"ZEC NIJE SIMBOL VASKRSA, VEĆ NEČEG STRAŠNOG": Otac Predrag upozorava šta ne treba, a šta treba da imate na vaskršnjoj trpezi
Vaskrs je najvažniji hrišćanski praznik, koji slavi pobedu života nad smrću.
Njegova sposobnost da se obraća ljudima u svim prilikama, kako u dobrim, tako i u teškim vremenima, ostavila je dubok trag.
Mudrosti patrijarha Pavla i danas se pamte, a njegovo nasleđe živi kroz priče i citate koji se rado prepričavaju. Kao 44. vrhovni poglavar Srpske pravoslavne crkve (SPC), uživao je veliko poštovanje i ljubav naroda.
Njegova sposobnost da se obraća ljudima u svim prilikama, kako u dobrim, tako i u teškim vremenima, ostavila je dubok trag.
Patrijarh Pavle je bio oličenje skromnosti i mudrosti, a njegova dela i reči i dalje inspirišu mnoge.
Iako se upokojio 2009. godine, mudrosti patrijarha Pavla su i dalje aktuelne. U vremenu kada su društvene mreže postale dominantan način komunikacije, često možemo naići na citate ili video snimke njegovih obraćanja. Tokom velikih praznika, posebno za Vaskrs, svi su sa nestrpljenjem čekali njegova obraćanja. Patrijarh Pavle je uvek znao pronaći prave reči koje su dodavale smisao ovom važnom hrišćanskom prazniku.
U vremenu kada su ljudske vrednosti često na iskušenju, mudrosti patrijarha Pavla ostaju svetionik koji nas vodi ka boljem razumevanju sebe i drugih, kao i ka jačanju naše vere i zajedništva, zato vam mi uoči ovog praznika prenosimo jednu od njegovih brojnih, ali vrlo važnih poruka srpskom narodu.
- Danas milioni duhovno osiromašenih i moralno opustošenih ljudi, zaneseni sjajem prolaznih stvari, žive u ovom svetu kao u hladnom grobu. Zar se svet ne pretvara u fabriku i tržište lažnog sjaja i prolaznih vrednosti? Zar se danas često ne govori da čovek i bez neba može mirno da hoda po zemlji?
- Molimo vaskrslog Gospoda da i u nama vaskrsne ljudski lik prvobitne čovekove prirode, koji je danas tako često izvitoperen, maskiran i unakažen brojnim manama i porocima. Da i u nama svako prepozna čoveka, obasjanog Njegovim večnim životom, bio imućan ili siromašan, na velikom ili malom položaju i mestu -govorio je patrijarh.
U Usrkšnjoj poslanici patrijarh Pavle je apelovao na "braću i sestre" da sačuvaju dostojanstvo, veru u "vaskrslog Gospoda", ljubav prema bližnjima, istini i pravdi, kao i "prema svemu dobru koje ljudi žele, a bez pomoći vaskrslog Gospoda i Njegovog Jevanđelja ne mogu postići".
- Samo u svetlosti sveistinitih Hristovih reči, svet i sva dobra zemaljska zadobijaju neprolazni besmrtni smisao, a glad za stvarima, za novcem i telesnim uživanjima, svođenje smisla života samo na zasićenje takve gladi, predstavlja samo naličje dublje gladi i žeđi čoveka.
- Ukoliko je zaborav hleba koji silazi s neba dublji, utoliko je pohlepa čovekova za bogaćenjem, novcem i uživanjem veća i nezajažljivija, utoliko je otimanje tvorevine i njenih dobara od Boga i od bližnjih - bezočnije i samoživije.
U njoj se upozorava i da priroda neminovno uzvraća na to nasilje nad sobom - buntom i zatrovanošću.
Ljudsko društvo postaje sve neuravnoteženije sebičnim bogaćenjem manjine na račun miliona sve bednijih i siromašnijih. To znači i da savremena globalna i globalistička materijalna kriza, kao i uvek, ima svoj dublji koren u duhovnoj i moralnoj krizi čoveka i ljudskog društva.
- Ištite najpre carstvo Božje i pravdu njegovu i sve će vam se dati. Smisao svega postojećeg, sveukupnog ljudskog roda i čovekovog delovanja i življenja na zemlji, otkriva i daruje u tajni Hristovog raspeća za život sveta i njegovog vaskrsenja iz mrtvih. Zato obasjani večnom svetlošću Hrista Boga, proslavljamo njegovo Vasrksenje i u njemu nadu na vaskrsenje mrtvih i život večni, pozdravljajući se sveradosnim pozdravom.
BONUS VIDEO: „U hramu gde je kršten patrijarh Pavle, danas ga slavimo kao sveca“: Sveštenik Dragan Gaćeša
Vaskrs je najvažniji hrišćanski praznik, koji slavi pobedu života nad smrću. Prema Zakonu o radu, svi zaposleni imaju pravo da odsustvuju sa posla na dan praznika za koji je zakonom propisano da se ne radi, kao i da za to vreme ostvare pravo na naknadu zarade. Tradicija i crkvena predanja se neretko kose, a farbanje jaja za Vaskrs nije izuzetak i zato se mnogi pitaju da li u vaskršnjoj korpi treba da bude 33 jaja, u čast godina koje je imao Isus Hrist kada je razapet. Na ovaj praznik se strogo posti, bez ribe i ulja, čak je poželjno ne jesti ništa. Plaštanica se iznosi, inače, u toku pojanja stihovnjih stihira na večernjem bogosluženju Velikog Petka i polaže se uvek zajedno sa Jevanđeljem na sredinu hrama na poseban sto. Na Veliki četvrtak, iz Hrama Svetog Save, poglavar Srpske pravoslavne crkve najavio je da će Hristovo Vaskrsenje proslaviti u Pećkoj patrijaršiji, uprkos zabrani ulaska na teritoriju Kosova i Metohije iz maja prošle godine, poručivši da bez Boga nismo ništa, a s Njim postajemo učesnici večnog života.
"ZEC NIJE SIMBOL VASKRSA, VEĆ NEČEG STRAŠNOG": Otac Predrag upozorava šta ne treba, a šta treba da imate na vaskršnjoj trpezi
KOLIKO NERADNIH DANA IMAMO ZBOG VERSKIH PRAZNIKA: Ovo je detaljni spisak slobodnih dana do kraja 2025. godine
PAŽLJIVO ODABERITE BOJU ZA VASKRŠNJA JAJA: Evo šta po Bibliji znače tonovi za koje se opredelite ovog Vaskrsa
PRAVILA I OBIČAJI ZA VELIKI PETAK: Sveštenik objasnio kako se ovaj praznik obeležava prema crkvenim kanonima, a evo i da li bi trebalo danas jesti!
IZNOŠENJE PLAŠTANICE JE NAJTUŽNIJI TRENUTAK VELIKOG PETKA! Evo šta je ona, kako joj se poklanjamo i kakve veze ima sa našim željama!
UPRKOS ZABRANI ULASKA NA KOSOVO I METOHIJU, PATRIJARH PORFIRIJE NAJAVLJUJE ODLAZAK MEĐU SVOJ NAROD: „Vaskrs ću proslaviti u Pećkoj patrijaršiji!”
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Crkva uči da čovek nije samo telo i psiha, već i duhovno biće koje čezne za smislom, ljubavlju i zajedništvom sa Bogom.
Kroz primer cara Davida Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da priznanje greha nije kraj, već početak neprekidnog hoda ka duhovnoj iskrenosti i unutrašnjem miru.
Sveto Pismo nas podseća da istinska milost nije uzajamna – ona se pruža i onima od kojih ništa ne očekujemo, otvarajući srce za Božiju neograničenu blagodat i put ka sinovnosti Božijoj.
Od nedeljnih liturgija do velikih praznika i svetih tajni, epitrahilj oko vrata sveštenoslužitelja nosi duboku duhovnu i liturgijsku simboliku.
Veliki ruski svetitelj iz 19. veka objašnjava da kada podignemo srce ka Bogu, čak i najveća tuga gubi snagu, a spokojstvo postaje živo iskustvo prisustva Božije ljubavi.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Naziv tribine bio je „Јedini bez greha“, a jedan od najdirljivijih trenutaka bio je kada je govorio o Svetom Lazaru Četvorodnevnom
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
Brojni pojedinci, bilo iz ličnih razočaranja, racionalističkog pristupa ili pod uticajem naučnih i filozofskih pravaca, donose zaključak da Boga nema.
U Dalju je svečano predstavljena Fondacija „Sveta Petka”, čija je misija da kroz obrazovne programe, humanitarne akcije i kulturne manifestacije osnaži zajedništvo i sačuva identitet srpskog naroda.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.