OVIM LJUDIMA UVEK MORATE DA POMOGNETE: Starac Stefan Karuljski otkriva da se time stiče neverovatna zaštita
Posebno mesto u pravoslavnom shvatanju milostinje zauzima briga o bolesnima i nemoćnima.
Pomenuti na liturgiji nekoga ko nema nikoga da ga se seti - to je čin istinske milosti.
U vremenu kada se čovek sve više zatvara u svoje brige i potrebe, zaboravljajući na druge, Crkva nas neprestano podseća da je suština hrišćanskog života ljubav prema bližnjem.
Ta ljubav ne ogleda se samo u rečima ili spoljašnjim delima, već i u onome što činimo u tišini, daleko od pogleda sveta, pred licem Božjim.
Mnogi vernici revnosno dolaze u hram, pale sveće, ostavljaju priloge i donose imena svojih najmilijih da se pominju na liturgiji.
Ipak, često se dešava da se krug tih imena zadržava samo na porodici i prijateljima, dok oni koji su zaboravljeni od svih ostaju i bez molitvenog pomena.
A upravo tu se otkriva dublji smisao hrišćanske žrtve. Pomenuti na liturgiji nekoga ko nema nikoga da ga se seti - to je čin istinske milosti. To je tiha, ali snažna žrtva ljubavi, koja ne traži uzvrat niti priznanje.
Takva molitva postaje most između ovog i onog sveta, dar koji se ne meri zemaljskim merilima.
U svetu gde se milostinja najčešće poistovećuje s materijalnim davanjem, zaboravljamo da postoje i uzvišeniji oblici darivanja. Dati hleb gladnom ili odeću siromašnom jeste veliko delo, ali postoji i ona skrivena milostinja - molitva za one kojih se niko ne seća. To je dar koji dotiče večnost jer se ne završava ovde, već se nastavlja pred Bogom.
Upravo zato sveti oci naglašavaju da čovek ne treba da živi samo za sebe i svoje već da proširi srce i na one nepoznate, usamljene i zaboravljene. Jer u Božjim očima, svaki takav čin ima neizmernu vrednost.
Kako je govorio starac Kleopa:
- Kada sastavljaš, čedo, pomenik svojih za liturgiju, stavi i jednog ili dvoje siromaha, ili koju udovicu koju nema ko da pominje i umrla je sirota. Velika je to milostinja. To se zove duhovna milostinja. Veća je nego kada daješ čoveku haljinu ili jelo jer mu pomažeš s one strane, u večnosti.
Posebno mesto u pravoslavnom shvatanju milostinje zauzima briga o bolesnima i nemoćnima.
Crkva uči da Gospod nije dužan da ispuni svaku ljudsku želju, već da čoveku daruje ono što je za njegovo spasenje.
Ono što je izgubljeno često biva nadoknađeno na način koji čovek nije mogao ni da zamisli.
Pravoslavno predanje uči da se odnos sa Bogom ne stvara naglo niti samo spoljašnjim pravilima, već promenom srca i načina života.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Podrška i molitve za njegovo ozdravljenje stigle su i iz Eparhije bačke, u čijim je hramovima sinoć služena posebna molitva.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Pravoslavna duhovnost nas uči da je bližnji u nevolji zapravo živa ikona Božija - on je ispit naše vere koji se pojavljuje onda kada ga najmanje očekujemo.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Božija dobrota i oproštaj ne znače da čovek neće snositi posledice svojih postupaka.
U pravoslavnom hrišćanstvu molitva nije samo traženje pomoći i ostvarenja ličnih želja, već i nastojanje da se prepozna volja Božija.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.