Uoči praznika Svetih Ćirila i Metodija, u hramu na Vračaru bogosluženje pred jednom od najvećih čudotvornih svetinja, koja se retko iznosi sa Svete gore.
Pred praznik Svetih ravnoapostolnih Kirila i Metodija, u subotu 23. maja uveče, Beograd dobija jedan od onih duhovnih trenutaka koji ne prolaze neprimećeno, čak ni kada se odvijaju u tišini molitve. U Hramu Svetog Save na Vračaru, okupljanje vernog naroda počeće u 20 časova služenjem prazničnog svenoćnog bdenja pred Časnim pojasom Presvete Bogorodice.
Reč je o događaju koji u sebi spaja liturgijski poredak praznika i duboko ukorenjeno poštovanje prema jednoj od najvećih svetinja hrišćanskog sveta. U saopštenju Srpske pravoslavne crkve naglašeno je da će se bdenje služiti uoči praznika, kao uvod u ponoćnu liturgiju koja nosi poseban značaj za verni narod.
U ponoć, kada se liturgijski prelazi u dan Svetih Ćirila i Metodija, svetu arhijerejsku liturgiju služiće patrijarh Porfirije, uz sasluženje arhijereja i svetogorskih igumana i monaha. Time će se, kako se očekuje, sabrati različite duhovne tradicije pravoslavnog sveta u jednom od najvećih pravoslavnih hramova.
Posebnu zvučnu dimenziju ovom događaju daće horovi „Tropos” iz Atine i Vizantijski hor iz Beograda, čije pojanje u ponoćnoj liturgiji nosi prepoznatljiv pečat vizantijske duhovne muzičke tradicije.
Foto: SPC
Hram Svetog Save
Ovaj susret molitve, relikvije i prazničnog sabranja u srcu Beograda dobija značenje koje prevazilazi uobičajeni crkveni raspored. U njemu se prepliću tišina očekivanja, svečanost praznika i prisustvo svetinje koja je vekovima deo predanja Pravoslavne crkve.
Podsećamo, Časni pojas Presvete Bogorodice, jedna od najpoštovanijih hrišćanskih svetinja, za koju se u predanju veruje da ga je sama Presveta Bogorodica izatkala od kamilje dlake, donet je u Beograd sa Svete gore, iz manastira Vatoped. Ova svetinja je u prestonicu stigla uoči Spasovdana, gde je dočekana u litiji i potom izložena na poklonjenje vernom narodu u Hramu Svetog Save. Prema crkvenom predanju i svedočenjima koja se vekovima prenose, Pojas je bio izvor mnogih isceljenja i duhovne utehe, a njegovo prisustvo u Beogradu doživljava se kao retko i posebno sabranje vernika, koje prevazilazi uobičajeni liturgijski okvir i ulazi u prostor živog liturgijskog iskustva.
Časni pojas Presvete Bogorodice biće izložen u Hramu Svetog Save do 29. maja 2026. godine, do kada će vernici moći da mu se poklone.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Sabranost i snažan duhovni prizor obeležili su jutarnje okupljanje, uz dolazak vernika iz svih krajeva grada i atmosferu koja je ispunila hram i njegovu portu.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
U besedi za utorak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o granicama ljudskog saznanja i upozorava da se Božja istina prima čistim i smirenim srcem.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Tomu. Katolička crkva obeležava Svetog Bruna, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Njegove reči otvaraju pitanje koje se često prećuti kada nestanu bliskost, strpljenje i razumevanje, a odgovor ne upućuje prvo na drugoga, već na naš odnos prema Bogu.
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao "potpuno neutemeljene i zlonamerne", a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. i aferu "udar".
Prizori iz Hrama Svetog Save pokazuju retku sliku jedinstva pravoslavnog sveta, u kojem se hodočašće i liturgijski život stapaju u isto iskustvo pred jednom od najpoštovanijih svetinja.
Hram Svetog Save na Vračaru u subotu postaje mesto molitvenog okupljanja vernika, dok se Časni Pojas uz svečanu liturgiju koju služi srpski patrijarh Porfirije ispraća u Vatoped na Svetu goru.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Na liturgiji u Hramu Svetog Save patrijarh srpski podsetio je na priču o nemilosrdnom sluzi i upozorio da ne možemo iskreno tražiti Božju milost ako je sami ne pokazujemo prema drugima.
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao "potpuno neutemeljene i zlonamerne", a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. i aferu "udar".
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Posebno je važno obratiti pažnju na nekoliko stvari pre nego što izgovorite ono što vas opterećuje, a jedan detalj mnogima može pomoći da se oslobode početne treme i lakše saberu misli.