ŠTA ČINITI KAD VAS SAVLADAJU DEMONI: Sveti Luka Krimiski kaže da hitno ovo uradite, odmah ćete dobiti Božju pomoć
Prema učenju Crkve, demoni su pali anđeli koji su se pobunili protiv Boga i time izgubili nebesku slavu.
Bog ima hiljadu načina da promeni svet, da promeni čak i prirodni poredak ako je potrebno, govorio je starac Josif.
U poslednje vreme sve više ljudi oseća da gubi snagu, smisao i volju za životom. Očaj nije više samo lična borba – postao je društveni problem. Ekonomska neizvesnost, usamljenost, porodične krize i osećaj bespomoćnosti sve češće guraju ljude u tamu beznađa.
Pravoslavlje jasno upozorava na opasnost očajanja. Sveti Oci govore da je očaj „najveći neprijatelj duše“, jer čoveka odvaja od nade i Božje pomoći. Tuga može biti lekovita, ali očaj parališe – to je stanje gde čovek više ne vidi izlaz, ni svrhu.
Pravoslavlje nas uči da nikada ne gubimo nadu, čak ni u najtežim trenucima. Molitva, vera i podrška zajednice mogu vratiti svetlost i kad izgleda da je sve izgubljeno.
Starac Josif Isihast je govorio da očajenjem dajemo đavolu da nam tumači svet.
"Čemu obeshrabrenje i očajanje!? Time dajete đavolu da vam tumači svet, da vam on bude advokat! Došao je ovde sin Božiji, a on da vam bude advokat!? Suprotstavite se. Hrabrost je velika pokretačka sila, velika enegija!
Nikada, apsolutno nikada, ne treba prihvatati očajanje i beznadežnost. Bog to stanje ni u kom slučaju nije predvideo ni za jednog čoveka. To stanje je svojstveno samo zlim, demonskim silama. Bog ima hiljadu načina da promeni svet, da promeni čak i prirodni poredak ako je potrebno. Ali bez Boga i sa paklom u duši neće se ništa promeniti".
Prema učenju Crkve, demoni su pali anđeli koji su se pobunili protiv Boga i time izgubili nebesku slavu.
Prave brojanice moraju da bude napravljene od čiste ovčje vune, što treba da nas podseti da smo mi "slovesne ovce dobrog pastira Isusa Hrista", koji je kao jagnje Gospodnje postradao za nas i izbavio iz večne smrti.
Deca nisu samo budućnost – ona su sadašnjost koju oblikujemo svakim svojim postupkom, pogledom i rečju.
Prebodobni Vasilije bio je drug i stradalnik svetog Prokopija Dekapolita.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Kada je sredina agresivna, dečija psiha se jednostavno lomi, kaže otac Valerije
U besedi za subotu 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je svojom rečju i životom razotkrivao zlo i upozorava na strah zbog kojeg čovek ćuti pred onim što zna da nije dobro.
U knjizi "Kod starca Porfirija" Konstantinos Janicijotis beleži susret sa supružnicima kojima je svetitelj ukazao na posledice manjka ljubavi među roditeljima, koje mogu uticati na dete još pre rođenja.
Mekan i mirisan, ovaj oblik tamjana koristi se u pravoslavnim hramovima i domovima, a njegov način izrade vezuje se za svetogorsku tradiciju.
Pouka velikog svetitelja govori zašto bliskost lako preraste u očekivanje i kako ljubav može da bude pravi temelj odnosa.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Isusovu molitvu ne zovu slučajno "molitva nad molitvama".
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Med, slad, suve šljive i orasi spojeni su u starinsku poslasticu koja se vezuje za Trojice-Sergijevu lavru i grad Sergijev Posad.
Na praznik Svetih Joakima i Ane služena sveta arhijerejska Liturgija, a slavski darovi osvećeni u Kraljevoj crkvi.
Sedam dana provode u posebno napravljenim kolibama, koriste četiri biljke u obredu, a na trpezi se pojavljuju med, sezonske namirnice i punjeni kupus.