijim poglavljima ljudske istorije. Njegov životni put, ispunjen istraživanjem i svedočenjem, okončao se u 98. godini, ali njegova poruka ostaje večna.
Glavno predavanje na komemoraciji održao je vladika pakrački i slavonski Jovan, koji je podsetio na značaj profesorovog rada u izgradnji sećanja na žrtve Holokausta i opomenu budućim generacijama. Skupu je prisustvovao i vladika novobrdski Ilarion, vikar patrijarha srpskog, koji je svojim prisustvom dodatno istakao značaj ovog događaja.
TANJUG/ RADE PRELIC
Vladika pakračko-slavonski Jovan prisustvoao je komemorativnom skupu
Ambasadorka Izraela u Srbiji, gospođa Avivit Bar-Ilan, prenela je pozdravno pismo direktora Jad Vašema, Danija Dajana, u kojem su istaknute reči zahvalnosti i dubokog poštovanja prema profesoru Baueru. Okupljenima se video-porukom obratio i dr Efraim Zurof, donedavni direktor Centra Simona Vizentala iz Jerusalima, koji je svedočio o Bauerovom ogromnom uticaju na svetsku naučnu zajednicu.
Komemoracija u Beogradu predstavljala je drugi susret ovakve vrste u svetu, nakon skupa održanog u Jerusalimu prošle sedmice, na kojem je takođe bio prisutan vladika pakračko-slavonski Jovan.
Kroz ovaj čin sećanja, Narodna biblioteka Srbije i Muzej žrtava genocida istakli su važnost očuvanja istorijskog pamćenja i uloge koje ličnosti poput Jehude Bauera imaju u tom procesu. Njegovo nasleđe ostaje naš vodič u borbi protiv mržnje i zaborava, poput svetlosti koja obasjava tamu istorije.
"Staza suza" u Jerusalimu predstavlja emotivno putovanje vernika koji se suočavaju s bolom, tugom i nadom. Ova putanja se često povezuje s patnjom Isusa tokom njegovih poslednjih trenutaka na Zemlji.
Hram Vaskrsenja Hristovog, takođe poznat i kao hram Groba Gospodnjeg ili crkva Vaskrsenja Hristovog ili crkva Svetog Groba se nalazi unutar zidina starog grada Jerusalima.
Na samom pragu stradanja, Hristos govori o času kada će svako stati pred istinu bez izgovora, trenutku koji jedne uzdiže, a druge suočava sa onim od čega su bežali čitav život.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U crkvi Svete Petke, pred mnoštvom vernika, mitropolit šumadijski govorio o veri kao ličnom susretu sa Bogom i upozorio da bez istine nema ni mira ni izlaza iz očaja.
Na liturgiji u hramu Svetog Dimitrija poglavar SPC govorio o slabosti čoveka, snazi poverenja i putu koji ostaje otvoren za svakoga, dok je rukopoloženje novog đakona dalo događaju posebnu težinu i simboliku novog početka.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.