Apostol Pavle kaže: "Molite se neprestano." Nije slučajno to rekao. To znači da čovek ne može bez molitve. Ne zato što je molitva obraćanje Bogu, u kojem mi tražimo da nam ispuni naše želje i da ono što nam je potrebno po našoj proceni, govorio je Patrijarh Porfirije.
Molitvom razgovaramo i uspustavljamo odnos sa Bogom, zahvaljujemo se iznosimo sve misliti i osećanja, ali prezentujemo i neke svoje želje.I tu najčešće nastaje problem, jer ljudi misle da će molitvom, ali i hrišćanskim stilom života, od Boga izvojevati ono što misle da im treba i što žele, pa kad se to ne dogoditi pitaju se gde su pogrešili i zašto im se one ne ostvaraju, a ima i onih koji se olako od njega okreću.
Ogovor je po ovom pitanju jasan - Bog nam ne ispunjava neke želje jer sve one "ne idu u našu korist". Tu se ne misli samo na ovozemaljsku korist i lagodni život, već i na spasenje zbog čega i jesmo rođeni i zbog čega smo na zemlji.
Život ne živimo da bi nam sve bilo potaman i onako kako smo mi to zamislili, već i da smo se suočavali i odolevali iskušenjima i da ih njih izlazimo kao bolji ljudi, odbacimo zlo, zavolimo Boga, kako bismo zadobili večni život.
Schutterstock
Bog nam nikad neće ispuniti želju koja ne ide u našu korist
Mi obićno mislimo da nam ostvarenje samo jedne želje može promeniti život i učiniti nas srećnim, ali ako Bog proceni da to za nas nije dobro, da nas može skenuti sa dobrog puta, ta molitva neće biti uslišena. Ljuska volja jeste slobodna, ali Bog zna i prošlost i budućnost i zna šta bi iz ostvarenje neke želje moglo da proistekne. Recimo, možda će posao za koji se molimo od nas napraviti pohlepne i zle ljude...
Kada se molimo za zdravlje a ne dobijemo ga, Bog upravo u toj bolesti vidi šansu da čovek uradi nešto dobro za njega, ljude oko sebe i samog Boga ma koliko to surovo zvučalo. Ako Bog ne ispunjava želje trebalo bi iz toga učiti, činiti sve da se one ostvare, ali ako do toga ne dođe, znajte da je to za vas najbolje. Zapamtite da se želje ostvaruju samo kada ih postanete dostojni.
I Patrijarh Porfirije je jednom prilikom rekao da cilj molitve nije da se ispunjavaju sve naše želje, već uspostavljanje jedinstva sa Bogom koji najbolje zna šta nama treba.
- Apostol Pavle kaže: "Molite se neprestano". Nije slučajno to rekao. To znači da čovek ne može bez molitve. Ne zato što je molitva obraćanje Bogu u kojem mi tražimo da nam ispuni naše želje i da ono što nam je potrebno po našoj proceni. Molite se nesprestano je podsticaj da se neprestano prepuštamo Bogu, da izlazimo iz sebe i otvaramo se molitvom kako bi Gospod bagodeću svojom bio prisutan u nama, u našim dušama. Molitva je uspostavljanje jedinstva i zajednice sa Bogom koji najbolje zna šta nama treba - rekao je Patrijarh Porfirije.
Prema rečima starca Pajsija, kada činimo dobra dela, naš anđeo čuvar je uz nas, raduje se. To je trenutak kada imamo osećaj da neko stoji u našoj blizini, aplaudira nam, smeši nam se. Sa druge strane, ako činimo loše stvari, anđeo se udaljava od nas.
Svečani čin doksologije u Sabornom hramu okupio je verni narod i visoke crkvene velikodostojnike, obeležavajući dolazak dvojice duhovnih vođa u Eparhiju nišku.
Grad Loznica planira da deo porte Pokrovskog hrama pretvori u parking i sportske terene, dok Eparhija šabačka upozorava da je reč o svetinji i kulturnom dobru natopljenom krvlju srpskih ustanika.
Svetitelj koji je rođen nem, a progovorio je tek kada su ga pričestili, kasnije je postao jedan od najvećih branilaca pravoslavne vere i tvorac Velikog kanona Bogorodici.
Ruska novinarka Aleksandra Gripas otkriva kako joj je molitva, iako tada još nije bila krštena, spasla ćerku od sigurne smrti i zauvek promenila njen život i veru.
Mitropolit šumadijski Jovan i episkop švajcarski Andrej poslali su snažne poruke o veri, obnovi i duhovnoj snazi liturgije, dok je hram Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu zablistao na veliki praznik.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
On ističe da pravi molitvenici često ne primećuju prolaz vremena jer ih molitveni žar obuzima, a umirenje duše koje proističe iz bdenja donosi trajne plodove. Iako je bdenje naporno, Sveti Teofan naglašava njegovu vrednost, jer smiruje telo i pomaže duhovnom razvoju. Umesto da nas san uspava, bdenje nas aktivira i čini bržima u delima dobra. Sveti Teofan nas poziva da kroz trud i odricanje učimo telo da služi duhu, osnažujući tako našu duhovnost i približavajući nas Bogu. Ova poruka je podsticaj svima koji teže duhovnom napretku da prihvate bdenje kao sredstvo koje ne samo da donosi unutrašnji mir, već i jača našu sposobnost da delujemo sa ljubavlju i revnošću.
Dva dana nakon smrti, kako naglašava protojerej-stavrofor profesor doktor Vladimir Stupar, duša pokojnika luta, obilazi ona mesta koja je volela i posećivala tokom života. Ona se oslobađa time, ističe, tereta telesnosti i postaje pokretljiva da velikom brzinom pređe s jednog mesta na drugo.
Sveti Teofan naglašava da zlo ne prestaje ni nakon smrti; ono proganja duše, ali vernike ne treba da bude strah, jer nad njima zlo nema moć. Njihova vera i molitva su kao oružje protiv zlih sila, koje se povlače pred iskrenim duhovnim životom. Poruka je jasna, ukoliko želimo da se oslobodimo zla, moramo biti budni, moliti se i čuvati svoju dušu. Samo na taj način možemo da odbijemo napade i ostanemo snažni u veri. Sveti Teofan nas poziva na trezvenost i borbu, uz uverenje da uz Božju pomoć možemo prevazići svaku prepreku na našem putu ka svetosti.
Ruska novinarka Aleksandra Gripas otkriva kako joj je molitva, iako tada još nije bila krštena, spasla ćerku od sigurne smrti i zauvek promenila njen život i veru.
Poglavar Carigradske patrijaršije stiže u Vašington i Njujork, gde će razgovarati o slobodi vere, zaštiti prirode i ulozi Pravoslavlja u savremenom svetu, ali i večerati sa najmoćnijim ljudima američke diplomatije.
Samoubistvo 35-godišnjeg italijanskog sveštenika duboko je potreslo katoličku zajednicu i pokrenulo važnu debatu o usamljenosti koju mnogi sveštenici tiho proživljavaju.
Samoubistvo 35-godišnjeg italijanskog sveštenika duboko je potreslo katoličku zajednicu i pokrenulo važnu debatu o usamljenosti koju mnogi sveštenici tiho proživljavaju.