Tanjug Dopisnitvo Kim, Shutterstock/Andrey Mihaylov
Kada vernici po crkvenoj tradiciji obilaze grobove i pale sveće, u srpskoj prestonici će biti na snazi posebna saobraćajna i organizaciona pravila na gradskim grobljima.
Javno-komunalno preduzeće "Pogrebne usluge" Beograd saopštilo je da će sutra, na dan kada Srpska pravoslavna crkva liturgijski obeležava Pobusani ponedeljak, dan posvećen molitvenom sećanju na upokojene, na snazi biti i zabrana ulaska motornim vozilima na groblja koja su u nadležnosti tog gradskog preduzeća.
U duhu pravoslavne tradicije, Pobusani ponedeljak se doživljava kao dan produžetka vaskršnje radosti u molitvenom odnosu prema upokojenima. Vernici tada, u skladu sa crkvenim običajem, odlaze na grobove svojih bližnjih, uređuju ih, pale sveće i donose crvena jaja kao simbol Vaskrsenja i pobede života nad smrću, u veri da se i preminuli pominju u svetlosti Vaskrsa.
Na Novom bežanijskom, kao i na grobljima Orlovača, Lešće i Zbeg, zabrana ulaska motornim vozilima važiće sutra od 7 do 15 časova.
Zabrana ulaska motornim vozilima tokom čitavog dana važiće na Novom i Centralnom groblju, dok na Starom bežanijskom, Zemunskom, Banjičkom i Topčiderskom groblju ulazak motornim vozilima, kao i do sada, nije moguć, jer su to groblja zatvorenog tipa.
JKP „Pogrebne usluge“ Beograd navodi da je za posetioce grobalja Lešće, Orlovača i Nova Bežanija, koji se teže kreću, kao i za starije sugrađane, obezbeđen besplatan prevoz minibusevima.
JOE KLAMAR / AFP / Profimedia
Na pobusani ponedelja, vernici se molitveno sećaju svojih upokojenih i posećuju gorblja
Organizovani prevoz će na Pobusani ponedeljak saobraćati u određenim intervalima, u periodu od sedam do 15 časova, od ulazne kapije do najudaljenijih parcela, kako bi poseta grobnim mestima bila što pristupačnija svim posetiocima.
JKP „Pogrebne usluge“ Beograd uputilo je apel posetiocima grobalja da prilikom obilaska grobnih mesta na Pobusani ponedeljak budu posebno oprezni i da se ne naslanjaju na spomenike, naročito na starijim grobljima u nadležnosti preduzeća.
Kako se navodi, tokom redovnih kontrola stabilnosti spomenika, stručne ekipe su utvrdile da postoji određeni broj spomenika koji su nestručno podignuti, dotrajali ili nestabilni, te da u slučaju naslanjanja i jačeg mehaničkog pritiska može doći do njihovog pada i povređivanja prisutnih lica.
Takođe je upućen apel roditeljima da vode računa o kretanju male dece i da ih ne ispuštaju iz vida prilikom boravka na groblju, uz napomenu da je ulazak na groblje, bez pratnje odraslog lica, zabranjen deci mlađoj od 10 godina.
- Ukoliko uočite opasnost od pada spomenika, molimo vas da o tome obavestite Upravu groblja ili se obratite na adresu elektronske pošte: info@beogradskagroblja.rs - navodi se u saopštenju.
Pobusani ponedeljak spada u zadušne dane u pravoslavnoj tradiciji i posmatra se kao dan posebnog pomena upokojenih u svetlosti Vaskrsa. U crkvenom i narodnom običaju, on se uvek obeležava prvog ponedeljka posle trodnevnog vaskršnjeg slavlja, kada se liturgijski i molitveno nastavlja sećanje na sve koji su preminuli u veri.
U tom danu, grobna mesta se posećuju u miru i tišini, uređuju se, pale se sveće i iznosi hrana i crvena jaja, kao znak nade i vere u vaskrsenje i večni život.
U jednoj kratkoj rečenici sadržano je upozorenje koje se tiče svakodnevnih odluka, tuđih uticaja i unutrašnjeg rasula koje ljudi često ne prepoznaju na vreme.
Kada vernici po crkvenoj tradiciji obilaze grobove i pale sveće, u srpskoj prestonici će biti na snazi posebna saobraćajna i organizaciona pravila na gradskim grobljima.
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ovaj dan nosi sa sobom duhovnu snagu i važnost tradicije koja nas povezuje sa našim predcima. Protođakon Ljubomir Ranković ističe važna pravila koja nas vode ka ispravnom obeležavanju ovog dana, posvećenog upokojenima.
U jednoj kratkoj rečenici sadržano je upozorenje koje se tiče svakodnevnih odluka, tuđih uticaja i unutrašnjeg rasula koje ljudi često ne prepoznaju na vreme.
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Spora priprema u zemljanoj posudi donosi bogat ukus mesa i povrća, decenijama prisutan na ramazanskim soframa i porodičnim okupljanjima širom Bosne i regiona.
Od sumnje do ispovesti „Gospod moj i Bog moj“ - šta zapravo znači Antipasha, zašto je ovaj dan poseban u crkvenom kalendaru i kako su ga pratili stari narodni običaji.