Drugi ponedeljak posle Vaskrsa, dan nakon Tomine nedelje, verni narod izlazi na groblja sa posebnim darovima.
Dan posle Tomine nedelje, dok praznična atmosfera Vaskrsa i dalje traje (ove godine to je 20. april), vernici se okupljaju na grobljima obeležavajući Pobusani ponedeljak – dan koji spaja sećanje i veru u večni život. U učenju Srpska pravoslavna crkva, ovaj praznik nije samo izraz poštovanja prema upokojenima, već i svedočenje istine potvrđene kroz Vaskrsenje Hristovo: da su pred Bogom svi živi. Zato vernici na grobove ne dolaze praznih ruku, već sa vaskršnjim jajima, cvećem i molitvom, nastavljajući vezu koja nadilazi prolaznost i vreme.
Sveštenik Borislav Petrić iz hrama Svetog proroka Ilije na Mirijevu podseća da ovaj dan ima jasno mesto i smisao u životu vernih:
– Na Pobusani ponedeljak sećamo se naših dragih pokojnika i pozvani smo, ko je u mogućnosti, da izađemo na grobove. Na taj dan se humke malo rastresu, pobusaju i odatle je i naziv Pobusani ponedeljak. Osnovni značaj Pobusanog ponedeljka je da pokažemo da smrti nema i da želimo da proslavimo Vaskrs sa našim pokojnima. Zbog toga, na groblja odnosimo jaja koja smo pre toga farbali za Vaskrs. To je simbolika koju na Pobusani ponedeljak nosimo na groblje. Donosimo i cveće i na taj način iskazujemo naš nepristanak da su se oni upokojili i iskazujemo želju da budemo zajedno sa njima ponovo.
Madeleine Steinbach/Shutterstock
Crkva preporučuje da se na groblje nose vaskršnja jaja
Simbolika koja govori bez reči
U središtu običaja nalazi se vaskršnje jaje, znak života koji ne prestaje. Ono što se na prazničnoj trpezi doživljava kao radost, na groblju postaje ispovedanje vere. Nije reč o formalnosti, već o duboko ukorenjenom osećanju da zajedništvo ne prestaje onog trenutka kada nekoga više ne vidimo.
Otac Borislav ukazuje i na razlike u običajima, ali i na stav Crkve:
– U nekim krajevima i na Pobusani ponedeljak kuvaju se i farbaju jaja, posebno za ovu namenu. Međutim, Crkva preporučuje da na groblja nosimo vaskršnja jaja iz kuće. Da ostavimo jedno ili više jaja za pokojnike i da tim simbolom života na neki način svedočimo i večni život – rekao je sveštenik Borislav Petrić u razgovoru za TV Prva.
Printscreen/Youtube/Blic TV
sveštenik Borislav Petrić
Sećanje koje nadilazi smrt
Pobusani ponedeljak nije dan tuge, već dan nade. Iako se odvija na mestima koja su obično vezana za rastanak, njegova suština je suprotna – potvrda susreta koji tek predstoji. Upravo zato vernici na groblja ne dolaze praznih ruku, već sa darovima koji imaju značenje života.
– Za Boga nema mrtvih, za njega su svi živi. Upokojeni su samo telesno, ali su i oni dušama živi i mi želimo ponovo da ih zagrlimo – zaključuje otac Borislav.
U toj rečenici sabira se smisao čitavog dana: Pobusani ponedeljak ne govori o kraju, već o vezi koja traje. Između humki koje se obnavljaju i jaja koja se ostavljaju, između tišine i molitve, oblikuje se poruka koja ne zastareva – da ljubav ne prestaje i da je sećanje, kada je prožeto verom, zapravo susret koji se nastavlja.
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
U hramovima širom SAD, uz vaskršnje liturgije, stotine katekumena primile su krštenje i prvi put pristupile pričešću, dok je episkop Čikaga i Srednjeg Zapada poručio da pravi put tek počinje i da se vera potvrđuje životom.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Kirijaka Otšelnika - Miholjdan, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Proba, Taraha i Andronika. Katolička crkva slavi Svetog Serafina, Jevreji obeležavaju Roš Hodeš, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Apostol ljubavi otkrio je koja je Gospodnja zapovest toliko važna da se njenim doslednim ispunjavanjem može razumeti i sama suština hrišćanskog života.
Istoričarka umetnosti otkriva potresna svedočenja o tragovima benzina, zakašneloj reakciji medija i pritiscima na monaštvo nakon požara u kojem su nestali dragoceni manastirski letopisi.
Rektor Niške bogoslovije objašnjava zašto su molitva, milostinja i vera u Vaskrsenje dragoceniji od skupih spomenika i bogatih trpeza i šta zaista možemo da učinimo za duše svojih upokojenih.
Slike gomile smeća između spomenika otkrivaju nepoštovanje prema pokojnicima, dok preostali Srbi u naselju osećaju bol i poniženje zbog narušenog svetilišta.
Predlog Zakona o grobljima izazvao je strah i tugu među preostalim Srbima u Hrvatskoj – ukoliko bude usvojen, spomenici sa ćiriličnim natpisima i pravoslavnim simbolima moći će da se uklanjaju kao „neprimereni“.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Kirijaka Otšelnika - Miholjdan, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Proba, Taraha i Andronika. Katolička crkva slavi Svetog Serafina, Jevreji obeležavaju Roš Hodeš, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Haritona Ispovednika po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Filipa. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana XXIII, Jevreji obeležavaju Roš Hodeš, početak novog meseca, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Pred sudijom je jasno posvedočio da su idolopoklonički bogovi zapravo demoni i ispovedio veru u jedinoga živoga Boga, tvorca svega i Gospoda Isusa Hrista.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Od jaja, griza i jogurta pravi se izdašna poslastica koja se preliva slatkim sirupom od limuna, a ovaj recept mogu da pripreme i oni koji nemaju mnogo iskustva u kuhinji.
Prikaz Hrista sa prekrštenim stopalima, ističe, prikovanim za svako stopalo jednim ekserom, prvi put se pojavio na Zapadu kao inovacija u drugoj polovini 13. veka.