U vreme posta i prolećne obnove tela, ova jednostavna čorba iz narodnog predanja vraća nas ukorenjenim vrednostima i ukusima detinjstva. Starinski, proveren recept objašnjava kako korak po korak pripremiti najlekovitiju čorbu od koprive.
U periodu prolećnog buđenja, kada se priroda obnavlja i sve što je bilo skriveno izlazi na videlo, kopriva dolazi kao dar Božiji – jednostavna, ali snažna biljka koju su naši preci duboko poštovali. Nije slučajno što su je smatrali lekovitom: kopriva čisti krv, jača organizam, podstiče bolji rad bubrega, ublažava upale i vraća snagu telu koje se kroz zimu umorilo. U njenoj skromnosti krije se bogatstvo korisnih svojstava koje je narod prepoznao vekovima unazad.
U danima posta, kada i duša i telo teže jednostavnosti, čorba od koprive bila je čest gost na trpezi – kao jelo koje ne samo da hrani, već i obnavlja. Upravo jedan takav, starinski i proveren recept, donosimo u nastavku.
Sastojci:
2 pune šake mladih listova koprive (samo gornji delovi biljke)
1 glavica crnog luka
2 čena belog luka
1 šargarepa
1 krompir (srednje veličine)
2 kašike brašna (po mogućstvu speltinog ili belog)
1 kašika ulja
So, biber po ukusu
Malo aleve paprike (po želji)
Kašika kisele pavlake ili domaćeg kajmaka (za serviranje, u danim kada se ne posti)
Po želji: domaće sirće ili nekoliko kapi limuna (pri serviranju)
shutterstock/Beliphotos
Čorba od koprive i hrani i leči
Priprema:
Listove koprive pažljivo operite i prelijte ključalom vodom da omekšaju i izgube eventualnu žaoku.
Procedite ih i sitno iseckajte. Potom, u šerpi na ulju propržite sitno seckan crni i beli luk dok ne postanu staklasti.Dodajte rendanu šargarepu i sitno seckan krompir. Kratko propržite.
Pospite brašnom, kratko propržite da se napravi zaprška. Dodajte iseckanu koprivu i sve nalijte sa oko 1 do 1,5 litra vode. Dodajte so, biber i malo aleve paprike. Kuvajte na tihoj vatri oko 20–30 minuta, dok se sve lepo ne sjedini i povrće ne omekša.
Po želji, čorbu možete blago izmiksati štapnim mikserom da postane kremasta. U danima kada se ne posti, prilikom serviranja dodajte kašiku kisele pavlake ili domaćeg kajmaka za puniji ukus.
Saveti naših baka:
Čorba od koprive je posebno ukusna kada se jede uz parče domaćeg hleba ili kukuruzne pogače. Najbolja je u proleće, kada su koprive mlade i najlekovitije. Za bogatiji ukus, možete dodati i malo domaćeg sušenog biljnog začina ili mirođije.
Nekada nezaobilazan na trpezama naših predaka, bob je danas retkost u domaćoj kuhinji. Ovo starinsko, posno jelo krije bogatstvo ukusa i tradicije, donoseći toplinu i nostalgiju u svaki zalogaj.
Kombinacija skromnih sastojaka može doneti pravo bogatstvo ukusa – ovaj recept spaja hrskavi krompir i sočan pasulj, uz aromatične začine koji obogaćuju svaki zalogaj.
Bez mesa, ali s obiljem ukusa, ove nežne rolnice sa crvenim kupusom, tikvicom i šargarepom donose miris doma, toplinu posta i potvrđuju da duhovnost može prebivati i na vašoj trpezi.
Pijace su prepune ovog mirisnog zelenila, šume ga daruju u izobilju, a domaćice ga pretvaraju u lekovite obroke. Donosimo vam recept za čorbu sa sremušom koja istovremeno hrani telo, jača imunitet i obnavlja iznutra.
Spoj graška ili edamamea, leblebija, limuna, tahinija i maslinovog ulja donosi ne samo kremasti užitak za nepce, već i blagu i zdravu podršku telu u danima posta – savršen i za svakodnevne, ali i za svečanije trpeze.
Bez kapi viška ulja, a hrskav do savršenstva — ovo starinsko jelo sa manastirskih trpeza pokazuje da istinska čarolija dolazi iz jednostavnosti i vere u meru.
Mitropolit Epifanije je optužio SPC da podriva crkveni poredak time što je dala Tomos Makedoncima i zapretio da Ukrajina neće dozvoliti – makedonski scenario.
Biblija opisuje četiri jahača Apokalipse koji donose rat, glad, bolest i smrt, a Sveti Oci nas uče šta njihovo pojavljivanje znači za čovečanstvo i dolazak Hrista.
Na Svetouspenskom groblju u Somboru, u tišini i molitvenom zajedništvu, okupili su se prijatelji, monasi i vernici da isprate majku igumana Haritona, dok je patrijarh podsetio na duboku istinu o životu, smrti i večnoj ljubavi koju donosi vera.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Tikvice punjene pečurkama i pirinčem donose miris leta i duha, mogu se spremati na ulju ili vodi, a otkrivamo zašto je ovaj recept vekovima ostao neizostavan u pravoslavnim domovima.
Ovaj čuveni posni prilog nezaobilazan je deo praznične trpeze za Blagovesti. Otkrivamo kako da vam skordalija uvek uspe – da bude vazdušasta, lagana i bogata ukusom, kao sa Svete Gore.
U svetogorskim manastirima, gde se vekovima neguje umetnost pripreme posnih jela, jednostavni sastojci postaju specijaliteti bogati ukusima i duhovnim značenjem. Otkrijte recept za jelo koje Svetogorci nazivaju „sfungato“ – monaški specijalitet pripreman s pažnjom, uz poseban dodatak koji mu daje osvežavajuću aromu.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.
Tikvice punjene pečurkama i pirinčem donose miris leta i duha, mogu se spremati na ulju ili vodi, a otkrivamo zašto je ovaj recept vekovima ostao neizostavan u pravoslavnim domovima.
Otkrijte kako da pripremite najlepši tradicionalni desert od jabuka, oraha i agde, koji su muslimanske porodice s Balkana vekovima pravile za najdraže goste i praznične sofre.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Miroslav Hadži Vasić, naslednik travarske i kostolomačke tradicije, više od 50 puta boravio je na Hilandaru, pomažući bratiji uz blagoslov patrijarha Pavla.
Da li svojim rečima i postupcima isceljujemo ili ranjavamo druge? Zlatoust poručuje da na Sudu Božjem neće biti važno koliko smo puta izgovorili molitvu, već koliko smo srca iscelili, a koliko povredili.
Miroslav Hadži Vasić, naslednik travarske i kostolomačke tradicije, više od 50 puta boravio je na Hilandaru, pomažući bratiji uz blagoslov patrijarha Pavla.
Otkrivamo vam tradicionalni način pripreme starog jela iz Šumadije, koje i danas miriše iz manastirskih trpezarija i zbog kojeg će svako tražiti još jedan tanjir.