KADA SE FARBAJU VASKRŠNJA JAJA: Sveštenik jednom za svagda rešio dilemu vernika
Nije Hristos vaskrsao da bismo mi farbali jaja, kaže otac Borislav.
Na Veliki četvrtak obeležavaju se četiri važna događaja - sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg.
Veliki Četvrtak jedan je od najznačajnijih događaja u toku Velike ili Stradalne nedelje u kojoj, prema hrišćanskom predanju, počinje i završava se Hristovo stradanje i njegova zemaljska misija za spas čovečanstva.
Na Veliki četvrtak obeležavaju se četiri važna događaja - sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg.
Pred praznik Pashu, u četvrtak, Isus Hristos se sa učenicima vratio u Jerusalim gde je na taj dan, koji se inače proslavlja kao Veliki Četvrtak bila Tajna večera. Isus je tada ustanovio Svetu Tajnu Pričešća uz reči: "Uzmite, jedite; ovo je telo moje." i "Pijte iz nje svi; Jer ovo je krv moja Novoga Zaveta koja se proliva za mnoge radi otpuštenja grehova" (Mt. 26:26-28). Ove se reči mogu čuti na svakoj Svetoj Liturgiji čiji je centralni deo Sveto Pričešće.
Takođe je svojim učenicima oprao noge učeći ih tako sopstvenim primerom kako treba da služe jedni drugima.
Zapovedio im je i da ljube jedni druge: "Da ljubite jedni druge kao što ja vas ljubim" (Jn. 15:12), i otvoreno govorio o predstojećem stradanju i svemu što će se dogoditi.
Te noći Hrista su se odrekla dva njegova učenika: Juda Iskariotski i Simon Petar. Hristos je pred svima rekao: "Zaista vam kažem; jedan od vas izdaće me" (Mt.26:21). "A Juda izdajnik njegov odgovarajući reče: da nisam ja učitelju? Reče mu (Isus): Ti kaza" (Mt. 26:25). "Reče mu Petar: Neću te se odreći makar morao i umrijeti s tobom" (Mt. 26:35). (Valja napomenuti da je Juda još na Veliku Sredu otišao kod jevrejskih prvosveštenika i rekao: "Šta ćete mi dati i ja ću vam ga izdati? A oni mu položiše trideset srebrenika" (Mt. 26:15) čime je ustvari već dan pre izdao Isusa. Zbog sećanja na izdajstvo Gospoda sredom se posti).
Potom Isus odlazi u Getsimanski vrt, gde se znajući za sva stradanja koja mu predstoje moli Ocu svome: "Ava, Oče, sve je moguće tebi; pronesi ovu čašu mimo mene; ali opet ne kako ja hoću nego kako ti" (Mk.14:36). Juda je znao za pomenuti vrt, jer se Isus tu često okupljao sa svojim učenicima, i tu je došao sa slugama prvosveštenika i fariseja. Isusa im je pokazao Celivajući ga jer im beše rekao: "Koga poljubim, taj je" (Lk. 22:47), Isus ga je upitao "Judo, zar cjelivom izdaješ Sina Čovječijega?"(Lk. 22:48). Juda nije ništa odgovorio. Tako su Isusa odveli pred prvosveštenika da mu sudi.
Te noći, učenici su bili kao stado bez pastira, izgubljeni i očajni. Tada je Petar, koji je beskrajno voleo Hrista, poklekao i tri puta ga se od večeri do zore odrekao. Pitali su ga da li je on jedan od učenika i da li je bio sa Isusom, Petar je odgovorio da ne zna ko je on i da ga ne poznaje. Kad je treći put izustio da nije, zapevao je petao. Petar se tada setio reči Isusovih da će ga se i on tri puta odreći pre nego što zapeva petao. Petar je shvatio koliki je njegov pad, pokajao se iz dubine duše i plakao je gorkim, čemernim suzama, moleći oproštaj.
Tu izgovara i Prvosvešteničku molitvu gde se moli za svoje učenike kao i za sve one koji zbog njihovih reči budu poverovali. Da ih Gospod Bog izbavi od zloga i da budu sa Njim gde je on i da gledaju Slavu njegovu (Jn. 17:24).
Juda, pak, je shvatio da je to što je uradio užasno. Došao je u hram i bacio novac, rekavši da je izdao krv nevinu, ali nije bio sprem na pokajanje, on nije mogao da se pokaje i moli za oproštaj, zato se u očajanju obesio i tako je dodao sebi i neoprostivi greh samoubistva. I tako je za razliku od Petra (koji je postao jednim od najvećih apostola) nazvan sinom pogibli.
Prvosveštenici nisu hteli u blagajnu hrama da stave novac koji je Juda bacio, zato što je to novac za krv. Za taj novac je kupljena njiva da bude mesto na kojem će se sahranjivati stranci. Njivu su prozvali "Krvna njiva", zato što je za krvavi novac kupljena.
Zora sledećeg dana nije najavljivala ništa dobro, bio je to dan Hristovog konačnog stradanja i najvećih muka, Veliki petak.
Nije Hristos vaskrsao da bismo mi farbali jaja, kaže otac Borislav. Sećamo se blaženog Josifa i od Gospoda proklete, osušene smokve. U Sveti i Veliki utorak molitveno se sećamo na Gospodnji odgovor farisejima i sadukejima, o drugom dolasku Hristovom, kao i Evanđelske perikope o deset mudrih i deset nerazumnih devojaka. Običaj darivati se crvenim jajima u dane vaskrsne potiče još iz prvih vekova hrišćanstva, objašnjava protojerej Srećko Zečević.

KADA SE FARBAJU VASKRŠNJA JAJA: Sveštenik jednom za svagda rešio dilemu vernika
POČELA JE STRADALNA NEDELJA: Danas je Veliki ponedeljak!
DAN STROGOG POSTA! Obeležavamo Veliki utorak!
ZAŠTO FARBAMO JAJA I KAKO SE TO PRAVILNO ČINI: Sveštenik sve do tančina objasnio!
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.
Od Tomine nedelje se opet vrše molitve za umrle, nakon prekida unutar perioda koji je počeo od Lazareve subote.
Do poslednjeg daha on spasava one koji pokažu i najmanje volje da se spasu.
Čudo u Vitaniji nije samo povratak jednog čoveka u život, već trenutak koji razotkriva snagu vere, dubinu ljudskog otpora istini i nagoveštava ono što će uslediti, ali i pitanje na koje ni najveći bogoslovi nisu dali konačan odgovor.
Žestoko mučen, pao je na zemlju, glasno zahvaljujući Bogu što ga uzima k sebi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Lazarevu subotu i po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Veliku subotu, dok Jevreji slave dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Vaskrsenje Lazarevo simbolizuje pobedu života nad smrću i predskazuje Vaskrsenje Isusa Hrista.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Poglavar Srpske pravoslavne crkve posetio Univerzitetsku dečju kliniku u Tiršovoj, razgovarao sa lekarima i zastajao kraj kreveta najmlađih pacijenata, pokazujući koliko pažnja, reč i prisustvo znače tamo gde se vode najteže borbe.
Kada se misli umnože, a srce izgubi mir, tada i najmanji teret postaje težak, a svakodnevica mučna.
Dolazak moštiju Svetog Nektarija Eginskog u Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje doneo je poseban mir i sabranost, gde su se medicina i vera susrele u potrazi za utehom, snagom i duhovnim isceljenjem.