ZAŠTITA I OSLONAC KADA JE NAJTEŽE: Ova molitva je izvor snage u vreme bolesti
Iskrena duhovna povezanost sa Bogom i svetima može doneti utehu i isceljenje u trenucima fizičkih i duhovnih izazova.
Dan posvećen ovoj svetiteljki, zaštitnici vernika, treba provesti u miru i molitvi. Crkva nas podseća da izbegnemo praznoverje i dočekamo praznik u čistoj veri.
Pred nama je jedan od najznačajnijih praznika u pravoslavnom kalendaru — praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, poznatijoj kao Sveta Petka. Ova svetiteljka duboko je poštovana među pravoslavnim narodima, posebno na Balkanu, i vekovima je prepoznata kao zaštitnica bolesnih, siromašnih i svih koji traže utehu i pomoć u veri. Praznik Svete Petke trebalo bi da bude dan radosti, molitve i približavanja duhovnoj suštini, a ne dan ispunjen strahom i brigom zbog brojnih sujevernih saveta koji kruže među ljudima.
Svetiteljka nas ne zastrašuje, ona je tu da nas osnažuje i štiti. Kada se priklanjamo savetima koji su puni praznoverja i zabrana o tome šta se sme, a šta ne sme, udaljavamo se od suštine vere i opasno kročimo putem praznoverja. Vera i sujeverje ne idu jedno uz drugo — u suštini, oni su suprotstavljeni.
Umesto da se povežemo s molitvenim zagovorom Svete Petke, ovakvim ponašanjem, zapravo, privlačimo nemir i nesreću. Demoni znaju kako iskoristiti našu nesigurnost i, posebno pred velike praznike, nude nam „kukavičje jaje” u vidu lažnih pravila i strahova kako bi nas udaljili od istine.
Kako onda ispravno proslaviti praznik Svete Petke prema učenju Crkve? Na ovo pitanje odgovara protođakon Ljubomir Ranković:
- Praznuje se srcem i dušom, žarom ljubavi prema Bogu i bližnjima. Postimo u petak i subotu, a u nedelju otiđimo na liturgiju i pričestimo se, potom to molitveno slavlje prenesimo u svoj dom i porodicu. U subotu, uoči praznika, otiđimo na bdenje u svoj parohijski hram. U nedelju obavezno učinimo bar malu milostinju, jer se time proslavlja Sveta Petka - poručuje otac Ljubomir.
Neka dani pred praznik Svete Petke budu ispunjeni smirenjem i tihom radošću, oslobođeni straha i praznoverja. Umesto da se opterećujemo lažnim zabranama, posvetimo se molitvi i veri. Sveta Petka nije tu da nam unosi nemir, već da nas približi Bogu putem ljubavi i smirenja. U molitvenom predanju, kroz činjenje dobra i milosrđa, nalazimo njen blagoslov i zaštitu. Jer tamo gde je vera čista, prebiva svetlost koja nas vodi ka spasenju.
Iskrena duhovna povezanost sa Bogom i svetima može doneti utehu i isceljenje u trenucima fizičkih i duhovnih izazova.
Apostol Pavle kaže: "Molite se neprestano." Nije slučajno to rekao. To znači da čovek ne može bez molitve. Ne zato što je molitva obraćanje Bogu, u kojem mi tražimo da nam ispuni naše želje i da ono što nam je potrebno po našoj proceni, govorio je Patrijarh Porfirije.
Izlazak pred sud dečaka odgovornog za zločin u "Ribnikaru" ponovo je otvorio nezaceljene rane porodica. Anđelko Aćimović otkriva kako su on i njegovi bližnji pronašli utehu u zajedništvu i molitvi, dok kroz svaki dan prolaze sa sećanjem na svoju Angelinu.
Otac Hristodulos Papaioanu u emotivnoj ispovesti otkriva duboku tugu zbog gubitka sina Kiprijana u strašnoj železničkoj nesreći. Njegove reči, prožete bolom i verom, dirnuće svakoga ko je ikada doživeo gubitak.
Od 10. januara do Bogojavljenja traje vreme koje narodna tradicija povezuje sa prisustvom nečistih sila, dok teolozi i sveštenici ukazuju na značaj božićne radosti i duhovnog smisla ovog perioda.
Crkva jasno poručuje da praznoverje nije deo istinske vere. Otkrijte zašto pravoslavni pogled na "nesrećne" dane poziva na odgovornost i veru, a ne na strah i sujeverje.
Religijski lideri i različiti eksperti slažu se da praznoverja oko petka 13. nemaju čvrste temelje. Strah od ovog dana često odražava ljudsku sklonost ka iracionalnom razmišljanju i nedostatku prave vere.
Jedan od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka isticao je da prava zaštita novorođenčeta dolazi kroz Molitvu znamenja, osveštanu vodu i sveti čin krštenja, a ne kroz praznoverje i narodne običaje.
Ovaj slavni manastir, posećivan i od svetog Save srpskog i obdaren od nekoliko vladara srpskih i dan-danas postoji.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za četvrti mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Hrisant, prinuđen da se oženi, savetovao je Dariju da i ona primi veru Hristovu i da žive kao brat i sestra, premda prividno u braku.
Od mnogih spisa ovog svetog oca sačuvana je njegova katihetika, koje potvrđuje veru i praksu pravoslavlja do dana današnjega.
Uzbudljive vesti za filmske fanove i poštovaoce kontroverznog hita „Stradanje Hristovo“!
Na svakom od elemenata igre stoji opis koliko poena nosi, kao i koje su sposobnosti karte u samoj igri.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za četvrti mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.