shutterstock.com/Mike_shotsRecepata je mnogo, ali je samo jedan artos - svetogosrski vaskršnji hleb
Dok društvene mreže i portali u trci za klikovima nude stotine savremenih načina da ispletete pogaču i ostala peciva za najveći hrišćanski praznik, na Svetoj gori se vekovima ne menja recept za Artos – sveti hleb koji se mesi u tišini, peva molitvama i čuva kao blagoslov.
Dok su mediji pred Vaskrs preplavljeni receptima za pogače i hlebove, na Svetoj gori se po vekovnoj recepturi priprema jedini hleb koji se ne jede – nego poštuje. U šarenilu vaskršnjih recepata koji se nude svakog proleća – sa semenkama, suvim voćem, bademima i zvezdastim prepletima – lako se zaboravi da postoji jedan jedini hleb čije značenje prevazilazi ukus, oblik i miris. Hleb koji ne pokušava da se dopadne nepcu, već duši. Hleb koji se ne pravi rukama domaćice, nego srcem monaha. Zove se artos – i vekovima se, nepromenjen, priprema na Svetoj gori kao svedočanstvo Vaskrsenja i Hristove večne prisutnosti među vernicima.
Na Atosu, gde zemlja i nebo dišu u istom ritmu, priprema Artosa nije običan pekarski podvig. To je čin molitve, tišine i uzdignute duše. Pre nego što zamestite i prva zrna brašna, upalite sveću pred ikonom Presvete Bogorodice, zamolite se u tišini, a zatim počnite da mesite. Svaki korak ovog svetog procesa prožet je molitvom i smirenjem.
Tokom mešenja, u manastirima se pevaju himne Bogorodici. Prsti mese, ali duša moli. I svaki pokret, svaki poklon pred pečatom na hlebu, nosi u sebi poruku: „Hristos Vaskrse!“ Artos se osvećuje na Vaskrs tokom svečane liturgije. Nakon toga, on ostaje u crkvi tokom cele Svetle nedelje kao tihi svedok Hristove pobede nad smrću. Tek na kraju te svetle osmodnevnice, hleb se lomi i deli vernicima. U nekim krajevima pravoslavlja, vernici čuvaju deo osvećenog artosa tokom cele godine – kao duhovni lek u trenucima bolesti, tuge, duhovne tame. Uz osvećenu vodu, artos tada postaje tiho čudo u domu hrišćanskom.
shutterstock.com/Mike_shots
Recepata je mnogo, ali je samo jedan artos - svetogosrski vaskršnji hleb
Kako da pripremite artos kod kuće
Njegova jednostavnost nije siromaštvo, već čistota: brašno, voda, kvasac i so. I molitva – ona je glavni sastojak.
Sastojci:
750 g brašna
1 kašičica soli
200 g kvasca
voda po potrebi
Priprema:
Aktivirajte kvasac u toploj vodi sa malo brašna i ostavite smesu da odstoji preko noći – neka postane poput tihe kaše koja u sebi nosi klicu života.
Sledećeg dana, prosejte brašno u veliku posudu. U sredini napravite udubljenje i u njega sipajte nadošli kvasac. Rastvorite so u vodi i postepeno je dodajte smesi, dok sve ne sjedinite u čvrsto testo.
Mesite testo 20 minuta, zatim ga pokrijte čistom krpom i ostavite da odmori 10–15 minuta. Ceo proces ponovite još dva puta, uz dodatna mešenja od 10 i 20 minuta, s pauzama između.
Kada testo postane glatko i elastično, oblikujte dve lopte i jednu stavite preko druge. Na vrhu utisnite pečat sa verskim simbolima – neka to bude vaš tihi Amin.
Stavite hleb u posudu posutu brašnom, pokrijte čistom krpom i ostavite na toplom mestu da naraste. Pre pečenja, probodite hleb tankom iglom na četiri ugla pečata i u sredini, pazeći da ne dođete do dna – u znak Hristovih rana. Pecite u unapred zagrejanoj rerni na visokoj temperaturi oko 45 minuta, dok korica ne poprimi boju zlata i miris večnosti.
Desert bogat aromama narandže, oraha i začina, bez mleka i jaja, koji donosi duhovnu i kulinarsku harmoniju na vašu trpezu. Ovaj kolač je jednostavan, ali nezaboravan.
Spoj duhovnosti i kulinarstva dolazi iz srca pravoslavne tradicije, sa Svete gore, gde se pravi hleb koji donosi prirodnu slatkoću, bogatstvo ukusa i nežnu teksturu, a savršen je za post i sve koji uživaju u zdravim, domaćim specijalitetima.
U danima posta kada je riba dozvoljena, trpeza može da zasija jednostavnošću - uz kuvanu ribu s mladim povrćem i mirođijom, po receptu iz manastirske kuhinje koji spaja ukus i smirenje.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
U trenucima tuge porodica često ne zna kako da postupi. Sveštenici podsećaju na značaj molitve i dostojanstvenog oproštaja, uz redosled koraka koji se preporučuje nakon upokojenja.
U opširnom saopštenju Eparhija navodi da su brojni problemi, od odnosa institucija prema Srbima do ugrožavanja crkvenih objekata i prava vernika, doveli do nesigurnosti među srpskom zajednicom na Kosovu i Metohiji.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve Patrijarh Porfirije snimio je uvodne i završne kadrove filma "Sveti Sava", koji donosi svedočenja, prizore svetinja i nepoznate detalje o nasleđu prvog srpskog arhiepiskopa.
Na dan njegovog praznika vernici se sećaju svetitelja koji je kroz molitvu, smirenje i istrajnost osnovao Veliku Lavru na Svetoj Gori i ostavio neizbrisiv trag u istoriji pravoslavnog monaštva.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Nedoumicu je za čitaoce portala religija.rs rešio sveštenik Nenad Stojanović, navodeći šta smemo, a šta ne bi trebalo da radimo sa pokvarenim vaskršnjim jajima.
U vaskršnjem intervjuu episkop budimljansko-nikšićki ne ostaje nem na pitanja savremenog čoveka, već otvoreno i sa apostolskom smelošću ukazuje na duhovne zablude koje su nas, kao narod, dovele do duhovnog sloma i identitetskog posrnuća.
Patlidžan, tikvica, paprika, paradajz i mleveno meso pretvaraju se u neodoljivu musaku sa zapečenim prelivom od jaja i sira, a priprema je jednostavna i idealna za porodičnu trpezu.
Krompir, sir i brašno dovoljni su da nastane pita koja je nekada okupljala porodice širom Hercegovine i bila jednako prisutna u domovima različitih vera.
Ova neobična pita sa kajmakom, sirom ili mašću bila je deo trpeza u različitim balkanskim krajevima i imala svoje mesto u danima kada se nije postilo, kao i na ramazanskim večerama.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Patlidžan, tikvica, paprika, paradajz i mleveno meso pretvaraju se u neodoljivu musaku sa zapečenim prelivom od jaja i sira, a priprema je jednostavna i idealna za porodičnu trpezu.
Od molitve pred polazak do posete drevnim pravoslavnim hramovima širom Evrope, ovaj vodič otkriva kako vernici mogu da sačuvaju duhovnu vezu i tokom najbezbrižnijih dana u godini.
Privedeni Viktorija i Igor tvrdili su da nisu znali da je takav čin zabranjen u nekadašnjoj hrišćanskoj svetinji, dok turske vlasti proveravaju okolnosti događaja i odlučuju o eventualnim daljim merama.