Ovaj dan nosi sa sobom duhovnu snagu i važnost tradicije koja nas povezuje sa našim predcima. Protođakon Ljubomir Ranković ističe važna pravila koja nas vode ka ispravnom obeležavanju ovog dana, posvećenog upokojenima.
Pobusani ponedeljak je poseban dan u životu svakog pravoslavnog vernika, dan kada se podsećamo na svoje predke, čuvamo i obnavljamo tradiciju, te kroz pobožnost povezujemo svoj duhovni život sa onima koji su već prešli prag večnosti. U Srpskoj pravoslavnoj crkvi ovaj praznik ima duboko ukorenjeno značenje, jer nas podseća na to da nismo sami, da su naši najbliži uvek sa nama u duhu, i da je naša dužnost da se molimo za njih, ali i da nastavimo sa životom koji je utemeljen na verovanju, ljubavi i poštovanju prema onima koji su nas pretekli.
Ovaj dan, često ispunjen razmišljanjima o smrti i večnom životu, poziva nas na miran i pobožan susret sa tradicijom koja neprestano odražava ljubav prema Bogu, ali i prema onima koji su deo naše prošlosti.
Shutterstock/Tupungato
Pobusani ponedeljak je dan kada se sećamo naših upokojenih i molimo se za njih
Otac Ljuba nas podseća na 10 važnih pravila koja nam mogu pomoći da ovaj dan proslavimo na pravi način, u duhu vere i poštovanja.
Otići u hram na liturgiju – Ako postoji služba, obavezno se prisustvuje liturgiji, pričešćujemo se i predajemo spisak imena naših upokojenih predaka svešteniku. Ako nije moguće prisustvovati u ponedeljak, potrebno je otići na liturgiju u nedelju.
Upaliti sveće u hramu – Sveće koje zapalimo u hramu treba da budemo posvećene po imenu naših upokojenih srodnika, simbolizujući našu molitvu za njihove duše.
Po povratku iz hrama – U domu, pred ikonom, treba upaliti kandilo i okaditi prostoriju. Ovaj čin unosi blagodat iz hrama u naš dom, jer, kao što znamo, Hristos je u nama kroz pričešće. Nakon toga, obavezno je obići groblje.
Pripremiti potrebne stvari za obilazak groba – Sa sobom treba poneti kadionicu, briket, sveće voštanice, ulje za kandilo, žižak, kao i žito koje smo osvetili u hramu. Takođe, treba poneti kuvana crvena vaskršnja jaja i bočicu crnog vina.
Urediti grobno mesto – Kako naziv praznika i nalaže, potrebno je doneti potrebne alate i materijale za čišćenje i sređivanje grobnog mesta. Ako nema vode na groblju, poneti je, kao i krpu, grabljice, budak, seme trave, cveće, i kesu za staru travu.
Roman_studio/Shutterstock,Nikola Fific/Shutterstock
Na Pobusani ponedeljak običaj je poneti vaskršnje, crveno jaje na groblje
Pomoliti se na grobu – Kada pristupimo grobu, preksrštimo se i kažemo "Hristos vaskrse". Tri puta se prekrstimo, celivamo krst, a potom kucamo crvenim jajetom o krst ili spomenik, uz ponovni pozdrav "Hristos vaskrse".
Okaditi grob – Upalimo kandilo, stavimo briket u kadionicu i okadimo grob, klanjajući se prema spomeniku, uvek okrenuti ka istoku. Potom, krstoobrazno, prelijevamo grob crnim vinom: prvo glavu pokojnika, pa noge, desnu i levu stranu, uz molitvu: "U ime Oca, Sina i Duha Svetoga, amin." Nakon toga možemo poslužiti žito ili pojesti vaskršnje jaje.
Urediti prostor oko groba – Potrebno je očistiti staru travu, posaditi novu, zaliti i položiti sveže cveće. Potom, sedimo pored groba i razgovaramo, ophodeći se prema pokojniku kao da je živ. Sav otpad treba prikupiti i odložiti na predviđeno mesto.
Odlazak kući – Pre nego što napustimo groblje, prekrstimo se, celivamo krst i poklonimo se uz pozdrav "Hristos vaskrse". Uz pobožan razgovor, polako se vraćamo kući, noseći sa sobom mir i duhovnu snagu.
Za one koji žive daleko od grobova svojih predaka – Ako ne mogu da odu na groblje, treba obaviti parastos u najbližem hramu. Ukoliko hram nije u blizini, potrebno je upaliti kandilo, okaditi dom i pročitati molitvu za upokojene, spominjući imena svojih predaka. Takođe, umesto da celivamo krst na grobovima, celivamo ikone u svom domu.
Ova pravila nas podsećaju da tradicija nije samo pitanje obreda, već dubokog duhovnog povezivanja sa onima koji su nas prethodili, kroz veru, ljubav i poštovanje.
Predlog Zakona o grobljima izazvao je strah i tugu među preostalim Srbima u Hrvatskoj – ukoliko bude usvojen, spomenici sa ćiriličnim natpisima i pravoslavnim simbolima moći će da se uklanjaju kao „neprimereni“.
Uoči praznika Cveti, veruje se da devojke u narodnim nošnjama i venčićima na glavama donose sreću i zdravlje domaćinstvima, čuvajući simboliku plodnosti, prirode i duhovne obnove.
Sveštenik Borislav Petrić je objasnio značenje tog praznika, ali i napomenuo šta tome prethodi, kako bi obuhvatio dublje i kompletno značenje Pobusanog ponedeljka.
Posle osmodnevnog proslavljanja vaskrsenja Hrista iz mrtvih, izlaze hrišćanke devetoga dana na grobove svojih srodnika: da ih spomenu u molitvama, da im objave vaskrs Vaskrsitelja, i da im ponovo pobusaju grobove, pisao je Sveti Nikolaj Velimirović.
Od španijela i papagaja do čak povremenih kamila ili krava - svi pernati, krzneni i ostali stvorovi „ispoštovali su” toga praznik Svetog Franje Asiškog, na koji budu blagosiljani svake godine od kraja 20. veka.
Najmlađi episkop Kiparske pravoslavne crkve razrešen je dužnosti jer je, po oceni Sinoda, remetio crkveno jedinstvo svojim beskompromisnim stavovima o Vatikanu.
Kako jedan jednostavan složenac od nežnih listova i mlevenog mesa čuva porodične tradicije i podseća nas na mirise i toplinu zajedničkih ručkova, donoseći osveženje i radost svakom prolećnom tanjiru.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju upozorio je domaću i svetsku javnost na akt institucionalne diskriminacije koji omogućava uklanjanje srpskih nadgrobnih spomenika u Hrvatskoj.
Nova saborska odluka o uklanjanju spomenika s „nepoželjnim porukama“ ponovo ponižava srpsku patnju – smatra mitropolit zvorničko-tuzlanski i upozorava da je ovo nastavak tihe diskriminacije Srba, čak i nakon smrti.
Na bojištu kod Bitolja, gde se odvijala jedna od najkrvavijih bitaka Prvog balkanskog rata, jedna majka je tragala za detetom. Kada ga je pronašla, suočila se sa jezivom istinom – i pitanjem koje je promenilo sve: „Da li postoji vaskrsenje mrtvih?“
Oni su ubedili prvo Kagana da se krsti, a zatim i mnogo naroda preveli u hrišćanstvo. Po povratku u Carigrad sastavili su slovensku azbuku od 38 slova i počeli da prevode crkvene knjige sa grčkog na slovenski.
Od španijela i papagaja do čak povremenih kamila ili krava - svi pernati, krzneni i ostali stvorovi „ispoštovali su” toga praznik Svetog Franje Asiškog, na koji budu blagosiljani svake godine od kraja 20. veka.
Kada se uzmu u obzir prilično oskudni podaci o ovoj srednjevekovnoj građevini, nekako je i očekivano da postoje legende i predanja koja se vezuju za Araču.
Mladi sovjetski vojnik koji je tokom rata prešao u islam i osnovao porodicu sa šestoro dece, danas u pravoslavnoj Rusiji pronalazi mir i ponovo grli korene koje rat nije mogao da izbriše
Mladi sovjetski vojnik koji je tokom rata prešao u islam i osnovao porodicu sa šestoro dece, danas u pravoslavnoj Rusiji pronalazi mir i ponovo grli korene koje rat nije mogao da izbriše