POČELA JE STRADALNA NEDELJA: Danas je Veliki ponedeljak!
Sećamo se blaženog Josifa i od Gospoda proklete, osušene smokve.
Prema Zakonu o radu, svi zaposleni imaju pravo da odsustvuju sa posla na dan praznika za koji je zakonom propisano da se ne radi, kao i da za to vreme ostvare pravo na naknadu zarade.
Sa uskršnjim praznicima dolaze i neradni dani. Ove godine, Uskrs se proslavlja 20. aprila, što je veoma značajan datum za vernike koji slave prema julijanskom i gregorijanskom kalendaru. Zato ćemo imati četiri neradna dana, od 18. zaključno sa 21. aprilom.
Prema Zakonu o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji, državni organi i privredna društva dužni su da obezbede neprekidno obavljanje delatnosti ako bi zbog prekida nastale štetne posledice za građane i državu.
Ako jedan od datuma kada se obeležavaju državni praznici padne u nedelju, kao što je to slučaj sa Uskrsom ove godine, ne radi se prvog narednog radnog dana.
Prema Zakonu o radu, svi zaposleni imaju pravo da odsustvuju sa posla na dan praznika za koji je zakonom propisano da se ne radi, kao i da za to vreme ostvare pravo na naknadu zarade. Oni koji moraju da rade na na dan državnog praznika imaju pravo na uvećanu zaradu, tačnije na duplu dnevnicu. Dodatno, poslodavci mogu ponuditi radniku i slobodan dan.
Potom dolazi još jedan kraći odmor - 1. i 2. maj su takođe neradni dani.

Do kraja 2025. godine u Srbiji preostaje šest neradnih dana:
*Ako jedan od državnih praznika padne u nedelju, prema Zakonu o radu, neradni dan se pomera na prvi naredni radni dan. Dodatno, poslodavci vam mogu ponuditi i „zamenski“ slobodan dan, ukoliko vaše radno vreme ne može drugačije da se organizuje.
Zaposleni ima pravo da odsustvuje sa posla na dan praznika za koji je zakonom propisano da se ne radi, a za one koji rade propisano je da se ostvaruje pravo na naknadu zarade, odnosno ako radi na dan praznika ostvaruje pravo na uvećanu zaradu za rad na dan praznika samo za onoliko dana koliko je Zakonom propisano da se taj praznik praznuje.
Sećamo se blaženog Josifa i od Gospoda proklete, osušene smokve.
U Sveti i Veliki utorak molitveno se sećamo na Gospodnji odgovor farisejima i sadukejima, o drugom dolasku Hristovom, kao i Evanđelske perikope o deset mudrih i deset nerazumnih devojaka.
I ove godine pred Vaskrs društvene mreže i mediji preplavljeni su oprečnim savetima, a mnogi vernici prave istu grešku - vaskršnja jaja farbaju baš na dan kada to nije primereno. Protinica Višnja Kostić objašnjava šta nalažu tradicija i crkveni poredak.
Vaskrs je najvažniji hrišćanski praznik, koji slavi pobedu života nad smrću.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.
U pravoslavnoj tradiciji hleb nikada nije bio samo namirnica.
Zabeležena u Jevanđelju po Mateju, u šestoj glavi, ova molitva predstavlja duhovni putokaz, ogledalo savesti i merilo odnosa prema Bogu i ljudima.
U besedi za sredu 2. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako svaka sitnica koju zanemarimo u ovom životu nosi težinu i odlučuje da li ćemo steći duhovni dar ili ga zauvek izgubiti.
Dok upiremo prstom u bližnje zbog rana koje bole, veliki ruski svetitelj razotkriva neprijatnu istinu - gde počinje i pad i spasenje.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
U trenutku očaja mislila je da je ostala sama, a onda je saznala da je patrijarh intervenisao kod Boga, a ne kod ljudi.
Dok upiremo prstom u bližnje zbog rana koje bole, veliki ruski svetitelj razotkriva neprijatnu istinu - gde počinje i pad i spasenje.
Zapise svetih otaca i staraca ne treba čitati kao "vremenske prognoze", već kao zapažanja koja povezuju moralno i duhovno stanje naroda sa istorijskim događajima.
Svo troje su skončali u stravičnim mukama.