U vreme posta i prolećne obnove tela, ova jednostavna čorba iz narodnog predanja vraća nas ukorenjenim vrednostima i ukusima detinjstva. Starinski, proveren recept objašnjava kako korak po korak pripremiti najlekovitiju čorbu od koprive.
U periodu prolećnog buđenja, kada se priroda obnavlja i sve što je bilo skriveno izlazi na videlo, kopriva dolazi kao dar Božiji – jednostavna, ali snažna biljka koju su naši preci duboko poštovali. Nije slučajno što su je smatrali lekovitom: kopriva čisti krv, jača organizam, podstiče bolji rad bubrega, ublažava upale i vraća snagu telu koje se kroz zimu umorilo. U njenoj skromnosti krije se bogatstvo korisnih svojstava koje je narod prepoznao vekovima unazad.
U danima posta, kada i duša i telo teže jednostavnosti, čorba od koprive bila je čest gost na trpezi – kao jelo koje ne samo da hrani, već i obnavlja. Upravo jedan takav, starinski i proveren recept, donosimo u nastavku.
Sastojci:
2 pune šake mladih listova koprive (samo gornji delovi biljke)
1 glavica crnog luka
2 čena belog luka
1 šargarepa
1 krompir (srednje veličine)
2 kašike brašna (po mogućstvu speltinog ili belog)
1 kašika ulja
So, biber po ukusu
Malo aleve paprike (po želji)
Kašika kisele pavlake ili domaćeg kajmaka (za serviranje, u danim kada se ne posti)
Po želji: domaće sirće ili nekoliko kapi limuna (pri serviranju)
shutterstock/Beliphotos
Čorba od koprive i hrani i leči
Priprema:
Listove koprive pažljivo operite i prelijte ključalom vodom da omekšaju i izgube eventualnu žaoku.
Procedite ih i sitno iseckajte. Potom, u šerpi na ulju propržite sitno seckan crni i beli luk dok ne postanu staklasti.Dodajte rendanu šargarepu i sitno seckan krompir. Kratko propržite.
Pospite brašnom, kratko propržite da se napravi zaprška. Dodajte iseckanu koprivu i sve nalijte sa oko 1 do 1,5 litra vode. Dodajte so, biber i malo aleve paprike. Kuvajte na tihoj vatri oko 20–30 minuta, dok se sve lepo ne sjedini i povrće ne omekša.
Po želji, čorbu možete blago izmiksati štapnim mikserom da postane kremasta. U danima kada se ne posti, prilikom serviranja dodajte kašiku kisele pavlake ili domaćeg kajmaka za puniji ukus.
Saveti naših baka:
Čorba od koprive je posebno ukusna kada se jede uz parče domaćeg hleba ili kukuruzne pogače. Najbolja je u proleće, kada su koprive mlade i najlekovitije. Za bogatiji ukus, možete dodati i malo domaćeg sušenog biljnog začina ili mirođije.
Nekada nezaobilazan na trpezama naših predaka, bob je danas retkost u domaćoj kuhinji. Ovo starinsko, posno jelo krije bogatstvo ukusa i tradicije, donoseći toplinu i nostalgiju u svaki zalogaj.
Kombinacija skromnih sastojaka može doneti pravo bogatstvo ukusa – ovaj recept spaja hrskavi krompir i sočan pasulj, uz aromatične začine koji obogaćuju svaki zalogaj.
Bez mesa, ali s obiljem ukusa, ove nežne rolnice sa crvenim kupusom, tikvicom i šargarepom donose miris doma, toplinu posta i potvrđuju da duhovnost može prebivati i na vašoj trpezi.
Pijace su prepune ovog mirisnog zelenila, šume ga daruju u izobilju, a domaćice ga pretvaraju u lekovite obroke. Donosimo vam recept za čorbu sa sremušom koja istovremeno hrani telo, jača imunitet i obnavlja iznutra.
Spoj graška ili edamamea, leblebija, limuna, tahinija i maslinovog ulja donosi ne samo kremasti užitak za nepce, već i blagu i zdravu podršku telu u danima posta – savršen i za svakodnevne, ali i za svečanije trpeze.
Bez kapi viška ulja, a hrskav do savršenstva — ovo starinsko jelo sa manastirskih trpeza pokazuje da istinska čarolija dolazi iz jednostavnosti i vere u meru.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Tominu nedelju po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Lava IX, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U jednoj kratkoj pouci otkriva se duhovni zakon po kojem se čovek ne oslobađa života, već unutrašnjeg nemira, i u kome se radost i iskušenje drugačije „ponašaju“ pred zahvalnim srcem.
Sumnje apostola Tome je uklonio sam Gospod, ušavši kroz zatvorena vrata u prostoriju u kojoj su se nalazili apostoli okupljeni na molitvu, rekavši Tomi da opipa njegove rane.
Od detinjstva u siromaštvu do monaškog podviga na Atosu i povratka u rodno selo, gde je decenijama bio oslonac ljudima u nevolji - život starca Akakija obeležili su molitva, skromnost i susreti sa znamenitim duhovnicima.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Nekada redovan izbor u danima dugih postova, ovaj recept pokazuje kako od skromnih namirnica nastaje topao i hranljiv obrok koji se dugo pamti i lako vraća na trpezu.
Ovaj provereni način pripreme vraća se osnovama – krompir, povrće i pirinač slažu se u tepsiji i bez komplikacije daju toplo, domaće jelo koje lako nahrani celu porodicu.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
Jednostavno testo punjeno mesom, zaliveno pavlakom i puterom, ponovo postaje hit domaće kuhinje jer spaja nostalgiju, sitost i osećaj zajedništva koji ne zastareva.
Sezonska biljka iz šumskih predela, cenjena u pravoslavnoj tradiciji zbog snažnog dejstva na imunitet i prirodnog balansa koji uspostavlja nakon bogate praznične ishrane.
Ono što obično ostane na kraju praznika u ovom receptu postaje brz, ukusan i praktičan obrok, baš onako kako su nekada znale naše bake - bez bacanja i bez komplikacija.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Protojerej-stavrofor Dušan Erdelj objašnjava smisao dana posle Svetle sedmice i poziva vernike u dijaspori da u crkvu ponesu imena bližnjih i darove za pomen.
U prisustvu vernika, monaštva i ruskog ambasadora, mitropolit crnogorsko-primorski govorio o Živonosnom Istočniku i zašto se čuda događaju mimo ljudske volje.