- Znate li kakve veze imaju zečevi sa Vakrsom? Apsolutno nikakve! Pravoslavna crkva i pravoslavna tradicija ne poznaju nikakve zečeve... Poslednjih dana vidim svuda zečeve oko nekih vaskršnjih korpi, oko vaskršnjih jaja... Vidim i na nekim blbordima zečje uši... Mi treba da znamo da ono što mi pripremamo su vaskršnja bojena jaja. Pravoslavna tradicija ne poznaje nikakve zečeve i nemojte da koristimo ono što nam dolazi sa Zapada, kao što je i Deda Mraz za Božić i sve druge stvari - istakao je otac Goran Panjkov.
Shutterstock phBodrova
Vaskršnji zec nema veze sa pravoslavnom tradicijom
On je potom objavio u opisu svog videa i odakle potiče ovaj običaj, navodeći kao izvor manastir Dugu njivu.
- Uskršnji zeka ili uskršnji zec je karikatura folklora zapadne kulture, prikazan kako donosi uskršnja jaja. U lažno - izmišljenoj legendi, ovo stvorenje donosi kotarice pune obojenih jaja, bombona, a ponekad i igračke u domove dece, i kao takav ima sličnosti sa Deda Mrazom, jer oba donose poklone deci u noć pred praznik.
Kako je navedeno, uskršnji zec prvi put se pominje u Frank Georg fon Frankenauvijem de Ovis Pashalibusu (O uskršnjim jajima) iz 1682.
- Markenting poslednjih godina je "brzo odomaćio zeca" i kod nas, neobjašnjivo... Zbog površnog shvatanja vere ili gotovo nikakve spoznaje Vaskrsenja Hristovog, mnogi nepromišljeno prihvataju novu kulturu i lažne "dekorativne" običaje.
Shutterstock ceeceelee
Uskršnji zec je karikatura folklora zapadne kulture
Jaja, zečevi i kunići su, objašnjeno je dalje, simboli plodnosti u antici i neki smatraju da je simbol uskršnjeg zeca" povezan sa paganskom tradicijom, s obzirom na to da je zec bio zemaljski simbol boginje Astarote/Ištar zbog svoje plodnosti.
- Dekorativni čokoladni zečići, pilići i koke zaista primamljivo plene svoje kupce u megamarketima uskršnjih akcija, dok je Hristos na krstu umro za njih i u treći dan Vaskrsao, a ne "uskrsao" kako se nameće! Jedan od najvećih hrišćanskih praznika koji obiluje radošću i smislom večnoga života dobija drugu dimenziju, na žalost. Vaskrs nije proslava šarenih jaja, nego smisla čovekovog postojanja i večnoga života…
Tradicija i crkvena predanja se neretko kose, a farbanje jaja za Vaskrs nije izuzetak i zato se mnogi pitaju da li u vaskršnjoj korpi treba da bude 33 jaja, u čast godina koje je imao Isus Hrist kada je razapet.
Srpska svetinja stara više od jednog veka našla se u zemljišnim knjigama u Gradačcu pod spornim vlasništvom, što izaziva zabrinutost pravoslavnih vernika.
Poglavar SPC govorio je o veri koja povezuje generacije i čuva duhovne korene naroda, upozorio na razdor i mržnju, a Bojanu Pajiću uručeno je visoko crkveno odlikovanje za doprinos srpskom kulturnom nasleđu.
Rektor Niške bogoslovije objašnjava zašto su molitva, milostinja i vera u Vaskrsenje dragoceniji od skupih spomenika i bogatih trpeza i šta zaista možemo da učinimo za duše svojih upokojenih.
Praznični ručak Narodne kuhinje okupio korisnike u porti hrama Vaznesenja Gospodnjeg na Klisi u Novom Sadu, uz podršku volontera i dobrotvora koji delima svedoče hrišćansku ljubav.
Posle Vaskrsa u kuhinji ostaju šarena jaja i pitanje kako ih pretvoriti u nešto novo. Ovaj jednostavan recept spaja začine i tradiciju u jelo potpuno drugačijeg izgleda i ukusa.
Dok se širom pravoslavnog sveta pripremaju različite vrste pogača, svetogorski monasi čuvaju recept koji spaja bogat ukus, simboliku i monašku tradiciju.
Rektor Niške bogoslovije objašnjava zašto su molitva, milostinja i vera u Vaskrsenje dragoceniji od skupih spomenika i bogatih trpeza i šta zaista možemo da učinimo za duše svojih upokojenih.
U besedi za subotu 19. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zašto se put ka Gospodu ne prelazi ohološću i uzdizanjem sebe, već ljubavlju, smirenjem i spremnošću da tvorimo volju Božju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Miholjske zadušnice i Svetog mučenika Kalistrata po starom kalendaru, dok po novom proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju. Katolička crkva obeležava Svetog Franju Bordžiju, Jevreji obeležavaju Šabat Berešit, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Svetogorski starac podseća da pravoslavni duhovni život ne podrazumeva bekstvo od iskušenja, već istrajnost u borbi protiv greha, pokajanje i neprestano okretanje Bogu.