DAN KAD SE JUDA ODREKAO HRISTA, A POTOM SE I UBIO: Danas je crno slovo, obeležavamo VELIKI ČETVRTAK
Na Veliki četvrtak obeležavaju se četiri važna događaja - sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg.
Kaže da i svešteničke porodice ovaj praznik provode kao i sve, uz jednu razliku.
Sutra je Vaskrs, dan kada pravoslavni vernici slave vaskrnuće Isusa Hrista.
Vaskrs simbolizuje pobedu života nad smrću, svetlosti nad tamom i dobra nad zlom, nudeći vernicima nadu u večni život i spasenje.
Jerej Simeon Vasić objasnio je kako bi trebalo, prema pravoslavnik kanonima, obeležiti Vaskrs.
On je prvo rekao da na Vaskrs ne bi trebalo ići u goste.
- Na Vaskrs, što mnogi Srbi rade, ne bi trebalo ići u goste, već ga provesti u krugu porodice, a tek drugog dana obići rodbinu, kumove i bliske prijatelje.
Kaže da i svešteničke porodice ovaj praznik provode kao i sve, uz jednu razliku.
- Svi običaji važe za sve, samo je sveštenička porodica u drugoj situaciji zbog toga što sveštenik prvo obavlja zaduženja u crkvi. To je šira porodica u crkvi, parohijani, a kad obavim sve što imam u crkvi, onda obavljam svoj porodični deo u kući - objasnio je otac Simeon Vasić.
Objašnjava da bi ljudi trebalo ujutru da odu na liturgiju, a po povratku, prema običaju, domaćin bi trebalo da pročita tropar Vaskrsa i okadi trpezu.
Posle bi trebalo da se ukućani kucaju uskršnjim jajima, pozdrave se međusobno sa "Hristos Vaskrse", "Vaistinu Vaskrse", i pojedu po jaje. Potpom ide ručak.
Kraljica praznične trpeze, po nepisanom pravilu u duhovnim knjigama i viševekovnim narodnim običajima, jeste prasetina. I za to postoji razlog, priča jerej Simeon.
- Zbog veličine praznika u našem narodu je običaj da se sprema pečenje. Bilo je siromašnijih krajeva, pa se onda za velike praznike, kao što su Božić i Vaskrs, ostavljalo ono najbolje što je postojalo u kući. Sam patrijarh Pavle, iako nije jeo meso, na ovaj praznik je uzimao makar malo da ispoštuje praznik - objasnio je svojevremeno za Blic ženu.
Na Veliki četvrtak obeležavaju se četiri važna događaja - sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg. Suština praznika je u veri, radosti i duhovnoj pripremi, a ne u brojkama, kaže sveštenik Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi. Prema predanju, Isus Hristos je na Veliku subotu telom u grobu, a dušom u Adu razrušio vrata pakla.

DAN KAD SE JUDA ODREKAO HRISTA, A POTOM SE I UBIO: Danas je crno slovo, obeležavamo VELIKI ČETVRTAK
KOLIKO SE TAČNO JAJA FARBA ZA VASKRS: Sveštenik razbija sve zablude vernika
DANAS JE VELIKA SUBOTA, DRUGI DAN HRIŠĆANSKE ŽALOSTI: Obeležavamo uspomena na sahranu Isusa Hrista
NAJSNAŽNIJE MOLITVE NA VELIKU SUBOTU! Izgovaraju se za bolesne, one koji se spremaju za operaciju i stradalnike
Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.
Službe su iste kao i prethodna dva dana.
Na Vaskrsni ponedeljak se nastavljaju gozbe i veselja, na kome se ugošćavaju rođaci, kumovi, komšije i prijatelji.
Najosnovnije na Vaskrs jeste da se ode na svetu liturgiju gde se proslavlja vaskrsenje Hristovo, moli se Bogu i pričešćuje se, a kada se dođe kući, slavi se Vaskrs sa najmilijima, objasnio je sveštenik Žarko Marković.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.
Molitva nije rezervisana samo za teška vremena.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Veliki pravoslavni duhovnik 20. veka objašnjava zašto se napetosti pojačavaju upravo onda kada čovek želi da se smiri.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Veliki pravoslavni duhovnik 20. veka objašnjava zašto se napetosti pojačavaju upravo onda kada čovek želi da se smiri.
U besedi za 26. utorak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako jedinstvo vernih pretvara običnu molitvu u neizbrisiv hvalospev Bogu.