shutterstock.com/Mike_shotsRecepata je mnogo, ali je samo jedan artos - svetogosrski vaskršnji hleb
Dok društvene mreže i portali u trci za klikovima nude stotine savremenih načina da ispletete pogaču i ostala peciva za najveći hrišćanski praznik, na Svetoj gori se vekovima ne menja recept za Artos – sveti hleb koji se mesi u tišini, peva molitvama i čuva kao blagoslov.
Dok su mediji pred Vaskrs preplavljeni receptima za pogače i hlebove, na Svetoj gori se po vekovnoj recepturi priprema jedini hleb koji se ne jede – nego poštuje. U šarenilu vaskršnjih recepata koji se nude svakog proleća – sa semenkama, suvim voćem, bademima i zvezdastim prepletima – lako se zaboravi da postoji jedan jedini hleb čije značenje prevazilazi ukus, oblik i miris. Hleb koji ne pokušava da se dopadne nepcu, već duši. Hleb koji se ne pravi rukama domaćice, nego srcem monaha. Zove se artos – i vekovima se, nepromenjen, priprema na Svetoj gori kao svedočanstvo Vaskrsenja i Hristove večne prisutnosti među vernicima.
Na Atosu, gde zemlja i nebo dišu u istom ritmu, priprema Artosa nije običan pekarski podvig. To je čin molitve, tišine i uzdignute duše. Pre nego što zamestite i prva zrna brašna, upalite sveću pred ikonom Presvete Bogorodice, zamolite se u tišini, a zatim počnite da mesite. Svaki korak ovog svetog procesa prožet je molitvom i smirenjem.
Tokom mešenja, u manastirima se pevaju himne Bogorodici. Prsti mese, ali duša moli. I svaki pokret, svaki poklon pred pečatom na hlebu, nosi u sebi poruku: „Hristos Vaskrse!“ Artos se osvećuje na Vaskrs tokom svečane liturgije. Nakon toga, on ostaje u crkvi tokom cele Svetle nedelje kao tihi svedok Hristove pobede nad smrću. Tek na kraju te svetle osmodnevnice, hleb se lomi i deli vernicima. U nekim krajevima pravoslavlja, vernici čuvaju deo osvećenog artosa tokom cele godine – kao duhovni lek u trenucima bolesti, tuge, duhovne tame. Uz osvećenu vodu, artos tada postaje tiho čudo u domu hrišćanskom.
shutterstock.com/Mike_shots
Recepata je mnogo, ali je samo jedan artos - svetogosrski vaskršnji hleb
Kako da pripremite artos kod kuće
Njegova jednostavnost nije siromaštvo, već čistota: brašno, voda, kvasac i so. I molitva – ona je glavni sastojak.
Sastojci:
750 g brašna
1 kašičica soli
200 g kvasca
voda po potrebi
Priprema:
Aktivirajte kvasac u toploj vodi sa malo brašna i ostavite smesu da odstoji preko noći – neka postane poput tihe kaše koja u sebi nosi klicu života.
Sledećeg dana, prosejte brašno u veliku posudu. U sredini napravite udubljenje i u njega sipajte nadošli kvasac. Rastvorite so u vodi i postepeno je dodajte smesi, dok sve ne sjedinite u čvrsto testo.
Mesite testo 20 minuta, zatim ga pokrijte čistom krpom i ostavite da odmori 10–15 minuta. Ceo proces ponovite još dva puta, uz dodatna mešenja od 10 i 20 minuta, s pauzama između.
Kada testo postane glatko i elastično, oblikujte dve lopte i jednu stavite preko druge. Na vrhu utisnite pečat sa verskim simbolima – neka to bude vaš tihi Amin.
Stavite hleb u posudu posutu brašnom, pokrijte čistom krpom i ostavite na toplom mestu da naraste. Pre pečenja, probodite hleb tankom iglom na četiri ugla pečata i u sredini, pazeći da ne dođete do dna – u znak Hristovih rana. Pecite u unapred zagrejanoj rerni na visokoj temperaturi oko 45 minuta, dok korica ne poprimi boju zlata i miris večnosti.
Desert bogat aromama narandže, oraha i začina, bez mleka i jaja, koji donosi duhovnu i kulinarsku harmoniju na vašu trpezu. Ovaj kolač je jednostavan, ali nezaboravan.
Spoj duhovnosti i kulinarstva dolazi iz srca pravoslavne tradicije, sa Svete gore, gde se pravi hleb koji donosi prirodnu slatkoću, bogatstvo ukusa i nežnu teksturu, a savršen je za post i sve koji uživaju u zdravim, domaćim specijalitetima.
U danima posta kada je riba dozvoljena, trpeza može da zasija jednostavnošću - uz kuvanu ribu s mladim povrćem i mirođijom, po receptu iz manastirske kuhinje koji spaja ukus i smirenje.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
Veliki duhovnik 20. veka upozorava na reakcije koje često pravdamo tuđim postupcima, ne sluteći šta one otkrivaju o našem duhovnom stanju i zašto je važno da ih prepoznamo na vreme.
Mitropolija Grevene Grčke pravoslavne crkve razrešila ga je dužnosti nakon prijave 43-godišnje žene, dok on negira da je zloupotrebio njene intimne snimke.
U tišini i molitvi Svete gore, bratstvo carske lavre sprema se za noć vaskrsenja – nove sveće se ukrašavaju, saborni hram prekriva se mirisnim cvećem, dok se hleb artos priprema za jutro koje donosi pobedu života nad smrću.
Ovi dani smatraju se vremenom najveće radosti u hrišćanstvu, jer se proslavlja pobeda života nad smrću, odnosno vaskrsenje Hristovo, pa su i sahrane tome prilagođene.
Šest jaja, šest kašika šećera i šest kašika brašna dovoljno je za mekan biskvit sa omiljenim voćnim filom, bez komplikovanog merenja i dugog zadržavanja u kuhinji.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Šest jaja, šest kašika šećera i šest kašika brašna dovoljno je za mekan biskvit sa omiljenim voćnim filom, bez komplikovanog merenja i dugog zadržavanja u kuhinji.
Tumačeći prvi psalam, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto se mudrost ne meri samo znanjem i kako nas nesklad sa voljom Božjom može odvesti u greh.