U vreme posta i prolećne obnove tela, ova jednostavna čorba iz narodnog predanja vraća nas ukorenjenim vrednostima i ukusima detinjstva. Starinski, proveren recept objašnjava kako korak po korak pripremiti najlekovitiju čorbu od koprive.
U periodu prolećnog buđenja, kada se priroda obnavlja i sve što je bilo skriveno izlazi na videlo, kopriva dolazi kao dar Božiji – jednostavna, ali snažna biljka koju su naši preci duboko poštovali. Nije slučajno što su je smatrali lekovitom: kopriva čisti krv, jača organizam, podstiče bolji rad bubrega, ublažava upale i vraća snagu telu koje se kroz zimu umorilo. U njenoj skromnosti krije se bogatstvo korisnih svojstava koje je narod prepoznao vekovima unazad.
U danima posta, kada i duša i telo teže jednostavnosti, čorba od koprive bila je čest gost na trpezi – kao jelo koje ne samo da hrani, već i obnavlja. Upravo jedan takav, starinski i proveren recept, donosimo u nastavku.
Sastojci:
2 pune šake mladih listova koprive (samo gornji delovi biljke)
1 glavica crnog luka
2 čena belog luka
1 šargarepa
1 krompir (srednje veličine)
2 kašike brašna (po mogućstvu speltinog ili belog)
1 kašika ulja
So, biber po ukusu
Malo aleve paprike (po želji)
Kašika kisele pavlake ili domaćeg kajmaka (za serviranje, u danim kada se ne posti)
Po želji: domaće sirće ili nekoliko kapi limuna (pri serviranju)
shutterstock/Beliphotos
Čorba od koprive i hrani i leči
Priprema:
Listove koprive pažljivo operite i prelijte ključalom vodom da omekšaju i izgube eventualnu žaoku.
Procedite ih i sitno iseckajte. Potom, u šerpi na ulju propržite sitno seckan crni i beli luk dok ne postanu staklasti.Dodajte rendanu šargarepu i sitno seckan krompir. Kratko propržite.
Pospite brašnom, kratko propržite da se napravi zaprška. Dodajte iseckanu koprivu i sve nalijte sa oko 1 do 1,5 litra vode. Dodajte so, biber i malo aleve paprike. Kuvajte na tihoj vatri oko 20–30 minuta, dok se sve lepo ne sjedini i povrće ne omekša.
Po želji, čorbu možete blago izmiksati štapnim mikserom da postane kremasta. U danima kada se ne posti, prilikom serviranja dodajte kašiku kisele pavlake ili domaćeg kajmaka za puniji ukus.
Saveti naših baka:
Čorba od koprive je posebno ukusna kada se jede uz parče domaćeg hleba ili kukuruzne pogače. Najbolja je u proleće, kada su koprive mlade i najlekovitije. Za bogatiji ukus, možete dodati i malo domaćeg sušenog biljnog začina ili mirođije.
Nekada nezaobilazan na trpezama naših predaka, bob je danas retkost u domaćoj kuhinji. Ovo starinsko, posno jelo krije bogatstvo ukusa i tradicije, donoseći toplinu i nostalgiju u svaki zalogaj.
Kombinacija skromnih sastojaka može doneti pravo bogatstvo ukusa – ovaj recept spaja hrskavi krompir i sočan pasulj, uz aromatične začine koji obogaćuju svaki zalogaj.
Bez mesa, ali s obiljem ukusa, ove nežne rolnice sa crvenim kupusom, tikvicom i šargarepom donose miris doma, toplinu posta i potvrđuju da duhovnost može prebivati i na vašoj trpezi.
Pijace su prepune ovog mirisnog zelenila, šume ga daruju u izobilju, a domaćice ga pretvaraju u lekovite obroke. Donosimo vam recept za čorbu sa sremušom koja istovremeno hrani telo, jača imunitet i obnavlja iznutra.
Spoj graška ili edamamea, leblebija, limuna, tahinija i maslinovog ulja donosi ne samo kremasti užitak za nepce, već i blagu i zdravu podršku telu u danima posta – savršen i za svakodnevne, ali i za svečanije trpeze.
Bez kapi viška ulja, a hrskav do savršenstva — ovo starinsko jelo sa manastirskih trpeza pokazuje da istinska čarolija dolazi iz jednostavnosti i vere u meru.
Trakice blagoslovene nad Pojasom Presvete Bogorodice uručene su pacijentima, lekarima i medicinskom osoblju Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, donoseći im poruku vere, nade i duhovne podrške.
Grčki portali ističu da je Hram Svetog Save na Vračaru postao mesto "neprekidnog hodočašća", u kojem se danima smenjuju kolone vernika iz Srbije, regiona i dijaspore.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Jednostavno jelo od nekoliko sastojaka vekovima je bilo nezaobilazno tokom posta na ulju, a tajna punog ukusa krije se u načinu kuvanja i strpljivom krčkanju koje pasulju daje posebnu aromu.
Nekada redovan izbor u danima dugih postova, ovaj recept pokazuje kako od skromnih namirnica nastaje topao i hranljiv obrok koji se dugo pamti i lako vraća na trpezu.
Ovaj provereni način pripreme vraća se osnovama – krompir, povrće i pirinač slažu se u tepsiji i bez komplikacije daju toplo, domaće jelo koje lako nahrani celu porodicu.
U različitim krajevima srpskih zemalja i danas se za zadušni dan mesi pogača, čija priprema čuva običaj star vekovima i prenosi se kao deo porodičnog predanja.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Obilazeći kolonu vernog naroda, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da molitva Bogomajci treba da bude na usnama i u srcima vernih ne samo u nevolji, već i u danima radosti.
U besedi o deci Božjoj Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na unutrašnje svedočanstvo koje, po hrišćanskom učenju, dolazi od Duha Svetoga i otkriva čoveku njegov identitet i pripadnost.
Pouka ruskog svetitelja pokazuje da se promena ne dešava naglo, već u trenutku kada čovek prestane da opravdava slabost i počne da joj se suprotstavlja malim, ali doslednim unutrašnjim otporom.