Uoči praznika Svetih Ćirila i Metodija, u hramu na Vračaru bogosluženje pred jednom od najvećih čudotvornih svetinja, koja se retko iznosi sa Svete gore.
Pred praznik Svetih ravnoapostolnih Kirila i Metodija, u subotu 23. maja uveče, Beograd dobija jedan od onih duhovnih trenutaka koji ne prolaze neprimećeno, čak ni kada se odvijaju u tišini molitve. U Hramu Svetog Save na Vračaru, okupljanje vernog naroda počeće u 20 časova služenjem prazničnog svenoćnog bdenja pred Časnim pojasom Presvete Bogorodice.
Reč je o događaju koji u sebi spaja liturgijski poredak praznika i duboko ukorenjeno poštovanje prema jednoj od najvećih svetinja hrišćanskog sveta. U saopštenju Srpske pravoslavne crkve naglašeno je da će se bdenje služiti uoči praznika, kao uvod u ponoćnu liturgiju koja nosi poseban značaj za verni narod.
U ponoć, kada se liturgijski prelazi u dan Svetih Ćirila i Metodija, svetu arhijerejsku liturgiju služiće patrijarh Porfirije, uz sasluženje arhijereja i svetogorskih igumana i monaha. Time će se, kako se očekuje, sabrati različite duhovne tradicije pravoslavnog sveta u jednom od najvećih pravoslavnih hramova.
Posebnu zvučnu dimenziju ovom događaju daće horovi „Tropos” iz Atine i Vizantijski hor iz Beograda, čije pojanje u ponoćnoj liturgiji nosi prepoznatljiv pečat vizantijske duhovne muzičke tradicije.
Foto: SPC
Hram Svetog Save
Ovaj susret molitve, relikvije i prazničnog sabranja u srcu Beograda dobija značenje koje prevazilazi uobičajeni crkveni raspored. U njemu se prepliću tišina očekivanja, svečanost praznika i prisustvo svetinje koja je vekovima deo predanja Pravoslavne crkve.
Podsećamo, Časni pojas Presvete Bogorodice, jedna od najpoštovanijih hrišćanskih svetinja, za koju se u predanju veruje da ga je sama Presveta Bogorodica izatkala od kamilje dlake, donet je u Beograd sa Svete gore, iz manastira Vatoped. Ova svetinja je u prestonicu stigla uoči Spasovdana, gde je dočekana u litiji i potom izložena na poklonjenje vernom narodu u Hramu Svetog Save. Prema crkvenom predanju i svedočenjima koja se vekovima prenose, Pojas je bio izvor mnogih isceljenja i duhovne utehe, a njegovo prisustvo u Beogradu doživljava se kao retko i posebno sabranje vernika, koje prevazilazi uobičajeni liturgijski okvir i ulazi u prostor živog liturgijskog iskustva.
Časni pojas Presvete Bogorodice biće izložen u Hramu Svetog Save do 29. maja 2026. godine, do kada će vernici moći da mu se poklone.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Sabranost i snažan duhovni prizor obeležili su jutarnje okupljanje, uz dolazak vernika iz svih krajeva grada i atmosferu koja je ispunila hram i njegovu portu.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Uoči praznika Svetih Ćirila i Metodija, u hramu na Vračaru bogosluženje pred jednom od najvećih čudotvornih svetinja, koja se retko iznosi sa Svete gore.
U svojoj knjizi "Lestvica" svetitelj je opisao kako se u molitvi javljaju zevanje, smeh i rasejanost, ukazujući da iza tih prekida pažnje stoji dublja borba za sabranost pred Bogom.
U Bogosloviju je došao jedan od najpoštovanijih svetogorskih duhovnika, donoseći blagoslov iz manastira Vatopeda i snažne poruke o veri, molitvi i putu Svetog Save.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Patrijarh Porfirije i episkop Irinej govorili su o nadi, vaskrsenju i pobedi vere na praznik Spaljivanja moštiju Svetog Save pred hiljadama vernika okupljenih u Hramu na Vračaru.
Svetinja koja se vekovima čuva u manastiru Vatoped biće doneta u prestonicu i nošena na čelu litije, dok će vernici potom imati priliku da joj se poklone u hramu Svetog Save.
U liturgiji pred vernicimaNa liturgiji, poglavar SPC govorio je o Hristovom smirenom dolasku, opasnostima spoljašnje pobožnosti i zamci prilagođavanja vere sopstvenim merilima.
Vernici su se sabrali na Vračaru povodom praznika posvećenog pobedi poštovanja svetih ikona, dok je patrijarh govorio o veri kao temelju svakog ljudskog izbora i upozorio da bez istine Jevanđelja nema ni istinskog života.
U Bogosloviju je došao jedan od najpoštovanijih svetogorskih duhovnika, donoseći blagoslov iz manastira Vatopeda i snažne poruke o veri, molitvi i putu Svetog Save.
U sabornom hramu manastira Mileševa hramovna slava okupila je veliki broj vernika, dece i gostiju iz javnog života, dok su svečana liturgija i beseda o životu jačem od smrti pretvorile Spasovdan u snažno duhovno sabranje koje je ostavilo dubok utisak na prisutne.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.