ZAŠTO FARBAMO JAJA I KAKO SE TO PRAVILNO ČINI: Sveštenik sve do tančina objasnio!
Običaj darivati se crvenim jajima u dane vaskrsne potiče još iz prvih vekova hrišćanstva, objašnjava protojerej Srećko Zečević.
Ukoliko je zaborav hleba koji silazi s neba dublji, utoliko je pohlepa čovekova za bogaćenjem, novcem i uživanjem veća i nezajažljivija, govorio je patrijarh Pavle.
Danas hrišćani slave Vaskrs, najradosniji praznik, vaskrsnuće Hristovo i pobedu života nad smrću.
Danas se prisećamo reči patrijarha Pavla, čija su obraćanja za života, bila željno isčekivana i veoma propraćena, a koja su uzrečena u jednoj od Vaskršnjih poslanica.
- Danas milioni duhovno osiromašenih i moralno opustošenih ljudi, zaneseni sjajem prolaznih stvari, žive u ovom svetu kao u hladnom grobu. Zar se svet ne pretvara u fabriku i tržište lažnog sjaja i prolaznih vrednosti? Zar se danas često ne govori da čovek i bez neba može mirno da hoda po zemlji?
- Molimo vaskrslog Gospoda da i u nama vaskrsne ljudski lik prvobitne čovekove prirode, koji je danas tako često izvitoperen, maskiran i unakažen brojnim manama i porocima. Da i u nama svako prepozna čoveka, obasjanog Njegovim večnim životom, bio imućan ili siromašan, na velikom ili malom položaju i mestu.
U Usrkšnjoj poslanici patrijarh Pavle je apelovao na "braću i sestre" da sačuvaju dostojanstvo, veru u "vaskrslog Gospoda", ljubav prema bližnjima, istini i pravdi, kao i "prema svemu dobru koje ljudi žele, a bez pomoći vaskrslog Gospoda i Njegovog Jevanđelja ne mogu postići".
- Samo u svetlosti sveistinitih Hristovih reči, svet i sva dobra zemaljska zadobijaju neprolazni besmrtni smisao, a glad za stvarima, za novcem i telesnim uživanjima, svođenje smisla života samo na zasićenje takve gladi, predstavlja samo naličje dublje gladi i žeđi čoveka.
- Ukoliko je zaborav hleba koji silazi s neba dublji, utoliko je pohlepa čovekova za bogaćenjem, novcem i uživanjem veća i nezajažljivija, utoliko je otimanje tvorevine i njenih dobara od Boga i od bližnjih - bezočnije i samoživije.
- Smisao svega postojećeg, sveukupnog ljudskog roda i čovekovog delovanja i življenja na zemlji, otkriva i daruje u tajni Hristovog raspeća za život sveta i njegovog vaskrsenja iz mrtvih.
- Zato obasjani večnom svetlošću Hrista Boga, proslavljamo njegovo Vasrksenje i u njemu nadu na vaskrsenje mrtvih i život večni, pozdravljajući se sveradosnim pozdravom ".
Običaj darivati se crvenim jajima u dane vaskrsne potiče još iz prvih vekova hrišćanstva, objašnjava protojerej Srećko Zečević.
Nema i skamenjena od bola, gledala je Bogorodica beživotno telo svoga sina i Boga
Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi.
Prema predanju, Isus Hristos je na Veliku subotu telom u grobu, a dušom u Adu razrušio vrata pakla.
Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.
Službe su iste kao i prethodna dva dana.
Na Vaskrsni ponedeljak se nastavljaju gozbe i veselja, na kome se ugošćavaju rođaci, kumovi, komšije i prijatelji.
Njegova sposobnost da se obraća ljudima u svim prilikama, kako u dobrim, tako i u teškim vremenima, ostavila je dubok trag.
O postu pred pričešće napominjao je da se mora voditi računa o detetovoj zrelosti.
Smirenje, strpljenje i prihvatanje su put kojim se stiče pravi mir, dok želja da utičemo na tuđe ponašanje često samo otkriva naše nedostatke.
Trpeza, koja je nekada bila sveto mesto zahvalnosti, pretvorila se u naviku.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Otkrijte jednostavne principe koji pomažu da ostanemo mirni, odlučni i moralno jaki čak i kada život postavlja izazove pred nas.
Vernici se često pitaju da li tuđi krst nosi tuđu sudbinu, a odgovor sveštenika ruši rasprostranjene strahove.