DAN KAD SE JUDA ODREKAO HRISTA, A POTOM SE I UBIO: Danas je crno slovo, obeležavamo VELIKI ČETVRTAK
Na Veliki četvrtak obeležavaju se četiri važna događaja - sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg.
Kaže da i svešteničke porodice ovaj praznik provode kao i sve, uz jednu razliku.
Sutra je Vaskrs, dan kada pravoslavni vernici slave vaskrnuće Isusa Hrista.
Vaskrs simbolizuje pobedu života nad smrću, svetlosti nad tamom i dobra nad zlom, nudeći vernicima nadu u večni život i spasenje.
Jerej Simeon Vasić objasnio je kako bi trebalo, prema pravoslavnik kanonima, obeležiti Vaskrs.
On je prvo rekao da na Vaskrs ne bi trebalo ići u goste.
- Na Vaskrs, što mnogi Srbi rade, ne bi trebalo ići u goste, već ga provesti u krugu porodice, a tek drugog dana obići rodbinu, kumove i bliske prijatelje.
Kaže da i svešteničke porodice ovaj praznik provode kao i sve, uz jednu razliku.
- Svi običaji važe za sve, samo je sveštenička porodica u drugoj situaciji zbog toga što sveštenik prvo obavlja zaduženja u crkvi. To je šira porodica u crkvi, parohijani, a kad obavim sve što imam u crkvi, onda obavljam svoj porodični deo u kući - objasnio je otac Simeon Vasić.
Objašnjava da bi ljudi trebalo ujutru da odu na liturgiju, a po povratku, prema običaju, domaćin bi trebalo da pročita tropar Vaskrsa i okadi trpezu.
Posle bi trebalo da se ukućani kucaju uskršnjim jajima, pozdrave se međusobno sa "Hristos Vaskrse", "Vaistinu Vaskrse", i pojedu po jaje. Potpom ide ručak.
Kraljica praznične trpeze, po nepisanom pravilu u duhovnim knjigama i viševekovnim narodnim običajima, jeste prasetina. I za to postoji razlog, priča jerej Simeon.
- Zbog veličine praznika u našem narodu je običaj da se sprema pečenje. Bilo je siromašnijih krajeva, pa se onda za velike praznike, kao što su Božić i Vaskrs, ostavljalo ono najbolje što je postojalo u kući. Sam patrijarh Pavle, iako nije jeo meso, na ovaj praznik je uzimao makar malo da ispoštuje praznik - objasnio je svojevremeno za Blic ženu.
Na Veliki četvrtak obeležavaju se četiri važna događaja - sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg. Suština praznika je u veri, radosti i duhovnoj pripremi, a ne u brojkama, kaže sveštenik Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi. Prema predanju, Isus Hristos je na Veliku subotu telom u grobu, a dušom u Adu razrušio vrata pakla.

DAN KAD SE JUDA ODREKAO HRISTA, A POTOM SE I UBIO: Danas je crno slovo, obeležavamo VELIKI ČETVRTAK
KOLIKO SE TAČNO JAJA FARBA ZA VASKRS: Sveštenik razbija sve zablude vernika
DANAS JE VELIKA SUBOTA, DRUGI DAN HRIŠĆANSKE ŽALOSTI: Obeležavamo uspomena na sahranu Isusa Hrista
NAJSNAŽNIJE MOLITVE NA VELIKU SUBOTU! Izgovaraju se za bolesne, one koji se spremaju za operaciju i stradalnike
Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.
Službe su iste kao i prethodna dva dana.
Na Vaskrsni ponedeljak se nastavljaju gozbe i veselja, na kome se ugošćavaju rođaci, kumovi, komšije i prijatelji.
Najosnovnije na Vaskrs jeste da se ode na svetu liturgiju gde se proslavlja vaskrsenje Hristovo, moli se Bogu i pričešćuje se, a kada se dođe kući, slavi se Vaskrs sa najmilijima, objasnio je sveštenik Žarko Marković.
Svetac podseća šta treba da sačuvamo u srcu kada od Gospoda tražimo utehu, pomoć i odgovor.
Vreme koje čovek dobrovoljno posveti crkvi dobija dublji smisao.
On primećuje promenu, prepoznaje bol i pokušava da pomogne čak i onda kada druga osoba nema snage da zatraži pomoć.
Da li treba tražiti blagoslov pri svakom susretu, kako se obratiti kada ne znate ime sveštenika i šta učiniti kada sretnete episkopa, odgovori su jednostavniji nego što se često misli.
On primećuje promenu, prepoznaje bol i pokušava da pomogne čak i onda kada druga osoba nema snage da zatraži pomoć.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Pravoslavna vera uči da je pokajanje put povratka Bogu i da čovek ne treba da veruje da je njegov greh veći od Božje milosti.
Mnogi ljudi dolazili su mu tražeći pomoć, a svetac je svoju slavu pripisivao Bogu, a ne sebi.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice u drevnoj svetinji služena je sveta liturgija, a nakon pričešća usledili su praznični litijski ophod i osvećenje slavskih darova.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
U besedi za ponedeljak 14. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ovo nije samo slika budućeg raja, već tajna povezana sa dolaskom Hrista.