Drugi ponedeljak posle Vaskrsa, dan nakon Tomine nedelje, verni narod izlazi na groblja sa posebnim darovima.
Dan posle Tomine nedelje, dok praznična atmosfera Vaskrsa i dalje traje (ove godine to je 20. april), vernici se okupljaju na grobljima obeležavajući Pobusani ponedeljak – dan koji spaja sećanje i veru u večni život. U učenju Srpska pravoslavna crkva, ovaj praznik nije samo izraz poštovanja prema upokojenima, već i svedočenje istine potvrđene kroz Vaskrsenje Hristovo: da su pred Bogom svi živi. Zato vernici na grobove ne dolaze praznih ruku, već sa vaskršnjim jajima, cvećem i molitvom, nastavljajući vezu koja nadilazi prolaznost i vreme.
Sveštenik Borislav Petrić iz hrama Svetog proroka Ilije na Mirijevu podseća da ovaj dan ima jasno mesto i smisao u životu vernih:
– Na Pobusani ponedeljak sećamo se naših dragih pokojnika i pozvani smo, ko je u mogućnosti, da izađemo na grobove. Na taj dan se humke malo rastresu, pobusaju i odatle je i naziv Pobusani ponedeljak. Osnovni značaj Pobusanog ponedeljka je da pokažemo da smrti nema i da želimo da proslavimo Vaskrs sa našim pokojnima. Zbog toga, na groblja odnosimo jaja koja smo pre toga farbali za Vaskrs. To je simbolika koju na Pobusani ponedeljak nosimo na groblje. Donosimo i cveće i na taj način iskazujemo naš nepristanak da su se oni upokojili i iskazujemo želju da budemo zajedno sa njima ponovo.
Madeleine Steinbach/Shutterstock
Crkva preporučuje da se na groblje nose vaskršnja jaja
Simbolika koja govori bez reči
U središtu običaja nalazi se vaskršnje jaje, znak života koji ne prestaje. Ono što se na prazničnoj trpezi doživljava kao radost, na groblju postaje ispovedanje vere. Nije reč o formalnosti, već o duboko ukorenjenom osećanju da zajedništvo ne prestaje onog trenutka kada nekoga više ne vidimo.
Otac Borislav ukazuje i na razlike u običajima, ali i na stav Crkve:
– U nekim krajevima i na Pobusani ponedeljak kuvaju se i farbaju jaja, posebno za ovu namenu. Međutim, Crkva preporučuje da na groblja nosimo vaskršnja jaja iz kuće. Da ostavimo jedno ili više jaja za pokojnike i da tim simbolom života na neki način svedočimo i večni život – rekao je sveštenik Borislav Petrić u razgovoru za TV Prva.
Printscreen/Youtube/Blic TV
sveštenik Borislav Petrić
Sećanje koje nadilazi smrt
Pobusani ponedeljak nije dan tuge, već dan nade. Iako se odvija na mestima koja su obično vezana za rastanak, njegova suština je suprotna – potvrda susreta koji tek predstoji. Upravo zato vernici na groblja ne dolaze praznih ruku, već sa darovima koji imaju značenje života.
– Za Boga nema mrtvih, za njega su svi živi. Upokojeni su samo telesno, ali su i oni dušama živi i mi želimo ponovo da ih zagrlimo – zaključuje otac Borislav.
U toj rečenici sabira se smisao čitavog dana: Pobusani ponedeljak ne govori o kraju, već o vezi koja traje. Između humki koje se obnavljaju i jaja koja se ostavljaju, između tišine i molitve, oblikuje se poruka koja ne zastareva – da ljubav ne prestaje i da je sećanje, kada je prožeto verom, zapravo susret koji se nastavlja.
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
U hramovima širom SAD, uz vaskršnje liturgije, stotine katekumena primile su krštenje i prvi put pristupile pričešću, dok je episkop Čikaga i Srednjeg Zapada poručio da pravi put tek počinje i da se vera potvrđuje životom.
U besedi za petak 13. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Isaijino proročanstvo o rođenju Spasitelja i otkriva duboko značenje imena kojima je Hristos najavljen.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Uspenje Presvete Bogorodice po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobni Mojsej Murin. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Avgustina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ruski dugovnik podseća da put ka duhovnoj čistoti nije samo u onome što čovek čini za sebe, već i u načinu na koji se odnosi prema onima koji su pogrešili, njihovim slabostima i padovima.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Zašto se na groblje nosi vaskršnje jaje, šta znači „Hristos vaskrse“ među humkama i zbog čega ovaj dan nije običan pomen - objašnjava jerej Borislav Petrić
Kada vernici po crkvenoj tradiciji obilaze grobove i pale sveće, u srpskoj prestonici će biti na snazi posebna saobraćajna i organizaciona pravila na gradskim grobljima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Uspenje Presvete Bogorodice po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobni Mojsej Murin. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Avgustina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Miheja po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobni Pimen Veliki. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Monike, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Za Jerusalim je upozorio da će stradati zbog bezakonja njegovih poglavara, koji uzimaju mito, sveštenika koji uče za platu i proroka koji gataju za novac.
Vernici su na Preobraženje krenuli iz Kamenca-Podoljskog, noseći krstove i ikone i moleći se za zdravlje, mir i pomoć u životnim iskušenjima, a tradicija ovog podviga povezuje se sa čudom iz 1832. godine.
Izbalansirana kombinacija povrća, oraha, meda i mirisnih začina daje ovom posnom jelu posebnu punoću i čini ga savršenim izborom kada želite da trpeza tokom posta bude drugačija i maštovitija.
Reditelj otkrio da su oba dela već snimljena u Italiji, a priča će biti nelinearna i obuhvatiće motive pakla, Šeola, pada anđela i porekla Satane. Premijera prvog dela zakazana je za Spasovdan 2027.
Mihail Meleh tvrdi da se pravoslavne svetinje iznose iz Ukrajine radi preprodaje, dok pojedini stručnjaci sumnjaju da bi mogle služiti i za plaćanje zapadnog oružja.