Kada mladenci stanu pred oltar, krunisanje postaje trenutak u kojem ljubav dobija svetost, a njihov dom — neprolazni blagoslov.
Kada mladenci uđu u hram da pred Bogom zapečate svoju ljubav, jedan od najsvečanijih i najdirljivijih trenutaka čitavog obreda jeste krunisanje. U tom trenutku, na crkvenom venčanju sveštenik stavlja krune na njihove glave - znak da pred licem Božijim postaju ne samo muž i žena, već i kralj i kraljica svoga doma.
Više od ukrasa
U pravoslavnoj tradiciji, krune nisu dekorativni detalj, već duboki duhovni simbol. Njihovo poreklo seže još u rane hrišćanske vekove, kada su crkvena venčanja bila krunisanje ljubavi kao svetog saveza dvoje ljudi.
Foto: Freepik
Crkveno venčanje, ilustracija
Krune mogu biti izrađene od metala, platna ili spletene od svežeg cveća. Svaki materijal nosi svoju poruku: jednostavnost, čistotu, skromnost, ali i čvrstinu i trajnost zajednice.
— Metalne krune ili venci od platna ili ispleteni od cveća kojim sveštenik kruniše mladence na venčanju. Simbolizuju vlast datu mladencima da su kralj i kraljica svoga doma.
Dužnost i blagoslov
U trenutku krunisanja, mladenci primaju odgovornost i blagoslov. Krune nisu znak svetovni moći, već duhovni - podsećaju ih da njihov brak nije samo privatna zajednica, već i mala domaća crkva.
Kao što Hristos ljubi Crkvu, tako muž treba da voli svoju suprugu, a ona njega da poštuje i podržava. Čin krunisanja povezan je i sa idejom mučeništva ljubavi — spremnosti da jedno za drugo prinose žrtvu, kao što su to činili sveti mučenici, čije ikone često krase same krune.
Foto: Freepik
Metalne krune ili venci od cveća kojim sveštenik kruniše mladence, simbolizuju vlast datu supružnicima da su kralj i kraljica svoga doma
Venci koji traju
Iako se krune posle obreda skidaju, njihov simbol ostaje zauvek. U mnogim porodicama čuva se uspomena - krune ili vence mladenci stavljaju u svoj dom, uz ikonu, kao podsećanje na dan kada su postali jedno pred Bogom.
U pravoslavnoj veri brak je svetinja, a krune su neizostavni simbol večne zajednice - tihe i svečane svedokinje blagoslova koji ne prestaje na dan venčanja, već traje kroz sve dane zajedničkog života.
U Vašingtonu, Srpkinja Tatjana Rajić i Amerikanac Kristofer Rou pronašli su zajednički put kroz pravoslavnu veru, spajajući tradiciju i novu porodicu u jedinstvenom venčanju koje je okupilo prijatelje i porodicu, jačajući mostove između dva kontinenta.
Srpkinja otkrila da je u vezi sa muškarcem s kojim ima zajedničke pretke - njihove čukunbabe su rođene sestre – i pitala sveštenika da li bi njihov brak mogao biti blagosloven.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Mladenci sve češće biraju sredu i petak za venčanja, uprkos tome što Crkva te dane smatra neprimerenim za slavlje, a sveštenici upozoravaju na sve učestalije pokušaje zaobilaženja pravila.
Dodatni razlog zašto ovaj praznik ne treba posmatrati kao povod za gozbu i veselje je što on uvek pada u vreme posta, kada Crkva izričito zabranjuje sve skupove ovakve vrste.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, sveštenik pri Hramu Svete Trojice u Starom gradu Budvi objašnjava na koji način priprema, blagoslov i vrlinski život supružnika mogu izgraditi istinsku bračnu zajednicu.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.