Od pranja nogu apostolima do ustanovljenja pričešća, ovaj dan nosi poruku smirenja i unutrašnjeg preobražaja, dok narodni običaji otkrivaju kako se vekovima pripremamo za najveći hrišćanski praznik.
Datum Velikog četvrtka svake godine se menja i zavisi od datuma Vaskrsa. Ove godine Vaskrs pada 12. aprila, a Veliki četvrtak dolazi tri dana pre praznika Vaskrsenja Hristovog.
Čisti četvrtak - istorija praznika
Čisti četvrtak je narodni naziv za jedan od najvažnijih dana Strasne sedmice - Veliki četvrtak. Toga dana Sin Božiji je sa svojim učenicima imao poslednju trpezu - Tajnu večeru, ustanovio glavnu tajnu Crkve (evharistiju), pokazao primer najdubljeg smirenja i otkrio izdaju Jude, rekao je sveštenik Nikolaj Konjuhov., prenosi portal gazeta.ru.
Događaji Velikog četvrtka započeli su kada je Hristos poslao dvojicu učenika, Petra i Jovana, u Jerusalim da pripreme sve za proslavu starozavetne Pashe (Pesah). To je bio glavni judejski praznik u spomen izlaska Jevreja iz egipatskog ropstva. Učenici su pronašli pripravljenu gornicu (tzv. Sionsku gornicu), gde su se te večeri okupila sva dvanaestorica apostola sa Učiteljem.
Na početku večere dogodilo se ono što je zauvek ostalo u njihovom sećanju.
U to vreme ljudi su hodali u sandalama po prašnjavim putevima, pa je pre trpeze bilo uobičajeno prati noge. Taj posao su obično obavljale sluge ili robovi. Međutim, te večeri slugu nije bilo. Tada je Isus Hristos, na zaprepašćenje apostola, ustao od stola, skinuo gornju odeću, uzeo ubrus i lavor sa vodom i sam počeo da pere noge svojim učenicima.
Schutterstock godongphoto
Prikaz jevanđeljske scene pranja naogu na ikoni
Učenici su bili zatečeni kada je Hristos počeo da im pere noge. Spasitelj im je rekao: „Ja vam dadoh primer: ako ja, Učitelj i Gospod, oprah vama noge, i vi treba da činite jedan drugome bez uznošenja, sa smirenjem i ljubavlju.“ To je uzvišeni primer smirenja koji stoji pred nama.
Tokom te večere Hristos je ustanovio glavnu tajnu Crkve - evharistiju (pričešće). Prelomio je hleb i, dajući ga učenicima, rekao: „Primite, jedite: ovo je Telo moje.“ Zatim je, pruživši čašu sa vinom, izgovorio: „Ovo je Krv moja Novoga Zaveta, koja se za mnoge izliva radi otpuštenja grehova.“
To je događaj od izuzetnog značaja. Gospod je ustanovio jednu od najvažnijih tajni Crkve - evharistiju, kada je kroz hleb i vino dao samoga sebe, odnosno svoje Telo i Krv.
Zašto se Veliki četvrtak naziva Čistim
Postoje dva objašnjenja ovog naziva, crkveno i narodno, koja se ne isključuju, već se dopunjuju.
Crkveno objašnjenje: naziv je povezan sa tim što vernici na Veliki četvrtak nastoje da očiste svoju dušu kroz ispovest i pričešće, kako bi dostojno dočekali Vaskrs. Kako kaže sveštenik Nikolaj Konjuhov, Čisti četvrtak se tako naziva jer vernici treba da pristupe Svetoj tajni pričešća čiste savesti.
Ruska pravoslavna crkva
Sveštenik Nikolaj Konjuhov
Narodno objašnjenje vezano je za jevanđeljski događaj – pranje nogu učenicima od strane Hrista. Narodna tradicija zadržala se na samom činu pranja nogu. Naziv „Čisti četvrtak“ nastao je zato što su noge učenika, nakon što ih je Hristos oprao, postale čiste. Seljaci su to shvatali spolja, bez dubljeg bogoslovskog značenja. Upravo zato se u narodu ustalio običaj da se toga dana čovek okupa i pospremi dom – da bude „čist“ i telesno.
Crkvene tradicije na Veliki četvrtak
• Liturgija Svetog Vasilija Velikog. Ujutru se služi liturgija koja se spaja sa večernjom službom, jer je vezana za događaje večeri Velikog četvrtka. Vernima se čitaju odlomci iz Jevanđelja o Tajnoj večeri, izdaji Jude i Hristovoj molitvi u Getsimanskom vrtu; osvećuju se i rezervni darovi za pričešćivanje bolesnih i umirućih tokom godine.
• Pričešće i ispovest. Na ovaj dan vernici nastoje da se pričeste Svetim Hristovim Tajnama. Kako kaže otac Nikolaj, Veliki četvrtak je dan opšteg pričešća.
• Čin pranja nogu. Posle liturgije u sabornim hramovima arhijerej, po uzoru na Hrista, pere noge dvanaestorici sveštenika.
• Čitanje dvanaest Strasnih jevanđelja. Uveče se služi jutrenje Velikog petka, tokom kojeg se čita dvanaest odlomaka iz Jevanđelja o stradanjima i krstnoj smrti Spasitelja.
Narodne tradicije i običaji na Čisti četvrtak
Uz Čisti četvrtak u narodu su vezani brojni običaji koji pripremaju vernike za susret sa Vaskrsom.
Spremanje i pranje
Smatra se da toga dana treba temeljno očistiti dom uoči Vaskrsa. Ovaj običaj ima veoma duboke korene.
Ipak, kako napominje otac Nikolaj, "ne treba preterivati sa spremanjem". Ako neko nema mogućnost da očisti dom u četvrtak (na primer, zbog posla), to nije greh.
Mnogo je važnije naći vreme za odlazak u hram, ispovest i pričešće. Spremanje se može obaviti i drugih dana Strasne sedmice, ističe sveštenik.
– Bolje je pre posla otići u hram, gde se služi rana liturgija, ili se makar na sat vremena udaljiti s posla da se čovek pomoli i pričesti. To je najbolji način da se provede Čisti četvrtak – objašnjava sveštenik Nikolaj Konjuhov.
Shutterstock/Melinda Nagy
Crkva preporučuje da se vaskršnja jaja farbaju na Veliki četvrtak
Priprema kolača i drugih vaskršnjih jela
Na Čisti četvrtak obično počinje priprema vaskršnje trpeze: mese se i peku kolači, farbaju se jaja. Smatra se da se ovi poslovi ne obavljaju na Veliki petak. Ipak, crkveni tipik ne zabranjuje da se priprema obavi i na Veliku subotu, kada većina ljudi ne radi.
Brojanje novca
Kako objašnjava etnolog Tatjana Smirnova, brojanje novca je neobičan vaskršnji običaj. Naši preci su verovali da novac na Čisti četvrtak treba brojati ujutru, u podne i uveče, radi blagostanja. Ipak, ovaj običaj ona kritikuje, jer ga dovodi u vezu sa Judom, koji je toga dana dobio svojih trideset srebrnika.
Šta se može, a šta ne treba činiti na Čisti četvrtak? Toga dana najbolje je posvetiti se duhovnom očišćenju: otići u hram, ispovediti se i pričestiti. Ako postoji mogućnost, dan se može iskoristiti i za spremanje doma – pripremu za praznik, pečenje kolača i farbanje jaja.
Veliki četvrtak pada u najstrožu, poslednju nedelju Velikog posta. Treba ga provesti u miru, u kućnim poslovima i molitvi. Podstiču se dobra dela i pomoć bližnjima.
U ove dane vernici i dalje poste. Ipak, baš u četvrtak uobičajen je nešto obilniji posni obrok, jer u narednim danima, na Veliki petak i Veliku subotu, pravila posta postaju najstroža, ponekad i do potpunog uzdržanja od hrane.
Šta ne treba činiti
• Glasno se veseliti, pevati, igrati i odavati se zabavi - ovo je tih i žalostan dan.
• Svađati se, prepirati i negovati negativne misli.
• Lenstvovati i provoditi dan u besposlici.
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.
Grigorije S. Deboljski u svom delu "Dani bogosluženja (Knjiga o postu) Pravoslavne saborne istočne crkve" sažeo je tumačenja Svetih Otaca o Velikom postu i Strasnoj sedmici.
Od dvora Marine Mnišek do reformi Petra Velikog, put jednog malog predmeta pokazuje kako su vera, tradicija i strah od novina oblikovali svakodnevni život ruskog naroda.
U besedi za četvrtak 6. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako greh rađa nemir, sumnju i osećaj progonjenosti, dok čistota duše donosi snagu, slobodu i hrabrost pred životnim iskušenjima.
Probajte tavče sa orasima po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za četvrtak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Jovana Kronštatskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Davida Solunskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Pankratije Tavromenijski. Katolička crkva obeležava spomendan Blažene Marije Petković, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Iako se smatra vrhuncem liturgijskog života, među vernicima ima i onih koji pričešću pristupaju olako, ne obraćajući dovoljno pažnje na duhovnu pripremu.
Od Velikog ponedeljka 6. aprila do Vaskrsa vodi kroz bogosluženja, molitvu i ličnu pripremu – vodič šta je važno, kada otići u hram i kako se pripremiti za Pričešće u danima najveće duhovne težine.
Sveti Oci nas uče da Sveta tajna pričešća nije samo čin, već najdublji susret sa Bogom. Ko su oni koji ne mogu da pristupe putiru i zašto bi vernici trebalo češće da se sjedinjuju sa Telom i Krvlju Hristovom?
Pozivajući se na svešteničku praksu, protojerej Andrej Čiženko govori o pogrešnim stavovima, opasnim grehovima i svemu onome što nas udaljava od prave duhovnosti. Objašnjava kako da se pričestimo dostojno, u miru i strahu Božijem.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Davida Solunskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Pankratije Tavromenijski. Katolička crkva obeležava spomendan Blažene Marije Petković, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Živeo je u strogom uzdržanju, neumorno se moleći i proučavajući Sveto pismo i žitija svetih, nastojeći da u svemu podražava njihove vrline, a naročito velike stolpnike.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Fevroniju po starom i Svetog velikomučenika Prokopija po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih Priscile i Akvila, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Malo mesto kod Vlasenice okupilo je veliki broj vernika oko drevne svetinje, a povratak arhijerejske službe nakon više od 30 godina doživljen je kao snažan znak nade, zajedništva i očuvanja vere predaka.
Na manastirskim njivama održano je tradicionalno okupljanje tokom kojeg su, uz blagoslov mitropolita raško-prizrenskog Teodosija, uređivane njive i pripremana zemlja za nove plodove.