shutterstock.com/Mike_shotsRecepata je mnogo, ali je samo jedan artos - svetogosrski vaskršnji hleb
Dok društvene mreže i portali u trci za klikovima nude stotine savremenih načina da ispletete pogaču i ostala peciva za najveći hrišćanski praznik, na Svetoj gori se vekovima ne menja recept za Artos – sveti hleb koji se mesi u tišini, peva molitvama i čuva kao blagoslov.
Dok su mediji pred Vaskrs preplavljeni receptima za pogače i hlebove, na Svetoj gori se po vekovnoj recepturi priprema jedini hleb koji se ne jede – nego poštuje. U šarenilu vaskršnjih recepata koji se nude svakog proleća – sa semenkama, suvim voćem, bademima i zvezdastim prepletima – lako se zaboravi da postoji jedan jedini hleb čije značenje prevazilazi ukus, oblik i miris. Hleb koji ne pokušava da se dopadne nepcu, već duši. Hleb koji se ne pravi rukama domaćice, nego srcem monaha. Zove se artos – i vekovima se, nepromenjen, priprema na Svetoj gori kao svedočanstvo Vaskrsenja i Hristove večne prisutnosti među vernicima.
Na Atosu, gde zemlja i nebo dišu u istom ritmu, priprema Artosa nije običan pekarski podvig. To je čin molitve, tišine i uzdignute duše. Pre nego što zamestite i prva zrna brašna, upalite sveću pred ikonom Presvete Bogorodice, zamolite se u tišini, a zatim počnite da mesite. Svaki korak ovog svetog procesa prožet je molitvom i smirenjem.
Tokom mešenja, u manastirima se pevaju himne Bogorodici. Prsti mese, ali duša moli. I svaki pokret, svaki poklon pred pečatom na hlebu, nosi u sebi poruku: „Hristos Vaskrse!“ Artos se osvećuje na Vaskrs tokom svečane liturgije. Nakon toga, on ostaje u crkvi tokom cele Svetle nedelje kao tihi svedok Hristove pobede nad smrću. Tek na kraju te svetle osmodnevnice, hleb se lomi i deli vernicima. U nekim krajevima pravoslavlja, vernici čuvaju deo osvećenog artosa tokom cele godine – kao duhovni lek u trenucima bolesti, tuge, duhovne tame. Uz osvećenu vodu, artos tada postaje tiho čudo u domu hrišćanskom.
shutterstock.com/Mike_shots
Recepata je mnogo, ali je samo jedan artos - svetogosrski vaskršnji hleb
Kako da pripremite artos kod kuće
Njegova jednostavnost nije siromaštvo, već čistota: brašno, voda, kvasac i so. I molitva – ona je glavni sastojak.
Sastojci:
750 g brašna
1 kašičica soli
200 g kvasca
voda po potrebi
Priprema:
Aktivirajte kvasac u toploj vodi sa malo brašna i ostavite smesu da odstoji preko noći – neka postane poput tihe kaše koja u sebi nosi klicu života.
Sledećeg dana, prosejte brašno u veliku posudu. U sredini napravite udubljenje i u njega sipajte nadošli kvasac. Rastvorite so u vodi i postepeno je dodajte smesi, dok sve ne sjedinite u čvrsto testo.
Mesite testo 20 minuta, zatim ga pokrijte čistom krpom i ostavite da odmori 10–15 minuta. Ceo proces ponovite još dva puta, uz dodatna mešenja od 10 i 20 minuta, s pauzama između.
Kada testo postane glatko i elastično, oblikujte dve lopte i jednu stavite preko druge. Na vrhu utisnite pečat sa verskim simbolima – neka to bude vaš tihi Amin.
Stavite hleb u posudu posutu brašnom, pokrijte čistom krpom i ostavite na toplom mestu da naraste. Pre pečenja, probodite hleb tankom iglom na četiri ugla pečata i u sredini, pazeći da ne dođete do dna – u znak Hristovih rana. Pecite u unapred zagrejanoj rerni na visokoj temperaturi oko 45 minuta, dok korica ne poprimi boju zlata i miris večnosti.
Desert bogat aromama narandže, oraha i začina, bez mleka i jaja, koji donosi duhovnu i kulinarsku harmoniju na vašu trpezu. Ovaj kolač je jednostavan, ali nezaboravan.
Spoj duhovnosti i kulinarstva dolazi iz srca pravoslavne tradicije, sa Svete gore, gde se pravi hleb koji donosi prirodnu slatkoću, bogatstvo ukusa i nežnu teksturu, a savršen je za post i sve koji uživaju u zdravim, domaćim specijalitetima.
U danima posta kada je riba dozvoljena, trpeza može da zasija jednostavnošću - uz kuvanu ribu s mladim povrćem i mirođijom, po receptu iz manastirske kuhinje koji spaja ukus i smirenje.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
Dok ruska obaveštajna služba tvrdi da patrijarh Vartolomej planira da prizna samostalnu crkvenu organizaciju u Crnoj Gori, arhijerej Fanara ističe da nikada nije bilo kontakta sa ovom grupom.
Pouka podvižnika iz Manastira Optinska pustinja pokazuje kako kroz dela i trud, čak i bez početne ljubavi, možemo privući božansku svetlost i otkriti istinsku toplinu u srcu.
Jednostavno jelo iz rerne, sastavljeno od onoga što se nađe u kuhinji, idealno je za sporu nedelju, razgovore za stolom i decu koja već posle prvog zalogaja pitaju ima li još.
Povodom 850 godina od rođenja Svetog Save, u Hramu Svetog Save od 22. do 31. januara biće održana velika manifestacija sa bogosluženjima, predavanjima, izložbom i svečanom akademijom.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Nedoumicu je za čitaoce portala religija.rs rešio sveštenik Nenad Stojanović, navodeći šta smemo, a šta ne bi trebalo da radimo sa pokvarenim vaskršnjim jajima.
U vaskršnjem intervjuu episkop budimljansko-nikšićki ne ostaje nem na pitanja savremenog čoveka, već otvoreno i sa apostolskom smelošću ukazuje na duhovne zablude koje su nas, kao narod, dovele do duhovnog sloma i identitetskog posrnuća.
Jednostavno jelo iz rerne, sastavljeno od onoga što se nađe u kuhinji, idealno je za sporu nedelju, razgovore za stolom i decu koja već posle prvog zalogaja pitaju ima li još.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Pouka ruskog svetitelja pokazuje da i u trenucima najveće tuge, kada se čini da ništa ne može da spasi srce, vera i molitva otvaraju put i daju snagu koja nadilazi ljudske slabosti.
Srpska pravoslavna crkva 17. januara molitveno se seća izabranih učenika Gospodnjih, koji su rame uz rame s dvanaestoricom širili Jevanđelje i postavili temelje Crkve.