U Svetoj zemlji se prepliću tri religije, sa brojnim svetim mestima koja su od značaja za hrišćanstvo, judaizam i islam. Među njima se izdvaja manastir Svetih Arhangela, koji je podigao kralj Milutin, kao pečat postojanja srpskog pravoslavlja u Jerusalimu.
Spoj tri religije u Jerusalimu, brojni hramovi i najsvetije stanice triju monoteističke vere iznikle širom grada, a među njima pečat sprskog pravoslavnog postojanja - manastir Svetih Arhangela, koji je podigao kralj Milutin.
I to nije jedini primer duhovne kuće Srba na nekom svetom tlu. Drugi je Hilandar, srpski manastir na Svetoj gori - koji je Sveti Sava podario svom narodu.
Na jednom mestu je svetitelj napisao da ne gradi Hilandar sebe radi, već zbog svoga naroda - jer gde će se sveštenstvo bolje obučiti nego na Svetoj gori i odakle će lepše dogmu u Srbiju preneti nego sa Svete gore. Podignut kao obrazovni centar, Hilandar i danas projektuje duboku predanost molitvi i zrači energijom, kako su i zamisli njegovi graditelji, Stefan Nemanja i sin mu Sava, srpski svetitelji.
Tanjug/PREDRAG MITIC
Hilandar
To je jedina srpska duhovna kuća koja nikada nije osvojena, koja živi bez prekida 810 godina. I kada se desio požar u noći imeđu 4. i 5. marta 2004. monasi su držali jutrenje i večernje službe, ne odstupajući ni po tako visoku cenu od svog osnovnog zadatka, molitve Bogu.
Poklon Srbima
Istorija Hilandara može se pratiti od 1198. godine , tj. od njegovog drugog osnivanja na ruševinama starijeg manastira. Zadužbina je Svetog Simeona i Svetog Save, bivšeg velikog župana Stefana Nemanje i njegovog najmlađeg sina Rastka.
Druga duhovna kuća Srba nadomak mesta Hristovog vaskrsenja
Srpski manastir svetih Arhangela u Jerusalimu podigao je kralj Milutin oko 1312. godine. Nalazi se u neposrednoj blizini hrama Vaskrsenja Hristovog - koji je jedno od najsvetijih mesta za hrišćane, budući da je tu Isus Hrist pobedio smrt svojim čudesnim vaskrsenjem.
Credit: Natan Dvir / Polaris / Profimedia
Hram Hristovog vaskrsenja
Hram Hristovog vaskrsenja je podignut 336. godine zahvaljujući rimskom caru Konstantinu, koji je okončao progon hrišćana i njegovoj majci carici Jeleni. Kada je Isusovo telo skunuto sa krsta, položeno je na kamen u prizemlju Hrama, gde je okupan i pomazan, zbog čega se smatra da ovo mesto isijava posebnom energijom.
Hristovo telo položeno je u grob - sada je to kapela Hristovog groba u centralnom delu Hrama. Čuvaju ga monasi iz manastira Svetog Konstantina i Jelene, time i pravoslavnu veru i sveta mesta u Svetoj zemlji.
Trećeg dana posle raspeća, Isus je vaskrsao, a njegov grob ostao prazan. Pojavljivao se narednih 40 dana (pred različitim ljudima I na različitim mestima) i uzneo na nebo. Obećao je da će ponovo doći, kako bi ispunio deo preostalog mesijanskog proročanstva.
Hram Hristovog vaskrsenja vremenom je prerastao u arhitektonski kompleks pod kupolom, koji natkriljuje Golgotu, Hristov grob, ostale kapele i podzemne kripte, podeljene između najveće pravoslavne, katoličke, jermenske i koptske zajednice.
Ključeve Hrama Hristovog vaskrsenja, po tradiciji čuvaju dve muslimanske porodice, koje svaki dan otvaraju vrata hrama. Stepenice unutar Hrama vode do vrha Golgote, koji vernici kroz otvor, rukom mogu da dodirnu i tako se simbolično povežu sa vremenom od pre 2.000 godina i Hristovom verom u večni život, na šta ih podseća zlatni ikonostas raspetog Hrista.
Manastir svetih Arhangela, dar kralja Milutina
Wikipedia
Zadužbina kralja Milutina
Pored hrama sagrađeni su i veliki konaci, bolnica i posebna gostionica za poklonike koji su dolazili u Svetu zemlju iz Srbije.
Manastir je pretrpeo mnoga stradanja u toku vekova, od napada beduina i drugih pljačkaša, kuge i drugih bolesti, do skoro potpunog urušavanja.
Grčka crkva ga je otkupila krajem 17. veka, ali ga i danas svi zovu - "srpski".
Posedovao bogatu biblioteku
Kako stoji u Povelji cara Dušana iz 1350. godine, Stefan Dečanski, „sveti kralj Uroš Stefan”, hram je ukrasio, utvrdio i darivao. U manastiru su se nalazila trpezarija, bolnica, riznica i „divna biblioteka” sa grčkim, latinskim i slovenskim rukopisima i štampanim knjigama. Sve je razneto. Neke od rukopisnih knjiga nalaze se u bibliotekama Kijevske duhovne akademije, Moskve, Sankt Peterburga, Vatikana, manastira Svete Katarine i Pravoslavne grčke patrijaršije u Jerusalimu, gde je pronađen iluminirani rukopisni „Poklonik” „smernog Gavrila Tadića” iz 1662. godine.
Srpskim ga je zvao i vođa ruske misije u Jerusalimu, Porfirije Uspenski, koji je kao i mnogi drugi ruski crkveni verodostojnici i poklonici boravio u njemu. On je naveo da je "Manastir Svetih Arhangela najlepši posed u Svetom gradu, sa brojnim ikonama, od koji ima mnogo srpskih, sa četrdeset kelija u koje se može smestiti i do dve stotine hodočasnika".
Ovaj manastir pohodilo je na hiljade srpskih hodočasnika i mnogi crkveni velikodostojnici, od Arsenija Trećeg Čarnojevića, mitropolita srpskog Mihaila, do patrijarha Germana i patrijarha Pavla.
Manastir posvećen arhangelima Mihailu i Gavrilu i danas se nalazi u dobrom stanju, unutar zidina Starog grada u Jerusalimu.
Sveti sinod Srpske pravoslavne crkve je slao molbe Jerusalimskoj patrijaršiji da se ovaj manastir vrati u okrilje SPC.
"Staza suza" u Jerusalimu predstavlja emotivno putovanje vernika koji se suočavaju s bolom, tugom i nadom. Ova putanja se često povezuje s patnjom Isusa tokom njegovih poslednjih trenutaka na Zemlji.
Delove su precizno iseckali kako ne bi uništili umetnost, a u Izrael će biti vraćan nakon izložbe i trajno izložen na mestu gde je pronađen, dok će zatvorenici iz Megida biće premešteni u drugi zatvor nakon povratka mozaika.
Ove godine, kao i kroz vekove svakog 4. decembra, slavimo veličanstveni trenutak kada je trogodišnja Djeva Marija u pratnji svetih roditelja, kročila u Božji hram, obasjana svetlom anđela i pesmama devojačkih horova.
Hram Vaskrsenja Hristovog, takođe poznat i kao hram Groba Gospodnjeg ili crkva Vaskrsenja Hristovog ili crkva Svetog Groba se nalazi unutar zidina starog grada Jerusalima.
Govoreći na 44. konferenciji Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), koja se trenutno održava u Rimu, Lav je istakao da Katolička crkva podržava ''sve inicijative da se okonča skandal gladi u svetu".
U vremenima krize i straha reči svetih otaca bude nadu i hrabrost – otkrivamo šta su vekovima unapred govorili o ratu, gladi, obmanama i danima kada će vera biti jedino utočište.
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Kako podvizi kosovskih mučenika i pouke Jevanđelja i danas osvetljavaju put u trenucima iskušenja i pozivaju na nepokolebljivu odanost i unutrašnju snagu.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
Dok svet traži odgovore u diplomatiji i oružju, svetogorski podvižnici govore o duhovnoj pomrčini koja se nadvija nad čovečanstvom – i pozivaju na jedini izlaz koji vodi ka spasenju: pokajanje, molitvu i budnost srca.
Nakon američkog udara na iranska nuklearna postrojenja i dramatičnog upozorenja Donalda Trampa, Bliski istok gori, a u manastirima se uznose kanoni, bdenija i molitve za mir među narodima.
Jerusalimska Patrijaršija upozorava da bi eskalacija sukoba mogla dovesti do oštećenja ili uništenja svetih mesta u Svetoj Zemlji, dok su pristup vernicima i sigurnost monaštva i sveštenstva već ozbiljno ugroženi.
Pravoslavna svetinja koja već petnaest vekova čuva mošti Svete Katarine suočava se s ozbiljnom pravnom nepravdom u Egiptu, dok glasovi iz pravoslavnog sveta, UNESCO i Ujedinjenih nacija pozivaju na hitnu međunarodnu zaštitu ovog duhovnog svetionika.
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Od trenutka krštenja pa sve do poslednjeg dana, reči Simvola vere prate čoveka na njegovom duhovnom putu, podsećajući ga na najdublje istine vere i obećanje večnog života u Carstvu nebeskom.