U vreme posta i prolećne obnove tela, ova jednostavna čorba iz narodnog predanja vraća nas ukorenjenim vrednostima i ukusima detinjstva. Starinski, proveren recept objašnjava kako korak po korak pripremiti najlekovitiju čorbu od koprive.
U periodu prolećnog buđenja, kada se priroda obnavlja i sve što je bilo skriveno izlazi na videlo, kopriva dolazi kao dar Božiji – jednostavna, ali snažna biljka koju su naši preci duboko poštovali. Nije slučajno što su je smatrali lekovitom: kopriva čisti krv, jača organizam, podstiče bolji rad bubrega, ublažava upale i vraća snagu telu koje se kroz zimu umorilo. U njenoj skromnosti krije se bogatstvo korisnih svojstava koje je narod prepoznao vekovima unazad.
U danima posta, kada i duša i telo teže jednostavnosti, čorba od koprive bila je čest gost na trpezi – kao jelo koje ne samo da hrani, već i obnavlja. Upravo jedan takav, starinski i proveren recept, donosimo u nastavku.
Sastojci:
2 pune šake mladih listova koprive (samo gornji delovi biljke)
1 glavica crnog luka
2 čena belog luka
1 šargarepa
1 krompir (srednje veličine)
2 kašike brašna (po mogućstvu speltinog ili belog)
1 kašika ulja
So, biber po ukusu
Malo aleve paprike (po želji)
Kašika kisele pavlake ili domaćeg kajmaka (za serviranje, u danim kada se ne posti)
Po želji: domaće sirće ili nekoliko kapi limuna (pri serviranju)
shutterstock/Beliphotos
Čorba od koprive i hrani i leči
Priprema:
Listove koprive pažljivo operite i prelijte ključalom vodom da omekšaju i izgube eventualnu žaoku.
Procedite ih i sitno iseckajte. Potom, u šerpi na ulju propržite sitno seckan crni i beli luk dok ne postanu staklasti.Dodajte rendanu šargarepu i sitno seckan krompir. Kratko propržite.
Pospite brašnom, kratko propržite da se napravi zaprška. Dodajte iseckanu koprivu i sve nalijte sa oko 1 do 1,5 litra vode. Dodajte so, biber i malo aleve paprike. Kuvajte na tihoj vatri oko 20–30 minuta, dok se sve lepo ne sjedini i povrće ne omekša.
Po želji, čorbu možete blago izmiksati štapnim mikserom da postane kremasta. U danima kada se ne posti, prilikom serviranja dodajte kašiku kisele pavlake ili domaćeg kajmaka za puniji ukus.
Saveti naših baka:
Čorba od koprive je posebno ukusna kada se jede uz parče domaćeg hleba ili kukuruzne pogače. Najbolja je u proleće, kada su koprive mlade i najlekovitije. Za bogatiji ukus, možete dodati i malo domaćeg sušenog biljnog začina ili mirođije.
Nekada nezaobilazan na trpezama naših predaka, bob je danas retkost u domaćoj kuhinji. Ovo starinsko, posno jelo krije bogatstvo ukusa i tradicije, donoseći toplinu i nostalgiju u svaki zalogaj.
Kombinacija skromnih sastojaka može doneti pravo bogatstvo ukusa – ovaj recept spaja hrskavi krompir i sočan pasulj, uz aromatične začine koji obogaćuju svaki zalogaj.
Bez mesa, ali s obiljem ukusa, ove nežne rolnice sa crvenim kupusom, tikvicom i šargarepom donose miris doma, toplinu posta i potvrđuju da duhovnost može prebivati i na vašoj trpezi.
Pijace su prepune ovog mirisnog zelenila, šume ga daruju u izobilju, a domaćice ga pretvaraju u lekovite obroke. Donosimo vam recept za čorbu sa sremušom koja istovremeno hrani telo, jača imunitet i obnavlja iznutra.
Spoj graška ili edamamea, leblebija, limuna, tahinija i maslinovog ulja donosi ne samo kremasti užitak za nepce, već i blagu i zdravu podršku telu u danima posta – savršen i za svakodnevne, ali i za svečanije trpeze.
Bez kapi viška ulja, a hrskav do savršenstva — ovo starinsko jelo sa manastirskih trpeza pokazuje da istinska čarolija dolazi iz jednostavnosti i vere u meru.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
Svinjski vrat, slanina, ćevapi i pečene paprike daju punoću ukusa ovom omiljenom jelu juga Srbije, a pravi način pripreme čini razliku između običnog ručka i specijaliteta kao iz leskovačkog restorana.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jednostavne loptice od krompira na vodi vekovima krase posne trpeze manastira, a uz domaći paradajz i sveže začinsko bilje postaju pravo iznenađenje – dok u danima kada nije post dobijaju posebnu aromu kada se pospu sirom.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.