U vreme posta i prolećne obnove tela, ova jednostavna čorba iz narodnog predanja vraća nas ukorenjenim vrednostima i ukusima detinjstva. Starinski, proveren recept objašnjava kako korak po korak pripremiti najlekovitiju čorbu od koprive.
U periodu prolećnog buđenja, kada se priroda obnavlja i sve što je bilo skriveno izlazi na videlo, kopriva dolazi kao dar Božiji – jednostavna, ali snažna biljka koju su naši preci duboko poštovali. Nije slučajno što su je smatrali lekovitom: kopriva čisti krv, jača organizam, podstiče bolji rad bubrega, ublažava upale i vraća snagu telu koje se kroz zimu umorilo. U njenoj skromnosti krije se bogatstvo korisnih svojstava koje je narod prepoznao vekovima unazad.
U danima posta, kada i duša i telo teže jednostavnosti, čorba od koprive bila je čest gost na trpezi – kao jelo koje ne samo da hrani, već i obnavlja. Upravo jedan takav, starinski i proveren recept, donosimo u nastavku.
Sastojci:
2 pune šake mladih listova koprive (samo gornji delovi biljke)
1 glavica crnog luka
2 čena belog luka
1 šargarepa
1 krompir (srednje veličine)
2 kašike brašna (po mogućstvu speltinog ili belog)
1 kašika ulja
So, biber po ukusu
Malo aleve paprike (po želji)
Kašika kisele pavlake ili domaćeg kajmaka (za serviranje, u danim kada se ne posti)
Po želji: domaće sirće ili nekoliko kapi limuna (pri serviranju)
shutterstock/Beliphotos
Čorba od koprive i hrani i leči
Priprema:
Listove koprive pažljivo operite i prelijte ključalom vodom da omekšaju i izgube eventualnu žaoku.
Procedite ih i sitno iseckajte. Potom, u šerpi na ulju propržite sitno seckan crni i beli luk dok ne postanu staklasti.Dodajte rendanu šargarepu i sitno seckan krompir. Kratko propržite.
Pospite brašnom, kratko propržite da se napravi zaprška. Dodajte iseckanu koprivu i sve nalijte sa oko 1 do 1,5 litra vode. Dodajte so, biber i malo aleve paprike. Kuvajte na tihoj vatri oko 20–30 minuta, dok se sve lepo ne sjedini i povrće ne omekša.
Po želji, čorbu možete blago izmiksati štapnim mikserom da postane kremasta. U danima kada se ne posti, prilikom serviranja dodajte kašiku kisele pavlake ili domaćeg kajmaka za puniji ukus.
Saveti naših baka:
Čorba od koprive je posebno ukusna kada se jede uz parče domaćeg hleba ili kukuruzne pogače. Najbolja je u proleće, kada su koprive mlade i najlekovitije. Za bogatiji ukus, možete dodati i malo domaćeg sušenog biljnog začina ili mirođije.
Nekada nezaobilazan na trpezama naših predaka, bob je danas retkost u domaćoj kuhinji. Ovo starinsko, posno jelo krije bogatstvo ukusa i tradicije, donoseći toplinu i nostalgiju u svaki zalogaj.
Kombinacija skromnih sastojaka može doneti pravo bogatstvo ukusa – ovaj recept spaja hrskavi krompir i sočan pasulj, uz aromatične začine koji obogaćuju svaki zalogaj.
Bez mesa, ali s obiljem ukusa, ove nežne rolnice sa crvenim kupusom, tikvicom i šargarepom donose miris doma, toplinu posta i potvrđuju da duhovnost može prebivati i na vašoj trpezi.
Pijace su prepune ovog mirisnog zelenila, šume ga daruju u izobilju, a domaćice ga pretvaraju u lekovite obroke. Donosimo vam recept za čorbu sa sremušom koja istovremeno hrani telo, jača imunitet i obnavlja iznutra.
Spoj graška ili edamamea, leblebija, limuna, tahinija i maslinovog ulja donosi ne samo kremasti užitak za nepce, već i blagu i zdravu podršku telu u danima posta – savršen i za svakodnevne, ali i za svečanije trpeze.
Bez kapi viška ulja, a hrskav do savršenstva — ovo starinsko jelo sa manastirskih trpeza pokazuje da istinska čarolija dolazi iz jednostavnosti i vere u meru.
Bezlične figure Svete porodice na Velikom trgu izazvale su snažne reakcije vernika, političara i teologa, pokrenuvši žustru raspravu o tome gde prestaje savremeni izraz, a počinje povreda svetog.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Recept za bozu iz kuvara „Ko posti dušu gosti“ nudi jednostavan način da prirodno poboljšate otpornost organizma i uživate u autentičnom ukusu manastirskih tradicija.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Jedinstveno jelo koje spaja nežni sloj povrća i aromatičnu ribu, idealno za posne dane kada tipik dopušta ribu - mekan, sočan patlidžan i začini pretvaraju svaki zalogaj u radost.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog Grigorija Dekapolita po starom kalendaru, Svetog proroka Sofoniju po novom, katolici su u periodu Adventa, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.