Prema učenju crkve, dete do sedme godine nema grehe odnosno, oni mu se ne uračunavaju i nema potrebe da oni poste kao odrasli, ali treba negovati kod dece taj odnos prema crkvi i hrišćanskom životu, kako bi oni izrasli u zdrave ljude.
U toku je Božićni post, a roditelji se vrlo često nalaze u dilemi da li i deca treba da poste.
Odmah treba reći da crkveni kanoni ne propisuju kako deca treba da poste, pa to zavisi od navika i shvatanja njihovih roditelja, ali i od preporuka duhovnika.
Neki kažu da deca ne treba da poste sredom i petkom i u dane četiri višednevna posta sve do svoje treće ili sedme godine života. Drugi govore da deca mogu biti razrešena tih posnih dana samo na beli mrs (mleko, jaja, sir).
Duhovni oci obično kažu da u ovakvim situacijama treba biti mudar i ne pribegavati krajnostima. Dakle, detetu ne bi trebalo nametati post, posebno ne strogi, u ranom detinjstvu jer to kod njega u kasnijem životu može stvoriti odbojnost prema postu ali i samom duhovnom životu.
Schutterstock
Deca i post, Ilustracija
Sa druge strane, ako roditelji ne naviknu dete da bar malo uzdržava od mrsne hrane tokom ovog perioda života, teško je očekivati da će mališani, kad odrastu prihvatiri post kao deo svog života.
Prema učenju crkve, dete do sedme godine nema grehe odnosno, oni mu se ne uračunavaju i nema potrebe da oni poste kao odrasli, ali treba negovati kod dece taj odnos prema crkvi i hrišćanskom životu, kako bi oni izrasli u zdrave ljude.
Protojerej-stavrofor Dragan Gvozdenović ranije je rekao da je tačno da deca do sedme godine ne moraju da poste, ali je dobro, ako naravno mogu, to da urade.
- To bi roditelji trebalo da rade, a onda se deca pričešćuju na osnovu posta i vere svojih roditelja. Posle sedme godine, za decu važi sve kao i za odrasle, s tim, što mi sveštenici vodimo računa da deci to ublažimo. Kažemo dan-dva, tri dana, pa kako rastu, to im povećavamo i kad napune 15 godina, post im uopšte teško ne pada - priča otac Dragan i dodaje da deca ne smeju post da shvataju kao kaznu ili obavezu:
- Deci treba pomoći da uđu u veru. Isus Hristos je rekao: "Pustite decu neka dolaze meni i ne branite im, jer takvo vi je carsko nebesko". Razgovaramo sa decom... Za decu isto važi da se ispovede pre pričešća, nemaju oni tu mnogo šta da kažu, ali stanu ispred nas, da znaju kako to ide - ističe otac Dragan.
gumanija manastira Bogorodice Trojeručice na Avali kaže da je i ona, koja je "kroz bolesti došla do onoga kako sveti oci pišu da bi trebalo držati postove", uvek slušala samo svoj organizam.
Stvarni post privodi čoveka smirenju. A u smirenju čovek stiče saznanje, da za čoveka spasenje leži jedino u Bogu, u njegovoj milosti, govorio je patrijarh Pavle.
Sveti Teofan Zatvornik ukazuje da, kada bismo uvek imali u sećanju sva dobra koja smo primili od Gospoda, ne bismo bili nezahvalni i ne bismo se odricali Njegove volje.
U saopštenju koje odjekuje kao opomena Mitropolija crnogorsko-primorska poziva na razboritost, smirenost i vraćanje temeljnim hrišćanskim vrednostima, ističući da je nasilje uvek lični, a ne kolektivni greh.
U besedi za 21. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako Božja pravda nadilazi vreme i prostor, a pravednici iz večnosti vode nas kroz iskušenja i otkrivaju smisao života.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Zadržavanje čistote misli i uzdržavanje u dane koje Crkva preporučuje – sredom i petkom, tokom velikih postova i prazničnih dana – nije samo tradicija, već čin slobodne volje da se živi u skladu s Božijom promisli.
Kada su jevrejske starešine saznale za vaskrsenje Hristovo, počeli su da potplaćuje vojnike da pronose lažnu vest da Hristos nije vaskrsao, ali Longin na to nije želeo da pristine.
Od vizantijskog stila do lokalnih motiva, ikonografski prikazi Prepodobne mati Paraskeve čuvaju priču o njenom asketskom životu, zagovorništvu i vezi sa narodom kroz vekove.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
Dok milioni širom sveta tragaju za životom izvan Zemlje, jerej Ruske pravoslavne crkve objašnjava da "vanzemaljska vera" nije nauka – već nova duhovna zamka savremenog čoveka.