KADA SE FARBAJU VASKRŠNJA JAJA: Sveštenik jednom za svagda rešio dilemu vernika
Nije Hristos vaskrsao da bismo mi farbali jaja, kaže otac Borislav.
Na Veliki četvrtak obeležavaju se četiri važna događaja - sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg.
Veliki Četvrtak jedan je od najznačajnijih događaja u toku Velike ili Stradalne nedelje u kojoj, prema hrišćanskom predanju, počinje i završava se Hristovo stradanje i njegova zemaljska misija za spas čovečanstva.
Na Veliki četvrtak obeležavaju se četiri važna događaja - sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg.
Pred praznik Pashu, u četvrtak, Isus Hristos se sa učenicima vratio u Jerusalim gde je na taj dan, koji se inače proslavlja kao Veliki Četvrtak bila Tajna večera. Isus je tada ustanovio Svetu Tajnu Pričešća uz reči: "Uzmite, jedite; ovo je telo moje." i "Pijte iz nje svi; Jer ovo je krv moja Novoga Zaveta koja se proliva za mnoge radi otpuštenja grehova" (Mt. 26:26-28). Ove se reči mogu čuti na svakoj Svetoj Liturgiji čiji je centralni deo Sveto Pričešće.
Takođe je svojim učenicima oprao noge učeći ih tako sopstvenim primerom kako treba da služe jedni drugima.
Zapovedio im je i da ljube jedni druge: "Da ljubite jedni druge kao što ja vas ljubim" (Jn. 15:12), i otvoreno govorio o predstojećem stradanju i svemu što će se dogoditi.
Te noći Hrista su se odrekla dva njegova učenika: Juda Iskariotski i Simon Petar. Hristos je pred svima rekao: "Zaista vam kažem; jedan od vas izdaće me" (Mt.26:21). "A Juda izdajnik njegov odgovarajući reče: da nisam ja učitelju? Reče mu (Isus): Ti kaza" (Mt. 26:25). "Reče mu Petar: Neću te se odreći makar morao i umrijeti s tobom" (Mt. 26:35). (Valja napomenuti da je Juda još na Veliku Sredu otišao kod jevrejskih prvosveštenika i rekao: "Šta ćete mi dati i ja ću vam ga izdati? A oni mu položiše trideset srebrenika" (Mt. 26:15) čime je ustvari već dan pre izdao Isusa. Zbog sećanja na izdajstvo Gospoda sredom se posti).
Potom Isus odlazi u Getsimanski vrt, gde se znajući za sva stradanja koja mu predstoje moli Ocu svome: "Ava, Oče, sve je moguće tebi; pronesi ovu čašu mimo mene; ali opet ne kako ja hoću nego kako ti" (Mk.14:36). Juda je znao za pomenuti vrt, jer se Isus tu često okupljao sa svojim učenicima, i tu je došao sa slugama prvosveštenika i fariseja. Isusa im je pokazao Celivajući ga jer im beše rekao: "Koga poljubim, taj je" (Lk. 22:47), Isus ga je upitao "Judo, zar cjelivom izdaješ Sina Čovječijega?"(Lk. 22:48). Juda nije ništa odgovorio. Tako su Isusa odveli pred prvosveštenika da mu sudi.
Te noći, učenici su bili kao stado bez pastira, izgubljeni i očajni. Tada je Petar, koji je beskrajno voleo Hrista, poklekao i tri puta ga se od večeri do zore odrekao. Pitali su ga da li je on jedan od učenika i da li je bio sa Isusom, Petar je odgovorio da ne zna ko je on i da ga ne poznaje. Kad je treći put izustio da nije, zapevao je petao. Petar se tada setio reči Isusovih da će ga se i on tri puta odreći pre nego što zapeva petao. Petar je shvatio koliki je njegov pad, pokajao se iz dubine duše i plakao je gorkim, čemernim suzama, moleći oproštaj.
Tu izgovara i Prvosvešteničku molitvu gde se moli za svoje učenike kao i za sve one koji zbog njihovih reči budu poverovali. Da ih Gospod Bog izbavi od zloga i da budu sa Njim gde je on i da gledaju Slavu njegovu (Jn. 17:24).
Juda, pak, je shvatio da je to što je uradio užasno. Došao je u hram i bacio novac, rekavši da je izdao krv nevinu, ali nije bio sprem na pokajanje, on nije mogao da se pokaje i moli za oproštaj, zato se u očajanju obesio i tako je dodao sebi i neoprostivi greh samoubistva. I tako je za razliku od Petra (koji je postao jednim od najvećih apostola) nazvan sinom pogibli.
Prvosveštenici nisu hteli u blagajnu hrama da stave novac koji je Juda bacio, zato što je to novac za krv. Za taj novac je kupljena njiva da bude mesto na kojem će se sahranjivati stranci. Njivu su prozvali "Krvna njiva", zato što je za krvavi novac kupljena.
Zora sledećeg dana nije najavljivala ništa dobro, bio je to dan Hristovog konačnog stradanja i najvećih muka, Veliki petak.
Nije Hristos vaskrsao da bismo mi farbali jaja, kaže otac Borislav. Sećamo se blaženog Josifa i od Gospoda proklete, osušene smokve. U Sveti i Veliki utorak molitveno se sećamo na Gospodnji odgovor farisejima i sadukejima, o drugom dolasku Hristovom, kao i Evanđelske perikope o deset mudrih i deset nerazumnih devojaka. Običaj darivati se crvenim jajima u dane vaskrsne potiče još iz prvih vekova hrišćanstva, objašnjava protojerej Srećko Zečević.

KADA SE FARBAJU VASKRŠNJA JAJA: Sveštenik jednom za svagda rešio dilemu vernika
POČELA JE STRADALNA NEDELJA: Danas je Veliki ponedeljak!
DAN STROGOG POSTA! Obeležavamo Veliki utorak!
ZAŠTO FARBAMO JAJA I KAKO SE TO PRAVILNO ČINI: Sveštenik sve do tančina objasnio!
Bogorodica je bila svedok njegovog raspeća na Veliki petak, najtužniji hrišćanski dan, noseći krst majčinske ljubavi.
Ovi dani smatraju se vremenom najveće radosti u hrišćanstvu, jer se proslavlja pobeda života nad smrću, odnosno vaskrsenje Hristovo, pa su i sahrane tome prilagođene.
Poseban značaj ima jutarnje prisustvo liturgiji.
Velika subota jedina subota u godini koja se posti.
Praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji se svake godine obeležava 21. maja, ove godine poklopio se sa Spasovdanom, velikim pokretnim praznikom i jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika, pa danas mnogi vernici istovremeno slave dve slave.
Zašto se u jednom tekstu Svetog pisma govori o trenutnom uznesenju, a u drugom o četrdeset dana, i kako je Luka od ovog događaja oblikovao jednu od najvažnijih teoloških priča hrišćanstva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vaznesenje Gospodnje – Spasovdan i po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Kristofora Magelanškog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Spasovdan, Vaznesenje Gospodnje ili "Dan spasa" je hrišćanski praznik, koji se slavi 40 dana nakon Vaskrsa, a 10 dana pre Duhova, i uvek pada u četvrtak.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Odluka da krsno znamenje ponese učenik Matematičke gimnazije Andrej Drobnjaković, višestruki osvajač međunarodnih medalja na najvećim svetskim naučnim takmičenjima, izazvala je veliko interesovanje javnosti u Srbiji.
U besedi za četvrtak 6. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na tihu, ali presudnu borbu u čoveku u kojoj se određuje smer njegovih dela i njihovih posledica.
Reči velikog ruskog duhovnika pokazuju kako preterani umor može da oslabi volju i dovede do duhovnog pada ako se na vreme ne prepozna i ne zaustavi.