Printscreen/YouTube/Sve što mi pripada - Zvanični kanal
Kroz jednostavne, ali duboko promišljene stihove pesme "Bog," čuveni pesnik podseća nas na ljubav, odgovornost i slobodu koje oblikuju ljudski život.
Kada govorimo o duhovnim vrednostima, deca su često u središtu naše pažnje. Duško Trifunović, pesnik toplih i produhovljenih reči, u svojoj pesmi "Bog" na poseban način približava veru i odgovornost prema životu, roditeljima i deci. Ova pesma, iako jednostavna na prvi pogled, nosi duboku poruku o Božjoj ljubavi, poverenju i snazi ljudske slobode.
U pesmi "Bog" Duško Trifunović na poseban način osvetljava vezu između Boga, roditelja i dece, podsećajući nas na ljubav, odgovornost i slobodu koju imamo kao ljudi. Njegovi stihovi nas vode kroz duboku poruku o Božjoj prisutnosti i poverenju u našu sposobnost da oblikujemo mlade živote:
„Decu nije Bog stvorio
svojom rukom lično stručno
to je nama prepustio
da ne bude nenaučno.
Da ne gunđamo po selu
kako nismo savršeni
Bog prilazi našem delu
samo da ga oplemeni.
Stvorio me po svom liku
a budući da je stidljiv
kad pogleda moju sliku
drago mu što je nevidljiv.
Sav u zlatu i u srmi
on govori samo basom
to se vidi kada grmi
autoritetnim glasom.
Sve unapred zna a sluša
kako mu se dodvoravam
posmatra me ravnodušan
i pravi se zaboravan.
Mada ima prečih briga
dobro pazi na finese
dovikuje iz taljiga:
– Čuvaću vas, čuvajte se…”
Printscreen/YouTube/Sve što mi pripada - Zvanični kanal
Duško Drifunović
Ovi stihovi nas podsećaju da je Bog poverio čoveku zadatak da bude stvoritelj u najuzvišenijem smislu – roditelj. On nam daje slobodu da učimo, grešimo i stvaramo, ali nas nikada ne ostavlja bez svoje tihe prisutnosti i zaštite.
Za decu, ova pesma može biti lekcija o tome da Bog nije daleki autoritet, već brižni otac koji se raduje njihovim uspesima i tiho ih opominje kada skrenu s pravog puta. Roditeljima, stihovi pružaju inspiraciju da shvate koliko je važna njihova uloga u oblikovanju karaktera mladih bića.
Poruka pesme je univerzalna i večna: da budemo odgovorni jedni prema drugima, pažljivi prema deci i otvoreni za Božju ljubav i savet. Kao što Bog čuva nas, tako i mi treba da čuvamo one najmlađe, jer kroz njih se odražava Božji blagoslov i nada za budućnost.
Veštačka oplodnja izaziva ozbiljna etička i duhovna pitanja, posebno u pogledu postupanja s viškom embriona. Starešina Crkve Svete Trojice u Rumiji poziva na promišljanje o svetosti svakog začetog života.
Ne bojte se za decu koja su od malena othranjena u poštovanju. I da malčice izmaknu s puta, zbog svog uzrasta, zbog iskušenja, vratiće se na pravi put, govorio je starac Pajsije.
Blaženopočivši episkop Atanasije smatra se za jednog od najistaknutijih pravoslavnih teologa, a o najmlađim vernicima je često govorio naglašavajući važnost budnog motrenja nad njima.
Dok Ruska Federacija dodatno učvršćuje svoje opredeljenje za zaštitu porodičnih vrednosti, novi zakon koji zabranjuje usvajanje ruske dece u zemljama koje legalizuju promenu pola, izazvao je burne reakcije širom sveta.
Probajte tavče sa orasima po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za četvrtak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Jovana Kronštatskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Davida Solunskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Pankratije Tavromenijski. Katolička crkva obeležava spomendan Blažene Marije Petković, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki duhovnik našeg vremena objasnio je zašto ne treba ostajati zarobljen u teškim mislima i otkrio jednostavne korake koji čoveka mogu vratiti molitvi, miru i unutrašnjoj radosti.
Živeo je u strogom uzdržanju, neumorno se moleći i proučavajući Sveto pismo i žitija svetih, nastojeći da u svemu podražava njihove vrline, a naročito velike stolpnike.
Na manastirskim njivama održano je tradicionalno okupljanje tokom kojeg su, uz blagoslov mitropolita raško-prizrenskog Teodosija, uređivane njive i pripremana zemlja za nove plodove.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U duhu prorokove ognjene reči, Sveti Nikolaj Ohridski I Žičkić napisao je stihove posvećene proroku Iliji, sabravši biblijsku silinu, svetootačko tumačenje i narodnu pobožnost u jedno snažno duhovno svedočanstvo.
Dok se utapa u beskrajnim tokovima površnih sadržaja, savremeni svet sve više zanemaruje dragocenu duhovnu poeziju, poput pesme „Bogu“ iz Dučićeve zbirke „Pesme sunca“, koja zrači svetlošću beskonačne istine i uzvišenih osećanja.
Probajte tavče sa orasima po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za četvrtak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Jovana Kronštatskog.
Veliki duhovnik našeg vremena objasnio je zašto ne treba ostajati zarobljen u teškim mislima i otkrio jednostavne korake koji čoveka mogu vratiti molitvi, miru i unutrašnjoj radosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.