Prema učenju crkve, dete do sedme godine nema grehe odnosno, oni mu se ne uračunavaju i nema potrebe da oni poste kao odrasli, ali treba negovati kod dece taj odnos prema crkvi i hrišćanskom životu, kako bi oni izrasli u zdrave ljude.
U toku je Božićni post, a roditelji se vrlo često nalaze u dilemi da li i deca treba da poste.
Odmah treba reći da crkveni kanoni ne propisuju kako deca treba da poste, pa to zavisi od navika i shvatanja njihovih roditelja, ali i od preporuka duhovnika.
Neki kažu da deca ne treba da poste sredom i petkom i u dane četiri višednevna posta sve do svoje treće ili sedme godine života. Drugi govore da deca mogu biti razrešena tih posnih dana samo na beli mrs (mleko, jaja, sir).
Duhovni oci obično kažu da u ovakvim situacijama treba biti mudar i ne pribegavati krajnostima. Dakle, detetu ne bi trebalo nametati post, posebno ne strogi, u ranom detinjstvu jer to kod njega u kasnijem životu može stvoriti odbojnost prema postu ali i samom duhovnom životu.
Schutterstock
Deca i post, Ilustracija
Sa druge strane, ako roditelji ne naviknu dete da bar malo uzdržava od mrsne hrane tokom ovog perioda života, teško je očekivati da će mališani, kad odrastu prihvatiri post kao deo svog života.
Prema učenju crkve, dete do sedme godine nema grehe odnosno, oni mu se ne uračunavaju i nema potrebe da oni poste kao odrasli, ali treba negovati kod dece taj odnos prema crkvi i hrišćanskom životu, kako bi oni izrasli u zdrave ljude.
Protojerej-stavrofor Dragan Gvozdenović ranije je rekao da je tačno da deca do sedme godine ne moraju da poste, ali je dobro, ako naravno mogu, to da urade.
- To bi roditelji trebalo da rade, a onda se deca pričešćuju na osnovu posta i vere svojih roditelja. Posle sedme godine, za decu važi sve kao i za odrasle, s tim, što mi sveštenici vodimo računa da deci to ublažimo. Kažemo dan-dva, tri dana, pa kako rastu, to im povećavamo i kad napune 15 godina, post im uopšte teško ne pada - priča otac Dragan i dodaje da deca ne smeju post da shvataju kao kaznu ili obavezu:
- Deci treba pomoći da uđu u veru. Isus Hristos je rekao: "Pustite decu neka dolaze meni i ne branite im, jer takvo vi je carsko nebesko". Razgovaramo sa decom... Za decu isto važi da se ispovede pre pričešća, nemaju oni tu mnogo šta da kažu, ali stanu ispred nas, da znaju kako to ide - ističe otac Dragan.
gumanija manastira Bogorodice Trojeručice na Avali kaže da je i ona, koja je "kroz bolesti došla do onoga kako sveti oci pišu da bi trebalo držati postove", uvek slušala samo svoj organizam.
Stvarni post privodi čoveka smirenju. A u smirenju čovek stiče saznanje, da za čoveka spasenje leži jedino u Bogu, u njegovoj milosti, govorio je patrijarh Pavle.
Sveti Teofan Zatvornik ukazuje da, kada bismo uvek imali u sećanju sva dobra koja smo primili od Gospoda, ne bismo bili nezahvalni i ne bismo se odricali Njegove volje.
Jedni su podizali i obnavljali svetinje, drugi se odricali visokih položaja i birali samoću, a jedan je zbog vere završio na vešalima, ostavljajući iza sebe priče koje i danas pamti Crkva.
U poruci mitropolitu kijevskom i sve Ukrajine patrijarh je pozvao na molitvu za pokoj ubijenog monaha, isceljenje ranjenih i utehu svih koji stradaju u ratu.
Zadržavanje čistote misli i uzdržavanje u dane koje Crkva preporučuje – sredom i petkom, tokom velikih postova i prazničnih dana – nije samo tradicija, već čin slobodne volje da se živi u skladu s Božijom promisli.
Jedni su podizali i obnavljali svetinje, drugi se odricali visokih položaja i birali samoću, a jedan je zbog vere završio na vešalima, ostavljajući iza sebe priče koje i danas pamti Crkva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prenos moštiju Svetog Aleksandra Nevskog po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Avtonom. Katolička crkva obeležava Presveto Ime Marijino, dok Jevreji danas slave prvi dan Roš Hašane, a muslimani počinju mesec rebiul-ahir.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve ukazao je da zavisnost nije vezana samo za alkohol, već da čovek može izgubiti slobodu i kada više ne uspeva da kontroliše vreme provedeno uz ekran, društvene mreže i elektronske igre.
Krompir, brašno i jaja dovoljni su za osnovu ovog starinskog specijaliteta, koji se kuva poput knedli, a zatim oblaže prženim prezlama ili začinjava alevom paprikom.
U besedi za subotu 15. Sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako su proročanstva najavljivala Hristov dolazak, dok je Njegova prava priroda ostala nedokučiva onima koji nisu prepoznali Cara slave.