NA DANAŠNJI DAN, TOMA JE SVOJE NEVERJE ZAMENIO VEROM! Danas je Tomina nedelja!
Od Tomine nedelje se opet vrše molitve za umrle, nakon prekida unutar perioda koji je počeo od Lazareve subote.
Poseban značaj ima jutarnje prisustvo liturgiji.
Sutra pravoslavni vernici proslavljaju Vaskrs, najveći hrišćanski praznik, posvećen vaskrsenju Isusa Hrista.
Ovaj dan zauzima centralno mesto u pravoslavnoj veri jer simbolizuje pobedu života nad smrću, svetlosti nad tamom i dobra nad zlom, donoseći vernicima veru u večni život i spasenje.
Prema rečima sveštenika Simeona Vasića, obeležavanje Vaskrsa ima duboko ukorenjena pravila i običaje koje bi trebalo poštovati.
On naglašava da se sam praznik pre svega provodi u miru i porodičnom okruženju, a ne u obilascima i druženjima van doma.
Kako objašnjava, praksa odlaska u goste na sam dan Vaskrsa, iako česta, ne smatra se prikladnom. Vernici bi taj dan trebalo da posvete porodici.
- Na Vaskrs, što mnogi Srbi rade, ne bi trebalo ići u goste, već ga provesti u krugu porodice, a tek drugog dana obići rodbinu, kumove i bliske prijatelje - objasnio je on za Blic ženu.
Poseban značaj ima jutarnje prisustvo liturgiji, koja predstavlja središnji deo proslave. Nakon povratka iz crkve, u domu se nastavlja obeležavanje praznika - domaćin, prema običaju, čita vaskršnji tropar i kadi trpezu, čime se osveštava prostor i hrana koja će se naći na stolu.
U nastavku, ukućani razmenjuju tradicionalni vaskršnji pozdrav "Hristos vaskrse" i "Vaistinu vaskrse", simbolično potvrđujući veru u Hristovo vaskrsenje.
Potom sledi kucanje vaskršnjim jajima, jedan od najrasprostranjenijih i najradosnijih običaja, nakon čega svaki član porodice pojede po jedno jaje.
Nakon toga, porodica bi, prema rečima oca Simeona, trebalo da seda za svečani ručak, koji predstavlja završnicu prazničnog jutra i priliku da se u zajedništvu i radosti obeleži jedan od najvažnijih dana u hrišćanskom kalendaru.
Od Tomine nedelje se opet vrše molitve za umrle, nakon prekida unutar perioda koji je počeo od Lazareve subote. Dok pravoslavci iščekuju silazak Blagodatnog ognja, pažnju dodatno privlače svedočanstva o njegovoj neobičnoj prirodi i strah da bi tok drevnog obreda mogao biti narušen. Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku. Farbanje i ukrašavanje vaskršnjih jaja predstavlja jedan od najstarijih i najlepših hrišćanskih običaja.

NA DANAŠNJI DAN, TOMA JE SVOJE NEVERJE ZAMENIO VEROM! Danas je Tomina nedelja!
OVO JE NAJVEĆE ČUDO PRAVOSLAVLJA: Svetogorski monah Jefrem upozorava - kada izostane, to će biti vreme antihrista
OVO SU DATUMI NA KOJE PADA VASKRS NAREDNIH 30 GODINA: Pravila stara 17 vekova i dalje određuju kada slavimo najvažniji praznik
SVE JE KRENULO OD MARIJE MAGDALENE: Zašto farbamo jaja za Vaskrs i zašto prvo obavezno mora biti crvene boje!
Ovi dani smatraju se vremenom najveće radosti u hrišćanstvu, jer se proslavlja pobeda života nad smrću, odnosno vaskrsenje Hristovo, pa su i sahrane tome prilagođene.
Velika subota jedina subota u godini koja se posti.
Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.
Službe su iste kao i prethodna dva dana.
Sve što se prinosi Bogu na žrtvu trebalo bi da bude od čistog materijala, naglasio je sveštenik.
Rektor Niške bogoslovije objašnjava zašto su molitva, milostinja i vera u Vaskrsenje dragoceniji od skupih spomenika i bogatih trpeza i šta zaista možemo da učinimo za duše svojih upokojenih.
U besedi za subotu 19. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zašto se put ka Gospodu ne prelazi ohološću i uzdizanjem sebe, već ljubavlju, smirenjem i spremnošću da tvorimo volju Božju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Miholjske zadušnice i Svetog mučenika Kalistrata po starom kalendaru, dok po novom proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju. Katolička crkva obeležava Svetog Franju Bordžiju, Jevreji obeležavaju Šabat Berešit, dok muslimani nemaju veliki praznik.
U našoj krvi su nebrojeni preci, sa njima je i deo nas otišao Bogu, govorio je starac Visarion.
Ko zaboravi sopstveni put, lako može zaboraviti i šta ga je oblikovalo.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Svetogorski starac podseća da pravoslavni duhovni život ne podrazumeva bekstvo od iskušenja, već istrajnost u borbi protiv greha, pokajanje i neprestano okretanje Bogu.
Čak 49 vojnika, videvši Kalistratovu postojanost, prihvatilo je hrišćansku veru.
Paroh budvanski objašnjava zašto odlazak na groblje nije najvažniji čin, kako molitva povezuje žive i upokojene i zbog čega na ovaj dan nema mesta sujeverju i pravilima koja nemaju uporište u crkvenom učenju.