Ovaj dan nosi sa sobom duhovnu snagu i važnost tradicije koja nas povezuje sa našim predcima. Protođakon Ljubomir Ranković ističe važna pravila koja nas vode ka ispravnom obeležavanju ovog dana, posvećenog upokojenima.
Pobusani ponedeljak je poseban dan u životu svakog pravoslavnog vernika, dan kada se podsećamo na svoje predke, čuvamo i obnavljamo tradiciju, te kroz pobožnost povezujemo svoj duhovni život sa onima koji su već prešli prag večnosti. U Srpskoj pravoslavnoj crkvi ovaj praznik ima duboko ukorenjeno značenje, jer nas podseća na to da nismo sami, da su naši najbliži uvek sa nama u duhu, i da je naša dužnost da se molimo za njih, ali i da nastavimo sa životom koji je utemeljen na verovanju, ljubavi i poštovanju prema onima koji su nas pretekli.
Ovaj dan, često ispunjen razmišljanjima o smrti i večnom životu, poziva nas na miran i pobožan susret sa tradicijom koja neprestano odražava ljubav prema Bogu, ali i prema onima koji su deo naše prošlosti.
Shutterstock/Tupungato
Pobusani ponedeljak je dan kada se sećamo naših upokojenih i molimo se za njih
Otac Ljuba nas podseća na 10 važnih pravila koja nam mogu pomoći da ovaj dan proslavimo na pravi način, u duhu vere i poštovanja.
Otići u hram na liturgiju – Ako postoji služba, obavezno se prisustvuje liturgiji, pričešćujemo se i predajemo spisak imena naših upokojenih predaka svešteniku. Ako nije moguće prisustvovati u ponedeljak, potrebno je otići na liturgiju u nedelju.
Upaliti sveće u hramu – Sveće koje zapalimo u hramu treba da budemo posvećene po imenu naših upokojenih srodnika, simbolizujući našu molitvu za njihove duše.
Po povratku iz hrama – U domu, pred ikonom, treba upaliti kandilo i okaditi prostoriju. Ovaj čin unosi blagodat iz hrama u naš dom, jer, kao što znamo, Hristos je u nama kroz pričešće. Nakon toga, obavezno je obići groblje.
Pripremiti potrebne stvari za obilazak groba – Sa sobom treba poneti kadionicu, briket, sveće voštanice, ulje za kandilo, žižak, kao i žito koje smo osvetili u hramu. Takođe, treba poneti kuvana crvena vaskršnja jaja i bočicu crnog vina.
Urediti grobno mesto – Kako naziv praznika i nalaže, potrebno je doneti potrebne alate i materijale za čišćenje i sređivanje grobnog mesta. Ako nema vode na groblju, poneti je, kao i krpu, grabljice, budak, seme trave, cveće, i kesu za staru travu.
Roman_studio/Shutterstock,Nikola Fific/Shutterstock
Na Pobusani ponedeljak običaj je poneti vaskršnje, crveno jaje na groblje
Pomoliti se na grobu – Kada pristupimo grobu, preksrštimo se i kažemo "Hristos vaskrse". Tri puta se prekrstimo, celivamo krst, a potom kucamo crvenim jajetom o krst ili spomenik, uz ponovni pozdrav "Hristos vaskrse".
Okaditi grob – Upalimo kandilo, stavimo briket u kadionicu i okadimo grob, klanjajući se prema spomeniku, uvek okrenuti ka istoku. Potom, krstoobrazno, prelijevamo grob crnim vinom: prvo glavu pokojnika, pa noge, desnu i levu stranu, uz molitvu: "U ime Oca, Sina i Duha Svetoga, amin." Nakon toga možemo poslužiti žito ili pojesti vaskršnje jaje.
Urediti prostor oko groba – Potrebno je očistiti staru travu, posaditi novu, zaliti i položiti sveže cveće. Potom, sedimo pored groba i razgovaramo, ophodeći se prema pokojniku kao da je živ. Sav otpad treba prikupiti i odložiti na predviđeno mesto.
Odlazak kući – Pre nego što napustimo groblje, prekrstimo se, celivamo krst i poklonimo se uz pozdrav "Hristos vaskrse". Uz pobožan razgovor, polako se vraćamo kući, noseći sa sobom mir i duhovnu snagu.
Za one koji žive daleko od grobova svojih predaka – Ako ne mogu da odu na groblje, treba obaviti parastos u najbližem hramu. Ukoliko hram nije u blizini, potrebno je upaliti kandilo, okaditi dom i pročitati molitvu za upokojene, spominjući imena svojih predaka. Takođe, umesto da celivamo krst na grobovima, celivamo ikone u svom domu.
Ova pravila nas podsećaju da tradicija nije samo pitanje obreda, već dubokog duhovnog povezivanja sa onima koji su nas prethodili, kroz veru, ljubav i poštovanje.
Predlog Zakona o grobljima izazvao je strah i tugu među preostalim Srbima u Hrvatskoj – ukoliko bude usvojen, spomenici sa ćiriličnim natpisima i pravoslavnim simbolima moći će da se uklanjaju kao „neprimereni“.
Uoči praznika Cveti, veruje se da devojke u narodnim nošnjama i venčićima na glavama donose sreću i zdravlje domaćinstvima, čuvajući simboliku plodnosti, prirode i duhovne obnove.
Sveštenik Borislav Petrić je objasnio značenje tog praznika, ali i napomenuo šta tome prethodi, kako bi obuhvatio dublje i kompletno značenje Pobusanog ponedeljka.
Posle osmodnevnog proslavljanja vaskrsenja Hrista iz mrtvih, izlaze hrišćanke devetoga dana na grobove svojih srodnika: da ih spomenu u molitvama, da im objave vaskrs Vaskrsitelja, i da im ponovo pobusaju grobove, pisao je Sveti Nikolaj Velimirović.
U besedi za četvrtak 4. nedelje Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako Hristos menja običnog čoveka u naslednika, dajući mu moć da vlada sobom, svojim mislima i svetom oko sebe.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju 42 mučenika iz Amoreje po starom po novom i svete mučenike Hrizanta i Dariju po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Josipa, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Slike gomile smeća između spomenika otkrivaju nepoštovanje prema pokojnicima, dok preostali Srbi u naselju osećaju bol i poniženje zbog narušenog svetilišta.
Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju upozorio je domaću i svetsku javnost na akt institucionalne diskriminacije koji omogućava uklanjanje srpskih nadgrobnih spomenika u Hrvatskoj.
Nova saborska odluka o uklanjanju spomenika s „nepoželjnim porukama“ ponovo ponižava srpsku patnju – smatra mitropolit zvorničko-tuzlanski i upozorava da je ovo nastavak tihe diskriminacije Srba, čak i nakon smrti.
Na bojištu kod Bitolja, gde se odvijala jedna od najkrvavijih bitaka Prvog balkanskog rata, jedna majka je tragala za detetom. Kada ga je pronašla, suočila se sa jezivom istinom – i pitanjem koje je promenilo sve: „Da li postoji vaskrsenje mrtvih?“
Pravoslavni vernici danas obeležavaju 42 mučenika iz Amoreje po starom po novom i svete mučenike Hrizanta i Dariju po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Josipa, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Gerasima Jordanskog po starom i Svetog Aleksija, Čoveka Božjeg po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Patrika, muslimani su u mesecu ramazanu, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Konona Isavrijskog po starom i Svetog Kirila Jerusalimskog po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Ćirila Jeruzalemskog, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Svaka reč besede Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za sredu 4. sedmice Velikog posta pokazuje da bez prisustva Spasitelja, ni najveći trud ne donosi plod – a s Njim, i najdublja mora postaju izvor blagoslova.