NA DANAŠNJI DAN, TOMA JE SVOJE NEVERJE ZAMENIO VEROM! Danas je Tomina nedelja!
Od Tomine nedelje se opet vrše molitve za umrle, nakon prekida unutar perioda koji je počeo od Lazareve subote.
Poseban značaj ima jutarnje prisustvo liturgiji.
Sutra pravoslavni vernici proslavljaju Vaskrs, najveći hrišćanski praznik, posvećen vaskrsenju Isusa Hrista.
Ovaj dan zauzima centralno mesto u pravoslavnoj veri jer simbolizuje pobedu života nad smrću, svetlosti nad tamom i dobra nad zlom, donoseći vernicima veru u večni život i spasenje.
Prema rečima sveštenika Simeona Vasića, obeležavanje Vaskrsa ima duboko ukorenjena pravila i običaje koje bi trebalo poštovati.
On naglašava da se sam praznik pre svega provodi u miru i porodičnom okruženju, a ne u obilascima i druženjima van doma.
Kako objašnjava, praksa odlaska u goste na sam dan Vaskrsa, iako česta, ne smatra se prikladnom. Vernici bi taj dan trebalo da posvete porodici.
- Na Vaskrs, što mnogi Srbi rade, ne bi trebalo ići u goste, već ga provesti u krugu porodice, a tek drugog dana obići rodbinu, kumove i bliske prijatelje - objasnio je on za Blic ženu.
Poseban značaj ima jutarnje prisustvo liturgiji, koja predstavlja središnji deo proslave. Nakon povratka iz crkve, u domu se nastavlja obeležavanje praznika - domaćin, prema običaju, čita vaskršnji tropar i kadi trpezu, čime se osveštava prostor i hrana koja će se naći na stolu.
U nastavku, ukućani razmenjuju tradicionalni vaskršnji pozdrav "Hristos vaskrse" i "Vaistinu vaskrse", simbolično potvrđujući veru u Hristovo vaskrsenje.
Potom sledi kucanje vaskršnjim jajima, jedan od najrasprostranjenijih i najradosnijih običaja, nakon čega svaki član porodice pojede po jedno jaje.
Nakon toga, porodica bi, prema rečima oca Simeona, trebalo da seda za svečani ručak, koji predstavlja završnicu prazničnog jutra i priliku da se u zajedništvu i radosti obeleži jedan od najvažnijih dana u hrišćanskom kalendaru.
Od Tomine nedelje se opet vrše molitve za umrle, nakon prekida unutar perioda koji je počeo od Lazareve subote. Dok pravoslavci iščekuju silazak Blagodatnog ognja, pažnju dodatno privlače svedočanstva o njegovoj neobičnoj prirodi i strah da bi tok drevnog obreda mogao biti narušen. Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku. Farbanje i ukrašavanje vaskršnjih jaja predstavlja jedan od najstarijih i najlepših hrišćanskih običaja.

NA DANAŠNJI DAN, TOMA JE SVOJE NEVERJE ZAMENIO VEROM! Danas je Tomina nedelja!
OVO JE NAJVEĆE ČUDO PRAVOSLAVLJA: Svetogorski monah Jefrem upozorava - kada izostane, to će biti vreme antihrista
OVO SU DATUMI NA KOJE PADA VASKRS NAREDNIH 30 GODINA: Pravila stara 17 vekova i dalje određuju kada slavimo najvažniji praznik
SVE JE KRENULO OD MARIJE MAGDALENE: Zašto farbamo jaja za Vaskrs i zašto prvo obavezno mora biti crvene boje!
Velika subota jedina subota u godini koja se posti.
Pravoslavna crkva i pravoslavna tradicija ne poznaju nikakve zečeve, kaže otac Goran.
Blagodatni oganj se prvi put javio 335. godine na Veliku subotu i posle godinama do dana današnjeg i to samo pravoslavnom patrijarhu, dajući time potvrdu istinitosti i ispravnosti naše pravoslavne vere.
Plaštanica se tokom večernje službe polaže na posebno pripremljen sto u sredini crkve, zajedno sa Jevanđeljem, gde vernici prilaze da je celivaju i u tišini se pomole.
Praktičan vodič kroz poredak službi, redosled dešavanja u hramu i najvažnije stvari koje vernici često ne znaju pre ulaska u prazničnu noć.
Blagodatni oganj se prvi put javio 335. godine na Veliku subotu i posle godinama do dana današnjeg i to samo pravoslavnom patrijarhu, dajući time potvrdu istinitosti i ispravnosti naše pravoslavne vere.
Suština Vaskrsa ne nalazi se samo u običajima već u dubokoj poruci koju nosi Vaskrs - u potrebi za pokajanjem, praštanjem i promenom života.
Pravoslavna crkva i pravoslavna tradicija ne poznaju nikakve zečeve, kaže otac Goran.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
Blagodatni oganj se prvi put javio 335. godine na Veliku subotu i posle godinama do dana današnjeg i to samo pravoslavnom patrijarhu, dajući time potvrdu istinitosti i ispravnosti naše pravoslavne vere.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Dok vernici u hramove donose jaja i prazničnu hranu na osvećenje, Crkva čuva neobičan ritam ovog dana – između groba i vaskrsenja odvija se tihi događaj sa snažnom porukom hrišćanstva
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za Veliku subotu objašnjava kako dve biblijske figure oblikuju sudbinu čoveka kroz pad i uzdizanje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliku subotu po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Džeme Galgani, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.