NA DANAŠNJI DAN, TOMA JE SVOJE NEVERJE ZAMENIO VEROM! Danas je Tomina nedelja!
Od Tomine nedelje se opet vrše molitve za umrle, nakon prekida unutar perioda koji je počeo od Lazareve subote.
Poseban značaj ima jutarnje prisustvo liturgiji.
Sutra pravoslavni vernici proslavljaju Vaskrs, najveći hrišćanski praznik, posvećen vaskrsenju Isusa Hrista.
Ovaj dan zauzima centralno mesto u pravoslavnoj veri jer simbolizuje pobedu života nad smrću, svetlosti nad tamom i dobra nad zlom, donoseći vernicima veru u večni život i spasenje.
Prema rečima sveštenika Simeona Vasića, obeležavanje Vaskrsa ima duboko ukorenjena pravila i običaje koje bi trebalo poštovati.
On naglašava da se sam praznik pre svega provodi u miru i porodičnom okruženju, a ne u obilascima i druženjima van doma.
Kako objašnjava, praksa odlaska u goste na sam dan Vaskrsa, iako česta, ne smatra se prikladnom. Vernici bi taj dan trebalo da posvete porodici.
- Na Vaskrs, što mnogi Srbi rade, ne bi trebalo ići u goste, već ga provesti u krugu porodice, a tek drugog dana obići rodbinu, kumove i bliske prijatelje - objasnio je on za Blic ženu.
Poseban značaj ima jutarnje prisustvo liturgiji, koja predstavlja središnji deo proslave. Nakon povratka iz crkve, u domu se nastavlja obeležavanje praznika - domaćin, prema običaju, čita vaskršnji tropar i kadi trpezu, čime se osveštava prostor i hrana koja će se naći na stolu.
U nastavku, ukućani razmenjuju tradicionalni vaskršnji pozdrav "Hristos vaskrse" i "Vaistinu vaskrse", simbolično potvrđujući veru u Hristovo vaskrsenje.
Potom sledi kucanje vaskršnjim jajima, jedan od najrasprostranjenijih i najradosnijih običaja, nakon čega svaki član porodice pojede po jedno jaje.
Nakon toga, porodica bi, prema rečima oca Simeona, trebalo da seda za svečani ručak, koji predstavlja završnicu prazničnog jutra i priliku da se u zajedništvu i radosti obeleži jedan od najvažnijih dana u hrišćanskom kalendaru.
Od Tomine nedelje se opet vrše molitve za umrle, nakon prekida unutar perioda koji je počeo od Lazareve subote. Dok pravoslavci iščekuju silazak Blagodatnog ognja, pažnju dodatno privlače svedočanstva o njegovoj neobičnoj prirodi i strah da bi tok drevnog obreda mogao biti narušen. Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku. Farbanje i ukrašavanje vaskršnjih jaja predstavlja jedan od najstarijih i najlepših hrišćanskih običaja.

NA DANAŠNJI DAN, TOMA JE SVOJE NEVERJE ZAMENIO VEROM! Danas je Tomina nedelja!
OVO JE NAJVEĆE ČUDO PRAVOSLAVLJA: Svetogorski monah Jefrem upozorava - kada izostane, to će biti vreme antihrista
OVO SU DATUMI NA KOJE PADA VASKRS NAREDNIH 30 GODINA: Pravila stara 17 vekova i dalje određuju kada slavimo najvažniji praznik
SVE JE KRENULO OD MARIJE MAGDALENE: Zašto farbamo jaja za Vaskrs i zašto prvo obavezno mora biti crvene boje!
Bogorodica je bila svedok njegovog raspeća na Veliki petak, najtužniji hrišćanski dan, noseći krst majčinske ljubavi.
Velika subota jedina subota u godini koja se posti.
Pravoslavna crkva i pravoslavna tradicija ne poznaju nikakve zečeve, kaže otac Goran.
Ovi dani smatraju se vremenom najveće radosti u hrišćanstvu, jer se proslavlja pobeda života nad smrću, odnosno vaskrsenje Hristovo, pa su i sahrane tome prilagođene.
Dok jedni neprestano preživljavaju juče, a drugi strepe od sutra, jedna pouka arhimandrita Save Majuka razbija tu unutrašnju tišinu i vraća fokus na jedini trenutak koji čovek zaista ima - sada.
Navodi o pronađenim narkoticima, oštre optužbe Moskve i tvrdnje o „organizovanoj provokaciji“ pretvorili su policijsku kontrolu u Karlovim Varima u međunarodni slučaj sa ozbiljnim političkim i crkvenim posledicama.
Koliko god vera učila da duša nastavlja da živi pred licem Božjim, bol zbog odlaska najbližih ostaje dubok i težak.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
U jednoj kratkoj misli blaženopočivšeg patrijarha srpskog sadržano je merilo koje odvaja ravnodušnost od istinske ljudskosti.
Zašto ne nosi krst, kako mu se pravilno obraća i kada mu ne treba prilaziti - to su detalji koje većina vernika nikada nije učila.
Jevanđelja ga pominju samo u tragovima, a predanje mu pripisuje više identiteta, ko je bio Juda Jakovljev i zašto i dalje izaziva nedoumice među tumačima