NAJSABLASNIJI BRAK U SRPSKOJ ISTORIJI: Ovo je jedini naš vladar koji se oženio monahinjom
Brak Stefana Uroša II Milutina i dominikanske monahinje Jelisavete Arpad izazvao je osudu Crkve i šokirao dvore Evrope.
Brak Stefana Uroša II Milutina i dominikanske monahinje Jelisavete Arpad izazvao je osudu Crkve i šokirao dvore Evrope.
Na praznik Svete mučenice Glikerije, vladika Pahomije osveštao je krstove i zvona novog hrama Svetog kralja Milutina u selu Žitorađa, uz prisustvo velikog broja vernika i dodelu arhijerejskih gramata najzaslužnijima.
Mošti kralja Milutina danas su izložene u crkvi Svete nedelje u Sofiji, a njihova popularnost ne smanjuje se još od srednjeg veka.
U Svetoj zemlji se prepliću tri religije, sa brojnim svetim mestima koja su od značaja za hrišćanstvo, judaizam i islam. Među njima se izdvaja manastir Svetih Arhangela, koji je podigao kralj Milutin, kao pečat postojanja srpskog pravoslavlja u Jerusalimu.
Poznato je da Svedržitelj nikada u ruci nije držao oružje i da je vazda na mir pozivao, a u njegovim rukama knjiga je uvek simbolozovala svetlost baš takvih božanskih poruka. Pa otkuda onda mač u ruci Isusa Hrista na fresci u Visokim Dečanima?
Iako su mnoge freske uništene tokom istorijskih nedaća, uključujući osmansku dominaciju i novija stradanja u martovskom pogromu 2004. godine, crkva i dalje privlači posetioce svojim umetničkim i duhovnim značajem, ostajući simbol identiteta i vernosti srpskog naroda.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog mučenika Bonifatija po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Obrezanje Gospodnje. Katolici slave blagdan Marije Bogorodice, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.
Predsednik Rusije u novogodišnjoj čestitki ističe važnost vere, tradicije i uloge Crkve u očuvanju jedinstva društva.