DANAS JE VELIKA SUBOTA, DRUGI DAN HRIŠĆANSKE ŽALOSTI: Obeležavamo uspomena na sahranu Isusa Hrista
Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi.
Na Vaskrsni ponedeljak se nastavljaju gozbe i veselja, na kome se ugošćavaju rođaci, kumovi, komšije i prijatelji.
SPC danas obeležava Vaskrsni ponedeljak. Ovaj praznik obeležen je crvenim slovom.
Naziva se i Svetlim ponedeljkom, prvim danom Svetle nedelje.
To je prvi dan po Vaskrsu, u koji se pesme dana Hrišćanske Pashe poju sa istim intenzitetom i žarom, jer se cela Svetla sedmica smatra kao produžetak jednog dana - Vaskrsa.
Zato je bogosluženje isto kao i za Vaskrs. Ono posle vozglasa sveštenika, počinje pesmom trikratnog "Hristos voskrese". Na jutrenju pre šestopsalmija takođe se uvek peva "Hristos voskrese" tri puta, i tek potom se čita šestopsalmije.
U većini naših krajeva Vaskršnji praznici traju tri dana. Na Vaskrsni ponedeljak se nastavljaju gozbe i veselja, na kome se ugošćavaju rođaci, kumovi, komšije i prijatelji. To je vreme kada se okuplja rodbina i iz udaljenijih krajeva.
U mnogim mestima se organizuju litije, uključujući i manastir Hilandar.
Rano izjutra, po završenoj službi u hramu, monasi izlaze iz manastirske porte, noseći crkvene predmete, na čelu sa ikonom Bogorodice Trojeručice. Krećući se laganim hodom u povorci, poju svo vreme tropare Bogorodici i obilaze mesta: Krst cara Dušana, spomen mesto Bogorodici podignuto na mestu gde je uginula mazga koja je donela ikonu Bogorodice Trojeručice iz Jerusalima, kosturnicu gde se čuvaju kosti upokojenih monaha, a onda se vraćaju u manastir i ponovo ulaze u hram.
Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi.
Vaskrs simbolizuje pobedu života nad smrću, svetlosti nad tamom i dobra nad zlom, nudeći vernicima nadu u večni život i spasenje.
Kaže da i svešteničke porodice ovaj praznik provode kao i sve, uz jednu razliku.
Razlika je i u vaskršnjoj trpezi.
Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.
Službe su iste kao i prethodna dva dana.
U vaskršnjem intervjuu episkop budimljansko-nikšićki ne ostaje nem na pitanja savremenog čoveka, već otvoreno i sa apostolskom smelošću ukazuje na duhovne zablude koje su nas, kao narod, dovele do duhovnog sloma i identitetskog posrnuća.
Najosnovnije na Vaskrs jeste da se ode na svetu liturgiju gde se proslavlja vaskrsenje Hristovo, moli se Bogu i pričešćuje se, a kada se dođe kući, slavi se Vaskrs sa najmilijima, objasnio je sveštenik Žarko Marković.
Svetom Agatoniku je podignut hram u Carigradu.
Priča o ovom Hristovom učeniku, jednom od Sedamdesetorice odabranih, podseća nas na krštenje kneza Avgara, posle kojeg je potpuno ozdravio, i na grad Edesu koji je postao prvi hrišćanski centar.
Kada je umro, ceo Izraelj je za njim plakao.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 9. mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Dr Vera Šćepanović govorila je o zanimljivoj dušekorisnoj temi "Zdravlje kao Božiji dar i bolest kao Božija poseta - Sveti Vasilije Ostroški kao iscelitelj duše i tela".
Ekološki projekat, nazvan ''Borgo Laudato Sii" ("Selo neka je hvaljeno"), prvi put je najavio 2023. godine pokojni papa Franja, koji je bio veliki zagovornik brige o životnoj sredini.
Oboje su živeli u nevinosti sve dok Eva nije podlegla iskušenju zlog zmijskog zavodnika i okusila zabranjeni plod, a zatim joj se pridružio i Adam. Tada su spoznali svoju nagost i prekrili se smokvinim lišćem.
Kada se gradila hidrocentrala Đerdap, dvojica kradljivaca iz okoline Golupca ukrali su ikonu da bi je prodali na Zapadu kao dragocenu relikviju.
Ovaj specijalitet od jednostavnih sastojaka danas doživljava renesansu i podseća na ognjišta koja su grejala srpska sela.
Pronađena u Kremlju, ova nerukotvorena drevna molitva čuva srce od zla, donosi mir i duhovnu sigurnost.
Svetom Agatoniku je podignut hram u Carigradu.