Tanjug Dopisnitvo Kim, Shutterstock/Andrey Mihaylov
Kada vernici po crkvenoj tradiciji obilaze grobove i pale sveće, u srpskoj prestonici će biti na snazi posebna saobraćajna i organizaciona pravila na gradskim grobljima.
Javno-komunalno preduzeće "Pogrebne usluge" Beograd saopštilo je da će sutra, na dan kada Srpska pravoslavna crkva liturgijski obeležava Pobusani ponedeljak, dan posvećen molitvenom sećanju na upokojene, na snazi biti i zabrana ulaska motornim vozilima na groblja koja su u nadležnosti tog gradskog preduzeća.
U duhu pravoslavne tradicije, Pobusani ponedeljak se doživljava kao dan produžetka vaskršnje radosti u molitvenom odnosu prema upokojenima. Vernici tada, u skladu sa crkvenim običajem, odlaze na grobove svojih bližnjih, uređuju ih, pale sveće i donose crvena jaja kao simbol Vaskrsenja i pobede života nad smrću, u veri da se i preminuli pominju u svetlosti Vaskrsa.
Na Novom bežanijskom, kao i na grobljima Orlovača, Lešće i Zbeg, zabrana ulaska motornim vozilima važiće sutra od 7 do 15 časova.
Zabrana ulaska motornim vozilima tokom čitavog dana važiće na Novom i Centralnom groblju, dok na Starom bežanijskom, Zemunskom, Banjičkom i Topčiderskom groblju ulazak motornim vozilima, kao i do sada, nije moguć, jer su to groblja zatvorenog tipa.
JKP „Pogrebne usluge“ Beograd navodi da je za posetioce grobalja Lešće, Orlovača i Nova Bežanija, koji se teže kreću, kao i za starije sugrađane, obezbeđen besplatan prevoz minibusevima.
JOE KLAMAR / AFP / Profimedia
Na pobusani ponedelja, vernici se molitveno sećaju svojih upokojenih i posećuju gorblja
Organizovani prevoz će na Pobusani ponedeljak saobraćati u određenim intervalima, u periodu od sedam do 15 časova, od ulazne kapije do najudaljenijih parcela, kako bi poseta grobnim mestima bila što pristupačnija svim posetiocima.
JKP „Pogrebne usluge“ Beograd uputilo je apel posetiocima grobalja da prilikom obilaska grobnih mesta na Pobusani ponedeljak budu posebno oprezni i da se ne naslanjaju na spomenike, naročito na starijim grobljima u nadležnosti preduzeća.
Kako se navodi, tokom redovnih kontrola stabilnosti spomenika, stručne ekipe su utvrdile da postoji određeni broj spomenika koji su nestručno podignuti, dotrajali ili nestabilni, te da u slučaju naslanjanja i jačeg mehaničkog pritiska može doći do njihovog pada i povređivanja prisutnih lica.
Takođe je upućen apel roditeljima da vode računa o kretanju male dece i da ih ne ispuštaju iz vida prilikom boravka na groblju, uz napomenu da je ulazak na groblje, bez pratnje odraslog lica, zabranjen deci mlađoj od 10 godina.
- Ukoliko uočite opasnost od pada spomenika, molimo vas da o tome obavestite Upravu groblja ili se obratite na adresu elektronske pošte: info@beogradskagroblja.rs - navodi se u saopštenju.
Pobusani ponedeljak spada u zadušne dane u pravoslavnoj tradiciji i posmatra se kao dan posebnog pomena upokojenih u svetlosti Vaskrsa. U crkvenom i narodnom običaju, on se uvek obeležava prvog ponedeljka posle trodnevnog vaskršnjeg slavlja, kada se liturgijski i molitveno nastavlja sećanje na sve koji su preminuli u veri.
U tom danu, grobna mesta se posećuju u miru i tišini, uređuju se, pale se sveće i iznosi hrana i crvena jaja, kao znak nade i vere u vaskrsenje i večni život.
Prizori iz Hrama Svetog Save pokazuju retku sliku jedinstva pravoslavnog sveta, u kojem se hodočašće i liturgijski život stapaju u isto iskustvo pred jednom od najpoštovanijih svetinja.
Jednostavan ručak, kuvan bez žurbe i luksuza, postaje simbol povratka starinskoj trpezi i ukusu koji je hranio generacije u danima posta i svakodnevice.
Dok hiljade ljudi i dalje čekaju u redovima ispred Hrama Svetog Save, poklonicima se nakon blagoslova Pojasom Presvete Bogorodice uručuju ikonice sa molitvom na poleđini, dok najmlađi dobijaju molitvenike.
Molitveni tekst u kome se kroz prizivanje milosti, oproštaja i blagodatnog delovanja Duha Svetoga otkriva slojevita pobožnost vernih i njihovo obraćanje Majci Hristovoj kao posrednici i utehi.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Ovaj dan nosi sa sobom duhovnu snagu i važnost tradicije koja nas povezuje sa našim predcima. Protođakon Ljubomir Ranković ističe važna pravila koja nas vode ka ispravnom obeležavanju ovog dana, posvećenog upokojenima.
Molitveni tekst u kome se kroz prizivanje milosti, oproštaja i blagodatnog delovanja Duha Svetoga otkriva slojevita pobožnost vernih i njihovo obraćanje Majci Hristovoj kao posrednici i utehi.
Već četrnaesti dan od dolaska Časnog pojasa u Hram Svetog Save, vernici iz različitih krajeva sveta i Srbije svedoče o iskustvu koje, kako kažu, prevazilazi samo čekanje i postaje lični čin vere i odricanja.
Obilazeći kolonu vernog naroda, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da molitva Bogomajci treba da bude na usnama i u srcima vernih ne samo u nevolji, već i u danima radosti.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Po blagoslovu patrijarha Porfirija i uz saglasnost igumana manastira Vatoped, uveden je poseban način prilaska svetinji kako bi svi poklonici mogli da prime blagoslov bez dugog zadržavanja u redovima.
U besedi za petak prve nedelje po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto gorčina, gnev, ljutnja, pakoš i nepraštanje nisu samo slabosti, već prepreke koje čoveka udaljavaju od blagodati i unutrašnje radosti.