Prema učenju crkve, dete do sedme godine nema grehe odnosno, oni mu se ne uračunavaju i nema potrebe da oni poste kao odrasli, ali treba negovati kod dece taj odnos prema crkvi i hrišćanskom životu, kako bi oni izrasli u zdrave ljude.
U toku je Božićni post, a roditelji se vrlo često nalaze u dilemi da li i deca treba da poste.
Odmah treba reći da crkveni kanoni ne propisuju kako deca treba da poste, pa to zavisi od navika i shvatanja njihovih roditelja, ali i od preporuka duhovnika.
Neki kažu da deca ne treba da poste sredom i petkom i u dane četiri višednevna posta sve do svoje treće ili sedme godine života. Drugi govore da deca mogu biti razrešena tih posnih dana samo na beli mrs (mleko, jaja, sir).
Duhovni oci obično kažu da u ovakvim situacijama treba biti mudar i ne pribegavati krajnostima. Dakle, detetu ne bi trebalo nametati post, posebno ne strogi, u ranom detinjstvu jer to kod njega u kasnijem životu može stvoriti odbojnost prema postu ali i samom duhovnom životu.
Schutterstock
Deca i post, Ilustracija
Sa druge strane, ako roditelji ne naviknu dete da bar malo uzdržava od mrsne hrane tokom ovog perioda života, teško je očekivati da će mališani, kad odrastu prihvatiri post kao deo svog života.
Prema učenju crkve, dete do sedme godine nema grehe odnosno, oni mu se ne uračunavaju i nema potrebe da oni poste kao odrasli, ali treba negovati kod dece taj odnos prema crkvi i hrišćanskom životu, kako bi oni izrasli u zdrave ljude.
Protojerej-stavrofor Dragan Gvozdenović ranije je rekao da je tačno da deca do sedme godine ne moraju da poste, ali je dobro, ako naravno mogu, to da urade.
- To bi roditelji trebalo da rade, a onda se deca pričešćuju na osnovu posta i vere svojih roditelja. Posle sedme godine, za decu važi sve kao i za odrasle, s tim, što mi sveštenici vodimo računa da deci to ublažimo. Kažemo dan-dva, tri dana, pa kako rastu, to im povećavamo i kad napune 15 godina, post im uopšte teško ne pada - priča otac Dragan i dodaje da deca ne smeju post da shvataju kao kaznu ili obavezu:
- Deci treba pomoći da uđu u veru. Isus Hristos je rekao: "Pustite decu neka dolaze meni i ne branite im, jer takvo vi je carsko nebesko". Razgovaramo sa decom... Za decu isto važi da se ispovede pre pričešća, nemaju oni tu mnogo šta da kažu, ali stanu ispred nas, da znaju kako to ide - ističe otac Dragan.
gumanija manastira Bogorodice Trojeručice na Avali kaže da je i ona, koja je "kroz bolesti došla do onoga kako sveti oci pišu da bi trebalo držati postove", uvek slušala samo svoj organizam.
Stvarni post privodi čoveka smirenju. A u smirenju čovek stiče saznanje, da za čoveka spasenje leži jedino u Bogu, u njegovoj milosti, govorio je patrijarh Pavle.
Sveti Teofan Zatvornik ukazuje da, kada bismo uvek imali u sećanju sva dobra koja smo primili od Gospoda, ne bismo bili nezahvalni i ne bismo se odricali Njegove volje.
Kako je nastala pometnja oko kalendara, šta je dogma o Vaskrsu i zbog čega vreme merimo netačno – u svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti objašnjava sveštenik Stevan Stefanović ističući da veru ne smemo da merimo pogrešno.
Dok se u mnogim državama darovi vezuju za Božić i Novu godinu, u Grčkoj i na Kipru sve se povezuje s jednim svetiteljem i jednim datumom koji ima posebno značenje
U besedi za 32. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava: nije pitanje velikih grehova, već tih malih, svakodnevnih odluka koje oblikuju čitav život i pokazuju kojoj strani pripadaš.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Obrezanje Isusa Hrista i Svetog Vasilija Velikog po starom kalendaru i Svetog Savu po novom. Katolici proslavljaju Svetog Feliksa iz Nole, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Zadržavanje čistote misli i uzdržavanje u dane koje Crkva preporučuje – sredom i petkom, tokom velikih postova i prazničnih dana – nije samo tradicija, već čin slobodne volje da se živi u skladu s Božijom promisli.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Obrezanje Isusa Hrista i Svetog Vasilija Velikog po starom kalendaru i Svetog Savu po novom. Katolici proslavljaju Svetog Feliksa iz Nole, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Zašto Mali Božić nije isto što i pravoslavna Nova godina, šta znače badnjaci, koji se ponovo pale, kako je Hristos dobio ime i zbog čega je Crkva još u prvom veku donela odluku koja je zauvek promenila život hrišćana, otkriva jerej Slavko Lalović.
Pravoslavci danas proslavljaju Prepodobnu Melaniju Rimljanku po starom kalendaru i Svetе mučenikе Ermil i Stratonik po novom. Katolički vernici proslavljaju Svetog Hilarija iz Poatjea, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Pravoslavni vernici ne slave samo početak nove kalendarske godine već koračaju u nju kroz zahvalnost Bogu, duhovno preispitivanje i poštovanje tradicije, koja spaja prošlost i sadašnjost.