"SRCE MI POKOPAJTE U SRBIJI, TELO U RUSIJI"! U ovom srpskom manastiru počiva srce čuvenog Vronskog iz "Ane Karenjine"!
Pre nego što je otišao u bitku za Adrovac, koja je navodno bila i kobna po njega, u ovoj svetinji je jeo i pio viino.
Stvarni post privodi čoveka smirenju. A u smirenju čovek stiče saznanje, da za čoveka spasenje leži jedino u Bogu, u njegovoj milosti, govorio je patrijarh Pavle.
Juče je počeo Božićni post koji se završava 6. januara, a patrijarh Pavle je govorio da nema boljeg načina od posta da iz duše izbaci sve što je negativno i da se na istom mestu posadi ono što je dobro.
Patrijarh Pavle je pričao o tri velika greha, koja su naročito opasna i nikako nisu boguugodna tokom posta.
To su gordost, prejedanje i nepoštovanje posta.
- Stvarni post privodi čoveka smirenju. A u smirenju čovek stiče saznanje, da za čoveka spasenje leži jedino u Bogu, u njegovoj milosti. Kod sticanja svih vrlina i kod ispunjenja svih zapovesti, sveti oci pridaju vrlini rasuđivanja najveću važnost. Rasuđivanje znači dar razlikovanja onoga što je korisno, i onoga što je štetno, tamo gde je istina, i tamo gde je laž - govorio je patrijarh Pavle o postu.
Greh gordosti je veoma opasan, jer ljudi koji smatraju sebe boljima od drugih, posebno zato što poste, treba da mole za smirenje. Post bi trebalo da bude tajan, bez licemerja, i treba ga pratiti uzdržavanje od loših dela, reči i misli, poput mržnje, zavisti i ogovaranja. To nas je učio i Gospod, uvek je pričao patrijarh Pavle.

Post treba da pomogne u obuzdavanju želje za uživanjem u hrani, a prejedanje je smrtni greh. Iako neko se tokom posta uzdržava od mrsne hrane, nije uradio ništa, ako preteruje u posnoj hrani i nekontrolisano je jede. Post ima za cilj da se obuzda slastoljublje i stomakougađanje.
Prejedanje je smrtni greh, nezavisno od toga šta se od hrane unosi u sebe.
Svi vernici treba da poštuju post prema crkvenim pravilima. Svojvoljno odustajanje od posta, ili organizovanje posnih slava sa mrsnom hranom, smatra se grehom. Postom ne samo da izražavamo veru, već i omekšavamo svoja srca, kako bismo primili Božju blagodati.
Postoje periodi u kojima se razrešava upotreba svih vrsta hrane, ali to treba da uradi duhovnik, nikako čovek sam i svojom voljom.
Pre nego što je otišao u bitku za Adrovac, koja je navodno bila i kobna po njega, u ovoj svetinji je jeo i pio viino.
Sveti Teofan misli za 23. utorak po Pedesetnici ukazuje na duboko značenje molitve u životu hrišćanina i način na koji ona treba da bude iskrena i sa pažnjom upućena Bogu. On ističe da je Gospod podario opštu molitvu, "Oče naš", koja obuhvata sve naše duhovne i telesne potrebe, ali nas podseća da nije moguće jednim obraćanjem obuhvatiti sve što možemo tražiti od Boga. Stoga, postoji mogućnost da se molimo i pojedinačno, izlažući pred Gospoda svoje konkretne želje i potrebe, bilo u crkvi ili kod kuće.
Na Badnji dan se ne upotrebljava ni ulje ni vino, već se obavezno posti na vodi.
Hrišćani su kada su prestali da ih gone, podigli hram u čast tri mučenika, Gurija, Samona i Aviva, gde su položili njihove čudotvorne mošti u jedan kovčeg. Od mnogobrojnih čudesa ovih svetitelja, jedno je naročito znamenito.
Ukoliko je zaborav hleba koji silazi s neba dublji, utoliko je pohlepa čovekova za bogaćenjem, novcem i uživanjem veća i nezajažljivija, govorio je patrijarh Pavle.
Mnogo je mudrosti on rekao... a od nas ostaje da ga se sećamo, posebno za praznike ali i inače, i da na njegove mudre reči stalno mislimo
Patrijarh Pavle je zapisao da žene mogu da uđu u crkvu tokom menstruacije, ali i naglasio šta tom prilikom mogu, a šta ne mogu da rade.
U kanonima nigde ne piše da su post i ispovest preduslov pričešća. Nigde! Ja vam garantujem. Ja sam preveo, protumačio, ali to ne znači da ne treba post i ispovedati se.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Tihona Amatuntskog po starom, odnosno Svete apostole Petra i Pavla po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava blagdan Svetih apostola Petra i Pavla, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznati veliki praznik.
Sveti Tihon je, po uzoru na svete apostole, neumorno obilazio narod, poučavao, krštavao i svojim primerom privodio ljude Hristu.
Za pravoslavne Srbe ovaj praznik simbolizuje žrtvu, hrabrost i neprekidna nastojanja za slobodom i pravdom, istakao je teolog Đurđević.
Vidovdan, praznik Svetog velikomučenika kneza Lazara i Svetih srpskih mučenika, poklapa se sa spomenom Svetog proroka Amosa.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Bolest podseća čoveka na njegovu prolaznost i krhkost, primoravajući ga da zastane i preispita svoj život.
Od Kosovskog boja i opredeljenja kneza Lazara za carstvo nebesko do pokušaja da se promeni istorijsko sećanje na ovaj dan, Vidovdan vekovima ostaje simbol vere, žrtve i zaveta duboko ukorenjenog u srpskom narodu.