Od pranja nogu apostolima do ustanovljenja pričešća, ovaj dan nosi poruku smirenja i unutrašnjeg preobražaja, dok narodni običaji otkrivaju kako se vekovima pripremamo za najveći hrišćanski praznik.
Datum Velikog četvrtka svake godine se menja i zavisi od datuma Vaskrsa. Ove godine Vaskrs pada 12. aprila, a Veliki četvrtak dolazi tri dana pre praznika Vaskrsenja Hristovog.
Čisti četvrtak - istorija praznika
Čisti četvrtak je narodni naziv za jedan od najvažnijih dana Strasne sedmice - Veliki četvrtak. Toga dana Sin Božiji je sa svojim učenicima imao poslednju trpezu - Tajnu večeru, ustanovio glavnu tajnu Crkve (evharistiju), pokazao primer najdubljeg smirenja i otkrio izdaju Jude, rekao je sveštenik Nikolaj Konjuhov., prenosi portal gazeta.ru.
Događaji Velikog četvrtka započeli su kada je Hristos poslao dvojicu učenika, Petra i Jovana, u Jerusalim da pripreme sve za proslavu starozavetne Pashe (Pesah). To je bio glavni judejski praznik u spomen izlaska Jevreja iz egipatskog ropstva. Učenici su pronašli pripravljenu gornicu (tzv. Sionsku gornicu), gde su se te večeri okupila sva dvanaestorica apostola sa Učiteljem.
Na početku večere dogodilo se ono što je zauvek ostalo u njihovom sećanju.
U to vreme ljudi su hodali u sandalama po prašnjavim putevima, pa je pre trpeze bilo uobičajeno prati noge. Taj posao su obično obavljale sluge ili robovi. Međutim, te večeri slugu nije bilo. Tada je Isus Hristos, na zaprepašćenje apostola, ustao od stola, skinuo gornju odeću, uzeo ubrus i lavor sa vodom i sam počeo da pere noge svojim učenicima.
Schutterstock godongphoto
Prikaz jevanđeljske scene pranja naogu na ikoni
Učenici su bili zatečeni kada je Hristos počeo da im pere noge. Spasitelj im je rekao: „Ja vam dadoh primer: ako ja, Učitelj i Gospod, oprah vama noge, i vi treba da činite jedan drugome bez uznošenja, sa smirenjem i ljubavlju.“ To je uzvišeni primer smirenja koji stoji pred nama.
Tokom te večere Hristos je ustanovio glavnu tajnu Crkve - evharistiju (pričešće). Prelomio je hleb i, dajući ga učenicima, rekao: „Primite, jedite: ovo je Telo moje.“ Zatim je, pruživši čašu sa vinom, izgovorio: „Ovo je Krv moja Novoga Zaveta, koja se za mnoge izliva radi otpuštenja grehova.“
To je događaj od izuzetnog značaja. Gospod je ustanovio jednu od najvažnijih tajni Crkve - evharistiju, kada je kroz hleb i vino dao samoga sebe, odnosno svoje Telo i Krv.
Zašto se Veliki četvrtak naziva Čistim
Postoje dva objašnjenja ovog naziva, crkveno i narodno, koja se ne isključuju, već se dopunjuju.
Crkveno objašnjenje: naziv je povezan sa tim što vernici na Veliki četvrtak nastoje da očiste svoju dušu kroz ispovest i pričešće, kako bi dostojno dočekali Vaskrs. Kako kaže sveštenik Nikolaj Konjuhov, Čisti četvrtak se tako naziva jer vernici treba da pristupe Svetoj tajni pričešća čiste savesti.
Ruska pravoslavna crkva
Sveštenik Nikolaj Konjuhov
Narodno objašnjenje vezano je za jevanđeljski događaj – pranje nogu učenicima od strane Hrista. Narodna tradicija zadržala se na samom činu pranja nogu. Naziv „Čisti četvrtak“ nastao je zato što su noge učenika, nakon što ih je Hristos oprao, postale čiste. Seljaci su to shvatali spolja, bez dubljeg bogoslovskog značenja. Upravo zato se u narodu ustalio običaj da se toga dana čovek okupa i pospremi dom – da bude „čist“ i telesno.
Crkvene tradicije na Veliki četvrtak
• Liturgija Svetog Vasilija Velikog. Ujutru se služi liturgija koja se spaja sa večernjom službom, jer je vezana za događaje večeri Velikog četvrtka. Vernima se čitaju odlomci iz Jevanđelja o Tajnoj večeri, izdaji Jude i Hristovoj molitvi u Getsimanskom vrtu; osvećuju se i rezervni darovi za pričešćivanje bolesnih i umirućih tokom godine.
• Pričešće i ispovest. Na ovaj dan vernici nastoje da se pričeste Svetim Hristovim Tajnama. Kako kaže otac Nikolaj, Veliki četvrtak je dan opšteg pričešća.
• Čin pranja nogu. Posle liturgije u sabornim hramovima arhijerej, po uzoru na Hrista, pere noge dvanaestorici sveštenika.
• Čitanje dvanaest Strasnih jevanđelja. Uveče se služi jutrenje Velikog petka, tokom kojeg se čita dvanaest odlomaka iz Jevanđelja o stradanjima i krstnoj smrti Spasitelja.
Narodne tradicije i običaji na Čisti četvrtak
Uz Čisti četvrtak u narodu su vezani brojni običaji koji pripremaju vernike za susret sa Vaskrsom.
Spremanje i pranje
Smatra se da toga dana treba temeljno očistiti dom uoči Vaskrsa. Ovaj običaj ima veoma duboke korene.
Ipak, kako napominje otac Nikolaj, "ne treba preterivati sa spremanjem". Ako neko nema mogućnost da očisti dom u četvrtak (na primer, zbog posla), to nije greh.
Mnogo je važnije naći vreme za odlazak u hram, ispovest i pričešće. Spremanje se može obaviti i drugih dana Strasne sedmice, ističe sveštenik.
– Bolje je pre posla otići u hram, gde se služi rana liturgija, ili se makar na sat vremena udaljiti s posla da se čovek pomoli i pričesti. To je najbolji način da se provede Čisti četvrtak – objašnjava sveštenik Nikolaj Konjuhov.
Shutterstock/Melinda Nagy
Crkva preporučuje da se vaskršnja jaja farbaju na Veliki četvrtak
Priprema kolača i drugih vaskršnjih jela
Na Čisti četvrtak obično počinje priprema vaskršnje trpeze: mese se i peku kolači, farbaju se jaja. Smatra se da se ovi poslovi ne obavljaju na Veliki petak. Ipak, crkveni tipik ne zabranjuje da se priprema obavi i na Veliku subotu, kada većina ljudi ne radi.
Brojanje novca
Kako objašnjava etnolog Tatjana Smirnova, brojanje novca je neobičan vaskršnji običaj. Naši preci su verovali da novac na Čisti četvrtak treba brojati ujutru, u podne i uveče, radi blagostanja. Ipak, ovaj običaj ona kritikuje, jer ga dovodi u vezu sa Judom, koji je toga dana dobio svojih trideset srebrnika.
Šta se može, a šta ne treba činiti na Čisti četvrtak? Toga dana najbolje je posvetiti se duhovnom očišćenju: otići u hram, ispovediti se i pričestiti. Ako postoji mogućnost, dan se može iskoristiti i za spremanje doma – pripremu za praznik, pečenje kolača i farbanje jaja.
Veliki četvrtak pada u najstrožu, poslednju nedelju Velikog posta. Treba ga provesti u miru, u kućnim poslovima i molitvi. Podstiču se dobra dela i pomoć bližnjima.
U ove dane vernici i dalje poste. Ipak, baš u četvrtak uobičajen je nešto obilniji posni obrok, jer u narednim danima, na Veliki petak i Veliku subotu, pravila posta postaju najstroža, ponekad i do potpunog uzdržanja od hrane.
Šta ne treba činiti
• Glasno se veseliti, pevati, igrati i odavati se zabavi - ovo je tih i žalostan dan.
• Svađati se, prepirati i negovati negativne misli.
• Lenstvovati i provoditi dan u besposlici.
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.
Grigorije S. Deboljski u svom delu "Dani bogosluženja (Knjiga o postu) Pravoslavne saborne istočne crkve" sažeo je tumačenja Svetih Otaca o Velikom postu i Strasnoj sedmici.
Kada su zbog svoje vere izvedeni pred sud, Onisifor i Porfirije nisu pokazali strah, već su otvoreno ispovedili da je Hristos istiniti Bog i Tvorac neba i zemlje.
Nakon smrti patrijarha Aleksandra, verni narod je birao njegovog naslednika, a na njegovom mestu želeo je da vidi upravo Pavla, poznatog po vrlinama i pravoslavnom ispovedanju vere.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Evtiha po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Čudo Svetog arhangela Mihaila u Kolosima. Katolička crkva obeležava 23. nedelju kroz godinu, dok je u jevrejskom kalendaru 24. elul, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
Kada su zbog svoje vere izvedeni pred sud, Onisifor i Porfirije nisu pokazali strah, već su otvoreno ispovedili da je Hristos istiniti Bog i Tvorac neba i zemlje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Dok vernici u hramove donose jaja i prazničnu hranu na osvećenje, Crkva čuva neobičan ritam ovog dana – između groba i vaskrsenja odvija se tihi događaj sa snažnom porukom hrišćanstva
Od Velikog ponedeljka 6. aprila do Vaskrsa vodi kroz bogosluženja, molitvu i ličnu pripremu – vodič šta je važno, kada otići u hram i kako se pripremiti za Pričešće u danima najveće duhovne težine.
Kada su zbog svoje vere izvedeni pred sud, Onisifor i Porfirije nisu pokazali strah, već su otvoreno ispovedili da je Hristos istiniti Bog i Tvorac neba i zemlje.
Nakon smrti patrijarha Aleksandra, verni narod je birao njegovog naslednika, a na njegovom mestu želeo je da vidi upravo Pavla, poznatog po vrlinama i pravoslavnom ispovedanju vere.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.