DA LI VIDITE CRKVU NA OVOJ FOTOGRAFIJI: Dobro pogledajte - iznenadićete se rezultatom (FOTO/VIDEO)
Želite li da osetite francuski šarm u Kini? Crkva bez senke u Čengduu sigurno će vas očarati na prvi pogled.
Brak Stefana Uroša II Milutina i dominikanske monahinje Jelisavete Arpad izazvao je osudu Crkve i šokirao dvore Evrope.
Stefan Uroš II Milutin, veliki srpski kralj i zadužbinar iz dinastije Nemanjiića, ušao je u istoriju ne samo po zlatnom dobu svoje vladavine već i po braku koji je do danas ostao jedinstven. On je jedini srpski vladar koji je za suprugu uzeo monahinju - Jelisavetu Arpad, ćerku ugarskog kralja Stefana V i kraljice Elizabete Kumanke.
Ugarske povelje iz 1283. i 1285. jasno pokazuju da je Jelisaveta tada bila dominikanka na Margitinom ostrvu kod Budima. Upravo ta činjenica čini brak sa Milutinom toliko šokantnim.
Vizantijski hroničar Georgije Pahimer zapisao je reči koje su odzvanjale Evropom:
- Milutin se ne ustručava da za ženu uzme onu koja je već bila posvećena Bogu i time izaziva sablazan među sopstvenim narodom i osudu Crkve.
Njegov savremenik, Nikefor Grigora, otišao je i korak dalje:
- Kralj Srba uze za ženu onu koja je nosila crne haljine i zavetovala se Bogu, i zbog toga beše prezren i od svojih i od suseda.
Crkveni ljudi nikada nisu priznali ovaj brak. Za njih je Milutin bio kralj koji je „oženio nevestu Hristovu“. Zbog toga Jelisaveta gotovo nikada nije uvrštena u zvanične rodoslove Milutinovih supruga. Ipak, izvori potvrđuju da mu je rodila ćerku Caricu (Zoricu), a deo istoričara smatra da je mogla biti i majka Ane-Nede, buduće bugarske carice.
Brak je kratko potrajao. Većina istoričara veruje da je trajao svega godinu ili dve, pre nego što je Milutin pod pritiskom Crkve i politike poslao Jelisavetu nazad u Ugarsku. Tamo se ona ponovo povukla u manastir i život završila kao monahinja.
U pojedinim izvorima navodi se da je Milutinova majka, kraljica Jelena Anžujska, pisala papi tražeći da osudi ovaj brak, te da je to doprinelo njegovom okončanju. Međutim, za ovo nema sačuvanog dokumenta. Reč je o pretpostavci koja se navodi u različitim izvorima, a ne potvrđenoj istorijskoj činjenici.
Zašto je Milutin rizikovao ugled i mir sa Crkvom? Većina istoričara veruje da su motivi bili politički – jačanje veza sa moćnim ugarskim dvorom. Ipak, hronike pokazuju da politička korist nije uspela da nadjača sablazan.
Brak kralja Milutina i monahinje Jelisavete Arpad ostao je jedinstvena epizoda u istoriji Srbije – spoj politike, ljubavi i skandala. Čak i danas, sedam vekova kasnije, ova priča izaziva uzdah i nevericu: kako je najveći graditelj crkava mogao učiniti ono što su savremenici nazvali neoprostivim?
Želite li da osetite francuski šarm u Kini? Crkva bez senke u Čengduu sigurno će vas očarati na prvi pogled. Posle potresa jačine 8,8 stepeni i razornih talasa koji su pogodili Kamčatku i Kurilska ostrva, naučnici upozoravaju na mogući još jači zemljotres u narednih 30 dana, dok Ruska Pravoslavna Crkva spasava monahe i svetinje iz poplavljenih hramova. Otkrivena zastava iz Drugog svetskog rata u srcu Knjaževca. Na Fejsbuk stranici ovog hrama podelili su zanimljivu vest. Posle bogosluženja u jednom od najstarijih pravoslavnih hramova u Beogradu, patrijarh Porfirije podsetio da je misija Crkve da vodi ljude ka večnosti i preobražava svet blagodaću Hristovom, a ne da se svodi na trenutne društveno-političke ciljeve. Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojoj besedi otkriva čudesnu snagu Crkve koja nadmašuje svaku filozofiju, umetnost i kulturu, pozivajući svakoga da se približi večnom domu Božjem.
Nevesta Hristova postala kraljica

Sablasan bez presedana
Koliko je trajala ljubav?

Glas kraljice Jelene Anžujske
Ljubav ili politika?
DA LI VIDITE CRKVU NA OVOJ FOTOGRAFIJI: Dobro pogledajte - iznenadićete se rezultatom (FOTO/VIDEO)
"NAJGORE MOŽDA TEK DOLAZI”: Dramatično upozorenje Crkve i seizmologa posle katastrofe koja je pogodila Rusiju
SKINULI IKONU U CRKVI PA PRONAŠLI NEŠTO NEVEROVATNO IZA NJE: Tajna bila skrivena skoro čitav VEK, vernici oduševljeni (VIDEO)
RADILI NA OBNOVI CRKVE, PA PRONAŠLI NEVEROVATAN PREDMET: Verni narod se skupio da vidi šta je u pitanju
CRKVA NE SME DA SE PREOBRAŽAVA PO MERI SVETA – Patrijarh Porfirije služio liturgiju u Bežaniji i uputio snažnu poruku
GDE PRESTAJU LJUDSKE MOĆI, POČINJE UZVIŠENOST CRKVE: Vladika Nikolaj nas opominje, podsećajući na proročke reči iz Starog zaveta
Mošti kralja Milutina danas su izložene u crkvi Svete nedelje u Sofiji, a njihova popularnost ne smanjuje se još od srednjeg veka.
Posle svečanog večernjeg bogosluženja sa petohlebnicom u crkvi Svetog Marka, arhimandrit Vasilije osveštao je badnjake pred vernicima, a molitva koja je tom prilikom uzdignuta sabrala je u sebi sećanje na raj, krst i početak spasenja.
Badnja večera pokazuje da ovo nije obrok kao svaki drugi, već tihi porodični obred u kome svaka sitnica ima svoje značenje i svoju priču.
Zle misli, ako se neguju, postaju navike, a navike se pretvaraju u način života.
Badnjak je najčešće mlado hrastovo drvo ili grana, koje simbolizuje život, obnovu i toplinu doma.
Sabrani verni narod donosili su ikone i sveće, i strpljivo čekali trenutak kada će se oglasiti „Mir Božji, Hristos se rodi!“
Požar u konaku za goste brzo je stavljen pod kontrolu zahvaljujući hrabrosti bratije i intervenciji mioničkih vatrogasaca.
Posle svečanog večernjeg bogosluženja sa petohlebnicom u crkvi Svetog Marka, arhimandrit Vasilije osveštao je badnjake pred vernicima, a molitva koja je tom prilikom uzdignuta sabrala je u sebi sećanje na raj, krst i početak spasenja.
U hramu na Tašmajdanu služeno svečano večernje sa petohlebnicom, pročitano Jevanđelje o Rođenju Hristovom i podeljeni badnjaci vernom narodu.
Praznik Rođenja Hristovog, koji Srpska pravoslavna crkva obeležava 7. januara, ne govori o sili i sjaju, već o tišini, smirenju i nadi koja već dva milenijuma iznova ispituje čoveka i njegov odnos prema Bogu i drugima.
Osvrćući se na Pravednog Josifa, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas u svojoj besedi za 31. utorak po Duhovima podseća kako vera i poslušnost Bogu oblikuju život i donose proslavu onima koji ga slede, čak i u najmračnijim trenucima.
Pravoslavno predanje i oci otkrivaju zašto ovaj dan nije samo uvod u slavlje, već duhovni ispit – i kako od njega zavisi da li će Rođenje Hristovo ostati običan datum ili lični susret.