NA ZADUŠNICE JE POGREŠNO MISLITI NA PRAVILA ŠTA TREBA, A ŠTA NE TREBA DA SE URADI: Sveštenik Slobodan Lukić upozorava u čemu ljudi najčešće greše na ovaj dan
Na Mitrovdanske zadušnice vernici se sabiraju u molitvi za svoje upokojene, a paroh budvanski otac Slobodan Lukić podseća da pravu vrednost ovog dana ne čine običaji ni sujeverje, već molitva, liturgija i sećanje.
Paroh budvanski, otac Slobodan Lukić, podseća da je Crkva kroz vekove odredila posebne dane kada se verni narod sabira u molitvi za svoje upokojene. Jedan od tih dana jesu i Mitrovdanske zadušnice, kada, kako kaže, svi zajedno živimo tajnu Hrista i Crkve Njegove.
– To je, kako se često kaže, dan usrdnog moljenja, usrdnih molitava za naše upokojene. Mi se, kao ljudi Crkve, i u svakodnevnim našim molitvama, posebno u crkvenim službama, a naročito na Svetoj Liturgiji molimo za upokojene. Crkva je odredila nekoliko dana, odnosno nekoliko subota u toku godine koje su posvećene jednoj zajedničkoj, usrdnijoj molitvi za pokoj duša onih koji su prešli sa ovoga sveta u večni i neprolazni svet – objašnjava otac Slobodan, prenosi mitropolija.com.
Molitva koja prevazilazi granicu smrti
Zadušnice uvek padaju u subotu – dan kada se Crkva posebno seća onih koji su preminuli. Tog dana vernici obilaze groblja, pale sveće i mole se za pokoj duša svojih bližnjih. Kako ističe otac Slobodan, time pokazujemo da granica između života i smrti nije granica ljubavi.
On podseća da se – zajednica u Hristu ne prekida ni nakon upokojenja. Ljudi i posle smrti ostaju deo Crkve Božije – deo istog Tela Hristovog. Naše molitve, kaže, imaju snagu da dotaknu duše onih koji su prešli u večnost, jer oni, kao i mi, čekaju sveopšte vaskrsenje.
Posebno naglašava važnost obilaska grobova i čuvanja mesta gde su naši bližnji sahranjeni. Reč sahrana, kako podseća, u pravoslavnom iskustvu ima duboko značenje – čovek koji je sahranjen, zapravo je sačuvan.
Njegovo telo čeka dan vaskrsenja kada će ponovo biti sjedinjeno sa dušom i preobraženo u Hristu. – Molimo se Bogu da svi budemo udostojeni toga – dodaje sveštenik.
Suština Zadušnica nije u običajima, već u liturgiji
Najvažniji deo sećanja na upokojene, prema rečima oca Lukića, nije u običajima, već u liturgijskom pominjanju.
– Zato je važno posećivati grobove, mesta gde se čuvaju upokojeni, gde čekaju trube drugog Hristovog dolaska, uređivati njihova grobna mesta, ali ono što je najpretežnije – služiti Svetu Liturgiju, pominjati na proskomidiji i u pomenima, parastosima koje Crkva čini, pominjati njihova imena – poručuje otac Slobodan.
Upozorava da se u javnosti sve češće pojavljuju površna tumačenja Zadušnica, koja umesto molitve nude spisak narodnih pravila.
– Tu nema mesta nikakvom sujeverju, sitnim našim ljudskim pravilima, koja će tobože da pomognu ili odmognu. To je sve plod odsustva svesti o našoj neraskidivoj vezi sa upokojenima – kaže on.
Ta veza, dodaje, nije samo sećanje, već ontološka i duhovna stvarnost – zajedništvo u Hristu koje obuhvata i žive i upokojene.
– Svi zajedno živimo tajnu krsta, tajnu Hrista, tajnu Crkve Hristove – zaključuje otac Slobodan Lukić.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Osiju po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetog sveštenomučenika Zinovija i njegovu sestru, Svetu mučenicu Zinoviju. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani klanjaju džuma-namaz.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Osiju po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetog sveštenomučenika Zinovija i njegovu sestru, Svetu mučenicu Zinoviju. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani klanjaju džuma-namaz.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Ove subote pravoslavni vernici širom srpskih zemalja okupljaju se u hramovima i na grobljima da upale sveće i pomole se za svoje preminule, verujući da molitva spaja žive i upokojene u ljubavi Hristovoj.
Na dan posvećen onima koji su okončali svoj ovozemaljski život, kroz liturgije i tihe molitve, vernici se sećaju svojih bližnjih i pronalaze utehu u veri u vaskrsenje i večni život.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Osvećenje obnovljene svetinje, svečana Liturgija, priznanja zaslužnim dobrotvorima i obnova parohijskog doma obeležili su duhovne svečanosti kojima je proslavljena povezanost vere, naroda i Crkve.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Osiju po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetog sveštenomučenika Zinovija i njegovu sestru, Svetu mučenicu Zinoviju. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani klanjaju džuma-namaz.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.