DANAS JE VELIKA SUBOTA, DRUGI DAN HRIŠĆANSKE ŽALOSTI: Obeležavamo uspomena na sahranu Isusa Hrista
Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi.
Na Vaskrsni ponedeljak se nastavljaju gozbe i veselja, na kome se ugošćavaju rođaci, kumovi, komšije i prijatelji.
SPC danas obeležava Vaskrsni ponedeljak. Ovaj praznik obeležen je crvenim slovom.
Naziva se i Svetlim ponedeljkom, prvim danom Svetle nedelje.
To je prvi dan po Vaskrsu, u koji se pesme dana Hrišćanske Pashe poju sa istim intenzitetom i žarom, jer se cela Svetla sedmica smatra kao produžetak jednog dana - Vaskrsa.
Zato je bogosluženje isto kao i za Vaskrs. Ono posle vozglasa sveštenika, počinje pesmom trikratnog "Hristos voskrese". Na jutrenju pre šestopsalmija takođe se uvek peva "Hristos voskrese" tri puta, i tek potom se čita šestopsalmije.
U većini naših krajeva Vaskršnji praznici traju tri dana. Na Vaskrsni ponedeljak se nastavljaju gozbe i veselja, na kome se ugošćavaju rođaci, kumovi, komšije i prijatelji. To je vreme kada se okuplja rodbina i iz udaljenijih krajeva.
U mnogim mestima se organizuju litije, uključujući i manastir Hilandar.
Rano izjutra, po završenoj službi u hramu, monasi izlaze iz manastirske porte, noseći crkvene predmete, na čelu sa ikonom Bogorodice Trojeručice. Krećući se laganim hodom u povorci, poju svo vreme tropare Bogorodici i obilaze mesta: Krst cara Dušana, spomen mesto Bogorodici podignuto na mestu gde je uginula mazga koja je donela ikonu Bogorodice Trojeručice iz Jerusalima, kosturnicu gde se čuvaju kosti upokojenih monaha, a onda se vraćaju u manastir i ponovo ulaze u hram.
Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi.
Vaskrs simbolizuje pobedu života nad smrću, svetlosti nad tamom i dobra nad zlom, nudeći vernicima nadu u večni život i spasenje.
Kaže da i svešteničke porodice ovaj praznik provode kao i sve, uz jednu razliku.
Razlika je i u vaskršnjoj trpezi.
Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.
Službe su iste kao i prethodna dva dana.
U vaskršnjem intervjuu episkop budimljansko-nikšićki ne ostaje nem na pitanja savremenog čoveka, već otvoreno i sa apostolskom smelošću ukazuje na duhovne zablude koje su nas, kao narod, dovele do duhovnog sloma i identitetskog posrnuća.
Najosnovnije na Vaskrs jeste da se ode na svetu liturgiju gde se proslavlja vaskrsenje Hristovo, moli se Bogu i pričešćuje se, a kada se dođe kući, slavi se Vaskrs sa najmilijima, objasnio je sveštenik Žarko Marković.
Pravoslavci slave Svetog mučenika Grigorija Niskog po starom kalendaru i Svetog Dionisija Olimpskog po novom. Katolici se sećaju Svete Emerencijane, dok muslimani i Jevreji danas nemaju veliki verski praznik
Osam godina je proveo u izgnanstvu, trpeljivo noseći sve bede i sva poniženja.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Polievkta po starom kalendaru i Svetog apostola Timoteja po novom. Katolici obeležavaju Svetog Vincenta, đakona i mučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Kada je izašla careva zapovest o gonjenju hrišćana, Nearh se pripremao za smrt, ali bio je veoma tužan što nije uspeo da svoga druga Polievkta prevede u pravu veru.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
Sveti oci su svedočili da se mir ne nalazi u izbegavanju stradanja, već u pravilnom odnosu prema njemu.
Zašto tuga nije samo prolazno raspoloženje, kako prerasta u depresiju i duhovnu krizu i na koji način, po svedočanstvu Svetih otaca, čovek može ponovo da se uspravi.
Mekan, sočan i aromatičan desert od narandže koji stvara savršenu harmoniju posle liturgije ili uz nedeljni ručak, donoseći radost svim generacijama.