Kada mladenci stanu pred oltar, krunisanje postaje trenutak u kojem ljubav dobija svetost, a njihov dom — neprolazni blagoslov.
Kada mladenci uđu u hram da pred Bogom zapečate svoju ljubav, jedan od najsvečanijih i najdirljivijih trenutaka čitavog obreda jeste krunisanje. U tom trenutku, na crkvenom venčanju sveštenik stavlja krune na njihove glave - znak da pred licem Božijim postaju ne samo muž i žena, već i kralj i kraljica svoga doma.
Više od ukrasa
U pravoslavnoj tradiciji, krune nisu dekorativni detalj, već duboki duhovni simbol. Njihovo poreklo seže još u rane hrišćanske vekove, kada su crkvena venčanja bila krunisanje ljubavi kao svetog saveza dvoje ljudi.
Foto: Freepik
Crkveno venčanje, ilustracija
Krune mogu biti izrađene od metala, platna ili spletene od svežeg cveća. Svaki materijal nosi svoju poruku: jednostavnost, čistotu, skromnost, ali i čvrstinu i trajnost zajednice.
— Metalne krune ili venci od platna ili ispleteni od cveća kojim sveštenik kruniše mladence na venčanju. Simbolizuju vlast datu mladencima da su kralj i kraljica svoga doma.
Dužnost i blagoslov
U trenutku krunisanja, mladenci primaju odgovornost i blagoslov. Krune nisu znak svetovni moći, već duhovni - podsećaju ih da njihov brak nije samo privatna zajednica, već i mala domaća crkva.
Kao što Hristos ljubi Crkvu, tako muž treba da voli svoju suprugu, a ona njega da poštuje i podržava. Čin krunisanja povezan je i sa idejom mučeništva ljubavi — spremnosti da jedno za drugo prinose žrtvu, kao što su to činili sveti mučenici, čije ikone često krase same krune.
Foto: Freepik
Metalne krune ili venci od cveća kojim sveštenik kruniše mladence, simbolizuju vlast datu supružnicima da su kralj i kraljica svoga doma
Venci koji traju
Iako se krune posle obreda skidaju, njihov simbol ostaje zauvek. U mnogim porodicama čuva se uspomena - krune ili vence mladenci stavljaju u svoj dom, uz ikonu, kao podsećanje na dan kada su postali jedno pred Bogom.
U pravoslavnoj veri brak je svetinja, a krune su neizostavni simbol večne zajednice - tihe i svečane svedokinje blagoslova koji ne prestaje na dan venčanja, već traje kroz sve dane zajedničkog života.
U Vašingtonu, Srpkinja Tatjana Rajić i Amerikanac Kristofer Rou pronašli su zajednički put kroz pravoslavnu veru, spajajući tradiciju i novu porodicu u jedinstvenom venčanju koje je okupilo prijatelje i porodicu, jačajući mostove između dva kontinenta.
Srpkinja otkrila da je u vezi sa muškarcem s kojim ima zajedničke pretke - njihove čukunbabe su rođene sestre – i pitala sveštenika da li bi njihov brak mogao biti blagosloven.
U besedi za 19. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vodi nas kroz Carstvo nebesko, susrete sa svetiteljima i mir u duši – otkrivajući kako običan čovek može dodirnuti darove koje svet ne može dati.
Ajeti iz sure Ghafir, izdvojeni za 19. oktobar, upozoravaju da oni koji ignorišu znakove Alaha rizikuju Džehenem, dok zahvalnost i svakodnevna pokornost otvaraju put ka unutrašnjem miru.
Ruski jeromonah sa prelaza XIX i XX veka podseća da galama i povišen ton otvaraju vrata duhovnim iskušenjima, dok tišina i smirenje jačaju unutrašnju snagu i približavaju nas Božijoj milosti.
Ruski državljanin, koji je živeo u „Ruskome manastiru“ na Svetoj Gori, pokušao je da napusti Grčku avionom — sud ga je proglasio krivim i izrekao mu kaznu zatvora i novčanu kaznu od 5.000 evra.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U besedi za 19. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vodi nas kroz Carstvo nebesko, susrete sa svetiteljima i mir u duši – otkrivajući kako običan čovek može dodirnuti darove koje svet ne može dati.
Ruski jeromonah sa prelaza XIX i XX veka podseća da galama i povišen ton otvaraju vrata duhovnim iskušenjima, dok tišina i smirenje jačaju unutrašnju snagu i približavaju nas Božijoj milosti.
Ruski državljanin, koji je živeo u „Ruskome manastiru“ na Svetoj Gori, pokušao je da napusti Grčku avionom — sud ga je proglasio krivim i izrekao mu kaznu zatvora i novčanu kaznu od 5.000 evra.
Sve što je pred ikonama nije otpad, već deo svetinje. Jedan od najpoznatijih duhovnika sa Svete gore otkriva kako da sačuvate blagodat i svetinju u svom domu.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
ovodom održavanja Šakti festivala u Obrenovcu, Apologetski odsek Arhiepiskopije upozorava na delovanje Mohanđija, čije učenje, iza privida mira i ljubavi, skriva ideologiju nespojivu sa pravoslavnom verom.
Sočivo sa semenkama, tradicionalno manastirsko jelo, donosi mir, toplinu i bogatstvo ukusa — a sprema se lako, bez skupih sastojaka i u svega nekoliko koraka.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako usmeren na greh i sopstvene slabosti, ali pod Božjom svetlošću, gnev ne razara, već čisti dušu i otvara prostor za rast dobrote i pravednosti