ZNATE LI ŠTA JE ANTIFON? Misteriozni glas iz crkve koji pomera granice molitve
Ovaj pojam označava naizmenično pevanje koje možda ne prepoznajete, a nosi duboku teološku poruku i stvara jedinstven liturgijski dijalog između hora, anđela i vernika.
Posebno mesto u pravoslavnom shvatanju milostinje zauzima briga o bolesnima i nemoćnima.
U pravoslavnom učenju, milostinja i pomoć drugima predstavljaju temelj hrišćanskog života i istinskog nasleđivanja Hrista. Dela milosrđa nisu samo izraz saosećanja, već i duboka duhovna potreba svakog vernika da kroz ljubav prema bližnjem posvedoči veru u Boga.
Crkva uči da je ljubav prema čoveku neodvojiva od ljubavi prema Stvoritelju, pa tako pomaganje drugima postaje čin služenja samom Hristu, koji je rekao: "Što učiniste jednome od ove moje najmanje braće, meni učiniste.“
Posebno mesto u pravoslavnom shvatanju milostinje zauzima briga o bolesnima i nemoćnima. Bolest se u hrišćanskoj misli ne posmatra samo kao fizička patnja, već i kao iskušenje, prilika za očišćenje duše i približavanje Bogu.
Oni koji pomažu obolelima – bilo da je to kroz lepu reč, brigu, utehu ili materijalnu pomoć – postaju oruđe Božije milosti. Njihova dela nisu samo humana, već i sveta, jer u bolesnima i patnicima prepoznaju samog Hrista.
U vremenu kada se često zaboravlja na one koji pate, pravoslavna duhovnost nas podseća da upravo u susretu sa bolesnima i slabima čovek nalazi put ka istinskom smirenju i spasenju. Milostinja tada prevazilazi granice prolaznog i postaje most ka večnosti, jer se kroz ljubav i žrtvu rađa duhovno bogatstvo koje ne može propasti.
O značaju pomaganja onima koji boluju, govorio je i starac Stefan Karuljski, rekavši:
"Svaki hrišćanin treba da zna da pomažući teško obolelom u bilo čemu, odlazi iz ovog sveta sa njegovom molitvenom zaštitom!"
Ovaj pojam označava naizmenično pevanje koje možda ne prepoznajete, a nosi duboku teološku poruku i stvara jedinstven liturgijski dijalog između hora, anđela i vernika.
Pravoslavlje uči da je dete dar Božiji, ali i odgovornost koju roditelji preuzimaju pred Bogom.
U pravoslavnoj tradiciji, molitvenik se smatra duhovnim saputnikom svakog vernika.
Bolest ne nastaje samo zbog telesnih slabosti, već i zbog stanja ljudske duše.
Sveti oci učili su da čovek ne može istinski voleti Gospoda ako ostaje ravnodušan prema nevolji drugoga.
Pomenuti na liturgiji nekoga ko nema nikoga da ga se seti - to je čin istinske milosti.
Ono što je izgubljeno često biva nadoknađeno na način koji čovek nije mogao ni da zamisli.
Mitropolit Antonije Blum ostavio je za sobom riznicu beseda i svedočanstava koja nas podsećaju da se vera najdublje pokazuje onda kada smo spremni da damo i ono što nam je poslednje.
U besedi za utorak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o vremenu koje je čoveku još ostavljeno za pokajanje, upozoravajući da će nastupiti dan koji neće biti prilika za promenu, već za konačni sud.
Veliki duhovnik našeg vremena upozoravao je da problem ne mora biti u bahatosti i otvorenoj oholosti, već u uverenju da smo dovoljno dobri, zbog čega prestajemo da preispitujemo sopstvene postupke i slabosti.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Vernici često zanemare kako prilaze Svetoj čaši.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Manastir obeležava 540 godina od osnivanja, 270 godina od osvećenja hrama i dve decenije od obnove monaškog života, uz podsećanje na njegovu veliku duhovnu i kulturnu ulogu kroz istoriju.
Umesto mlevenog mesa, koriste se sočni komadi svinjetine i mnogo crnog luka, a završni korak receptu daje poseban ukus.
Protojerej Mihail Bregvadze tvrdi da je odluka povezana sa okolnostima smrti, dok majka pokojnice odbacuje njegove navode i traži da se ne iznose nepotvrđene tvrdnje o ovoj porodičnoj tragediji.