ZAŠTO FARBAMO JAJA I KAKO SE TO PRAVILNO ČINI: Sveštenik sve do tančina objasnio!
Običaj darivati se crvenim jajima u dane vaskrsne potiče još iz prvih vekova hrišćanstva, objašnjava protojerej Srećko Zečević.
Prema predanju, Isus Hristos je na Veliku subotu telom u grobu, a dušom u Adu razrušio vrata pakla.
Srpska pravoslavna crkva obeležava danas Veliku subotu, drugi dan hrišćanske žalosti, posvećen sahrani Isusa Hristosa i njegovom boravku u grobu pred vaskrsenje.
Prema predanju, Isus Hristos je na Veliku subotu telom u grobu, a dušom u Adu razrušio vrata pakla. Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi. Hristos je prema verovanju Veliku subotu proveo u Hadu (podzemlju), zbog čega vernici taj dan provode u molitvi i tišini.
"Religija" vam donosi dve molitve koje se izgovaraju za Veliku subotu koje su izgovaraju za bolesnike, pred operaciju i za stradalnike.
Blagosloven si, Gospode Bože naš, lekaru duša i tela, koji i nemoći i bolesti naše na telu svom ponese, čijom se ranom mi iscelismo, pastiru dobri, koji dođe da izgubljenu ovčicu tražiš i koji iznemoglima daješ utehu i život sa vaskrsenjem; Ti si se u poslednje vreme učovečio i Bog Reč se sa telom na zemlji javio i sa ljudima poživeo radi ljudskog spasenja.
O, Gospode, Ti na visinama živiš i na smirene gledaš; kao što si nekada primio Jezekijinu molitvu i suze, podigao ga sa bolesničkog odra, i produžio mu život za petnaest godina; kao što si preko proroka Jeliseja očistio od gube Neemana Sirca, i vaskrsao Sunamićankina sina; i kao što si Petrovu taštu od groznice izbavio; i zapovešću svojom gubave isceljivao; i dodirom haljine svoje iscelio od bolesti ženu, bolesnu dvanaest godina od tečenja krvi; i zbog vere kapetanovog slugu ozdravio; i udovičina jedinca sina iz mrtvih vaskrsao i predao ga majci njegovoj živa i zdrava; i Hananejkinu kćer od svirepog zloduha oslobodio; i pomazavši kalom oči slepom od rođenja, vid mu povratio; i četvorodnevnog i ljubljenog prijatelja tvog Lazara oživeo i dao ga sestrama njegovim; kao što si nekada dao vlast Apostolima tvojim da bolesne isceljuju i gubave čiste; kao što si carinike opravdao, i prikovan na krstu, raj si obećao razbojniku, Ti koji uzimaš na sebe grehe sveta; kao što si preko vrhovnih Apostola tvojih Petra i Jovana kod Krasnih vrata hromoga iscelio, i Tavitu iz mrtvih vaskrsao, i Evtiha Pavlom oživeo, i od gujina ujeda Pavlovu ruku nepovređenom sačuvao, i preko Pavla apostola tvog krepkom rukom svojom oca Puplijeva od vatre i groznice iscelio, tako i sada, neiskazanim čovekoljubljem svojim i uobičajenim milosrđem svojim isceli slugu tvog (ili: sluškinju tvoju) (ime) od njegovih (ili njenih) duševnih patnji.
Molimo Ti se i preklinjemo Te, razreši, oprosti sluzi tvome (ili: sluškinji tvojoj) sva bezakonja za koja Te moli, i isceli ga od strasti, očisti od svake prljavštine tela i duše, ugasi vatru u njemu (ili u njoj) rosom milosti tvoje; oprosti mu ako koju zapovest tvoju naruši kao čovek koji telo nosi i telesno živi, ako sagreši pred Tobom danju ili noću, voljno ili nevoljno, svesno ili nesvesno, ili se um njegov povredi pogledom očiju ili slušanjem ušiju ili mirisanjem ili nečim drugim, te sagreši i telom i duhom, i otuđi se od volje tvoje, no Ti sam, Gospode, kao blag i čovekoljubiv, podigni ga od opake bolesti i patnje.
O, Vladaru Gospode, usliši nas grešne sada, i kad god Te prizovemo; pogledaj kao blag i ne pomeni bezakonja njegova prva, i izbavi njega (ili nju) i nas od večnih muka, i očisti njega i nas od svake rđave namere, i usta njegova (ili njena) neka veličaju Tebe, i usne njegove neka slave Tebe, i ruke njegove (ili njene) ukrepi na vršenje zapovesti tvojih, i noge njegove povedi putem tvojim, i sve udove i razum njegov (ili njen) utvrđujući molitvama prečiste Majke Tvoje i svih Svetih tvojih.
Jer si milostiv i čovekoljubiv Bog, i Tebi slavu uznosimo, sa bespočetnim Tvojim Ocem, i blagim i životvornim Tvojim Duhom, sada i uvek i u vekove vekova. Amin.
Gospode Isuse Hriste, Bože naš, Ti si strpljivo podneo šibanje i ranjavanje Svoga Najsvetijeg Tela i možeš da lečiš duhovne i telesne rane svojih grešnih stvorenja. Milostivo pogledaj na mene slugu Tvoga, koji očekujem da moje telo bude povređeno medicinskim sredstvima radi ličnog dobra i duševne i telesne koristi.
Blagoslovi ruke onih koji će me operisati i onih koji će im pomagati, dajući im Svojom Nebeskom blagodaću i pokroviteljstvom mudrost i spretnost. Daruj mi snagu da podnesem sve što Ti, Gospode, dozvoliš da mi se desi. Tebi prinosim veru i ljubav, uzdajući se da će Tvoja Sveta volja uvek upravljati mojim životom.
Jer si Ti Bog milosti i spasenja i Tebi slavu uznosim, o Hriste Gospode, sa Tvojim Predvečnim Ocem i Presvetim, Dobrim i Životodavnim Duhom, sada i uvek i u vekove vekova. Amin.
Običaj darivati se crvenim jajima u dane vaskrsne potiče još iz prvih vekova hrišćanstva, objašnjava protojerej Srećko Zečević.
Suština praznika je u veri, radosti i duhovnoj pripremi, a ne u brojkama, kaže sveštenik
Na ovaj praznik se strogo posti, bez ribe i ulja, čak je poželjno ne jesti ništa.
Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi.
U besedi za 19. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vodi nas kroz Carstvo nebesko, susrete sa svetiteljima i mir u duši – otkrivajući kako običan čovek može dodirnuti darove koje svet ne može dati.
Kada mladenci stanu pred oltar, krunisanje postaje trenutak u kojem ljubav dobija svetost, a njihov dom — neprolazni blagoslov.
Ruski jeromonah sa prelaza XIX i XX veka podseća da galama i povišen ton otvaraju vrata duhovnim iskušenjima, dok tišina i smirenje jačaju unutrašnju snagu i približavaju nas Božijoj milosti.
Ruski državljanin, koji je živeo u „Ruskome manastiru“ na Svetoj Gori, pokušao je da napusti Grčku avionom — sud ga je proglasio krivim i izrekao mu kaznu zatvora i novčanu kaznu od 5.000 evra.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Naziv tribine bio je „Јedini bez greha“, a jedan od najdirljivijih trenutaka bio je kada je govorio o Svetom Lazaru Četvorodnevnom
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
ovodom održavanja Šakti festivala u Obrenovcu, Apologetski odsek Arhiepiskopije upozorava na delovanje Mohanđija, čije učenje, iza privida mira i ljubavi, skriva ideologiju nespojivu sa pravoslavnom verom.
Sočivo sa semenkama, tradicionalno manastirsko jelo, donosi mir, toplinu i bogatstvo ukusa — a sprema se lako, bez skupih sastojaka i u svega nekoliko koraka.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako usmeren na greh i sopstvene slabosti, ali pod Božjom svetlošću, gnev ne razara, već čisti dušu i otvara prostor za rast dobrote i pravednosti