ZAŠTITA I OSLONAC KADA JE NAJTEŽE: Ova molitva je izvor snage u vreme bolesti
Iskrena duhovna povezanost sa Bogom i svetima može doneti utehu i isceljenje u trenucima fizičkih i duhovnih izazova.
Dan posvećen ovoj svetiteljki, zaštitnici vernika, treba provesti u miru i molitvi. Crkva nas podseća da izbegnemo praznoverje i dočekamo praznik u čistoj veri.
Pred nama je jedan od najznačajnijih praznika u pravoslavnom kalendaru — praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, poznatijoj kao Sveta Petka. Ova svetiteljka duboko je poštovana među pravoslavnim narodima, posebno na Balkanu, i vekovima je prepoznata kao zaštitnica bolesnih, siromašnih i svih koji traže utehu i pomoć u veri. Praznik Svete Petke trebalo bi da bude dan radosti, molitve i približavanja duhovnoj suštini, a ne dan ispunjen strahom i brigom zbog brojnih sujevernih saveta koji kruže među ljudima.
Svetiteljka nas ne zastrašuje, ona je tu da nas osnažuje i štiti. Kada se priklanjamo savetima koji su puni praznoverja i zabrana o tome šta se sme, a šta ne sme, udaljavamo se od suštine vere i opasno kročimo putem praznoverja. Vera i sujeverje ne idu jedno uz drugo — u suštini, oni su suprotstavljeni.
Umesto da se povežemo s molitvenim zagovorom Svete Petke, ovakvim ponašanjem, zapravo, privlačimo nemir i nesreću. Demoni znaju kako iskoristiti našu nesigurnost i, posebno pred velike praznike, nude nam „kukavičje jaje” u vidu lažnih pravila i strahova kako bi nas udaljili od istine.

Kako onda ispravno proslaviti praznik Svete Petke prema učenju Crkve? Na ovo pitanje odgovara protođakon Ljubomir Ranković:
- Praznuje se srcem i dušom, žarom ljubavi prema Bogu i bližnjima. Postimo u petak i subotu, a u nedelju otiđimo na liturgiju i pričestimo se, potom to molitveno slavlje prenesimo u svoj dom i porodicu. U subotu, uoči praznika, otiđimo na bdenje u svoj parohijski hram. U nedelju obavezno učinimo bar malu milostinju, jer se time proslavlja Sveta Petka - poručuje otac Ljubomir.
Neka dani pred praznik Svete Petke budu ispunjeni smirenjem i tihom radošću, oslobođeni straha i praznoverja. Umesto da se opterećujemo lažnim zabranama, posvetimo se molitvi i veri. Sveta Petka nije tu da nam unosi nemir, već da nas približi Bogu putem ljubavi i smirenja. U molitvenom predanju, kroz činjenje dobra i milosrđa, nalazimo njen blagoslov i zaštitu. Jer tamo gde je vera čista, prebiva svetlost koja nas vodi ka spasenju.
Iskrena duhovna povezanost sa Bogom i svetima može doneti utehu i isceljenje u trenucima fizičkih i duhovnih izazova.
Apostol Pavle kaže: "Molite se neprestano." Nije slučajno to rekao. To znači da čovek ne može bez molitve. Ne zato što je molitva obraćanje Bogu, u kojem mi tražimo da nam ispuni naše želje i da ono što nam je potrebno po našoj proceni, govorio je Patrijarh Porfirije.
Izlazak pred sud dečaka odgovornog za zločin u "Ribnikaru" ponovo je otvorio nezaceljene rane porodica. Anđelko Aćimović otkriva kako su on i njegovi bližnji pronašli utehu u zajedništvu i molitvi, dok kroz svaki dan prolaze sa sećanjem na svoju Angelinu.
Otac Hristodulos Papaioanu u emotivnoj ispovesti otkriva duboku tugu zbog gubitka sina Kiprijana u strašnoj železničkoj nesreći. Njegove reči, prožete bolom i verom, dirnuće svakoga ko je ikada doživeo gubitak.
Verovanje u znakove, talismane i razne običaje suprotno je hrišćanskoj veri, koja čoveka poziva na uzdanje u Božji promisao, molitvu, pokajanje i duhovnu slobodu koju nam je Hristos darovao.
Paroh budvanski upozorava da, umesto na „kazne“ i zabrane, pažnju treba usmeriti na podvig svetiteljke koja je, uprkos stradanjima, nepokolebivo ispovedala Hrista i svojom verom mnoge privela hrišćanstvu.
Zašto ljudi vole da traže znakove u snovima, datumima i običajima, gde se nalazi granica između simbola i sujeverja i zbog čega Crkva upozorava da svetinje ne mogu biti "magijska zaštita".
Priča o ovom datumu često se vezuje za Tajnu večeru i Judinu izdaju, ali profesor Moskovske duhovne akademije, Aleksej Iljič Osipov, upozorava da strah od „loših znakova“ može čoveka odvesti u zabludu.
Njihova imena vezuju se za početke širenja Hristove vere i apostolsku službu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog velikomučenika Pantelejmona po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Matija. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Terezije Benedikte od Krsta, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pantelejmon je svoje lekarsko znanje spojio sa verom u Hrista, verujući da je pravi Iscelitelj sam Gospod.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnomučenicu Paraskevu (Svetu Petku) Rimljanku po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Emilijan Ispovednik. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Dominika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Govoreći o porodici, posebno je naglašavao da hrišćanski dom ne treba da bude samo mesto u kojem se živi, već prostor u kojem se osećaju mir, tišina, toplina i međusobno poštovanje.
Kroz poređenje sa ogledalom Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva duboku poruku o ljudskoj oholosti i pokazuje zašto onaj ko želi da ponizi svetinju na kraju razotkriva samoga sebe.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog velikomučenika Pantelejmona po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Matija. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Terezije Benedikte od Krsta, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.