BOG OVO OSEĆANJE NIJE PREDVIDEO NI ZA JEDNOG ČOVEKA! Starac Josif Isihast je govorio da je to stanje svojstveno samo demonskim silama
Bog ima hiljadu načina da promeni svet, da promeni čak i prirodni poredak ako je potrebno, govorio je starac Josif.
Posle osmodnevnog proslavljanja vaskrsenja Hrista iz mrtvih, izlaze hrišćanke devetoga dana na grobove svojih srodnika: da ih spomenu u molitvama, da im objave vaskrs Vaskrsitelja, i da im ponovo pobusaju grobove, pisao je Sveti Nikolaj Velimirović.
SPC danas obeležava Pobusani ponedeljak, koji uvek "pada" u prvi ponedeljak posle Tomine nedelje, ujedno i posle Uskrsa.
Na današnji dana bi trebalo “pobusati” grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom. Vernici danas izlaze na groblja, pale sveće, uređuju grobove, mole se za duše pokojnika i uznose vaskršnja jaja za upokojene.
Tim pradavnim običajem se iskazuje ljubav i poštovanje prema umrlim srodnicima, sa kojima se na taj način deli radost Vaskrsenja Hristovog i pobede nad smrću.
Sveti Nikolaj Velimirović je u jednom od svojih pisama objasnio zašto žene treba da izađu na groblje "prvog ponedeljka posle Svetle nedelje".
- Da izvrše jedan običaj, prepun smisla i lepote. Posle osmodnevnog proslavljanja vaskrsenja Hrista iz mrtvih, izlaze hrišćanke devetoga dana na grobove svojih srodnika: da ih spomenu u molitvama, da im objave vaskrs Vaskrsitelja, i da im ponovo pobusaju grobove. Prvo se izvrši molitva za pokojnike. Time mi izražavamo svoju ljubav prema onim milim i dragim koji su se telesno i privremeno od nas odvojili - posao je Sveti Nikolaj i dalje objašnjavao:
- Znaj: istinski te voli onaj ko se za tebe u tajnosti Bogu moli. Po svršenoj molitvi čuka se crvenim jajetom o krstaču i viče: Hristos voskrese! Time mi pozdravljamo pokojnike najradosnijim pozdravom, pa prezirući smrt uveravamo ih, da će i njima svanuti dan vaskrsenja iz groba. Najzad, čistimo grob od uvele trave i stavljamo novo busenje, koje će se zazeleniti novom travom.
- Time mi javljamo svoju nadu, da će u dan sveopšteg vaskrsenja istrulela tela pokojnika preobratiti se u nova tela, u tela nebeska. Jer po istinitom svedočanstvu svedoka vaskrsenja Hristova postoje tjelesa nebeska i tjelesa zemaljska. I još: ovo raspadljivo treba da se obuče u neraspadljivo, i ovo smrtno da se obuče u besmrtnost. Kad sve to svrše hrišćanke se još jednom pomole Bogu, poklone prema istoku, i odlaze. - I tako molitvom one izražavaju ljubav; crvenim jajetom i pozdravom objavljuju veru, a obnovom busenja pokazuju nadu. Ljubav, vera, nada i – opet ljubav. To je značaj i smisao Pobusanog Ponedeonika. Bog ima hiljadu načina da promeni svet, da promeni čak i prirodni poredak ako je potrebno, govorio je starac Josif. U pesmi Svetog Vladike Nikolaja "Zidanje Ljubostinje“, carica Milica je na svakom kamenu, koji je Rade Neimar pripremao za uziđivanje u crkvu, palila voštanicu, namenjujući je "jednom, desetorici, jal buljuku celom", ističe sveštenik. Od Tomine nedelje se opet vrše molitve za umrle, nakon prekida unutar perioda koji je počeo od Lazareve subote. Deca nas podsećaju da postoji i drugi put – put poverenja, mira i unutrašnje sigurnosti.

- Pitao si dalje, zašto toga dana samo žene izlaze na groblja a ne i muškarci, kao o drugim zadušnicama? Taj ponedeonik je početak sedmice žena mironosica. A Mironosice su prve posetile grob Gospodnji pod Golgotom, i prve javile ljudima, da je Gospod vaskrsao. Blago materama, sestrama i udovicama, koje liče na žene Mironosice po ljubavi prema upokojenim! osećaju upokojeni prisustvo naše na grobovima svojim, osećaju – te i još kako! – naše molitve i žrtve za njih, našu ljubav prema njima. I mi ćemo to uskoro osećati – i ja i ti – s one strane groba, i bićemo blagodarni onima koji se nas sećaju i za nas se Bogu mole.
- O brate moj, kako su slabe reči ljudske, da iskažu tajnu života i smrti, čudnu i jezivu tajnu, o kojoj angeli s pokojnicima šapatom romore! Dobro su nam došli hrišćanski običaji, da pomognu rečima. Običaji smisleni i krasni – da pomognu slabim rečima našim! - zaključio je Sveti Nikolaj.
BOG OVO OSEĆANJE NIJE PREDVIDEO NI ZA JEDNOG ČOVEKA! Starac Josif Isihast je govorio da je to stanje svojstveno samo demonskim silama
DA LI JE DOVOLJNO ZAPALITI JEDNU SVEĆU I ZA ZDRAVLJE ŽIVIH I DUŠE UPOKOJENIH ILI SE MORA PALITI ZA SVAKOG PONAOSOB! Sveštenik otkrio da to zavisi gde se nalazite, ali i od još jedne stvari
NA DANAŠNJI DAN, TOMA JE SVOJE NEVERJE ZAMENIO VEROM! Danas je Tomina nedelja!
OVE DVE STVARI SVI TREBA DA PREUZMEMO OD DECE! Sveti Nikolaj otkriva da se samo uz pomoć njih može osigurati pobeda u sukobu sa zlim ljudima!
Pravoslavni hrišćanin je pozvan da neprestano radi na sebi - ne da bi bio bolji od drugih, već da bi bio bliži onome što je čovečno i božansko u njemu.
Bog, kažu sveti oci, ne gleda na spoljašnjost dela, već u srce onoga koji ga čini.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Dok su mnogi iz straha napustili Hrista, Marija Magdalena ostala je pod krstom na Golgoti zajedno sa Presvetom Bogorodicom i drugim ženama mironosicama, deleći bol zbog njegovog raspeća.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jezekilja po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Prepodobni Isakije, Dalmat i Faust. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Lidije, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sve što mu je Bog otkrivao primao je u svoje srce i verno prenosio narodu, pozivajući ga na pokajanje, povratak veri i nadi u Božju milost.
Kako je nastalo verovanje da prorok Ilija upravlja gromovima i munjama i šta o njegovom uznesenju govori Stari zavet.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Veliki ruski svetitelj ostavio je savet koji i danas privlači pažnju vernika: čovek mora da čuva svoje srce od očajanja, gneva i udaljavanja od Boga.
Mnogi u nevolji pomoć traže od lažnih iscelitelja i vračara, ali Crkva podseća da je Krštenje jedinstvena Sveta tajna i da se od straha ne oslobađamo vračanjem, već verom, pokajanjem i životom u Hristu.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.