Na dan kada se odaje počast preminulima, pravoslavni vernici iz severnog dela Kosovske Mitrovice kreću u emotivno putovanje ka grobovima svojih voljenih, prevazilazeći etničke podele i obnavljajući vezu s prošlošću na mestima koja su svedoci patnje i nade.
U etnički podeljenom Kosovu i Metohiji, svake godine, na Zadušnice, Srbi iz severnog dela Kosovske Mitrovice prelaze most koji deli ne samo reku, već i sudbine, uspomene i teške istorijske terete. Ovaj most, koji obično može delovati kao simbol povezanosti, postaje mesto susreta između prošlosti i sadašnjosti, između bola i nade. Na njemu se sastaju oni koji se ne mire sa gubitkom, a istovremeno se suočavaju s tminama koje su vekovima oblikovale njihov put.
Credit: Armend NIMANI / AFP / Profimedia
Sa svakim korakom, kako se približavaju južnoj obali, oseća se težina sećanja. Scene ispunjene ljubavlju, tugom, ali i neizmernom željom da odaju počast onima koji su otišli, koji su zauvek ostali na drugoj strani života. U tom trenutku, premošćujući reku, Srbi postaju hodočasnici, a svaki korak ispunjen je molitvom i tugom.
Na pravoslavnom groblju, koje je tokom rata 1998-1999. Pretrpelo vandalizam i uništenje, dolaze da zapale sveće, simbol nade i ljubavi koja nikada ne umire. Dok se dim sveća uzdiže ka nebu, u tom trenutku, Srbi se mole za pokoj duša svojih voljenih, tražeći mir u svetu koji često deluje nemiran.
Credit: Armend NIMANI / AFP / Profimedia
Ovaj čin obeležavanja Zadušnica nije samo čin sećanja. To je čin otpora i ljubavi, povratak korenima i prošlim vremenima kada su, uprkos razlikama, zajedno delili svetlost života. U tom susretu s tugom, oni prepoznaju snagu porodične ljubavi koja prevazilazi granice, koja ne poznaje prepreke.
Odlazeći s groblja, Srbi iz severnog dela Mitrovice ponose se svojim nasleđem, ponosni na svoje korene, ali i tužni zbog svega što su izgubili. Ovaj put, pređen s tugom i poštovanjem, nosi u sebi priču o ljudskoj izdržljivosti, o tome kako ljubav prema onima koji su otišli može da prevaziđe svaku nesreću, svaku bol, svaku granicu koja je postavljena.
Na svetoj zemlji Kosova i Metohije, održan je godišnji pomen blaženopočivšoj igumaniji Marti, čije su molitve i nesebična predanost ostavile dubok trag u vernicima.
Sveštenik Trajko Vlajković sa Kosmeta, apelovao je na pravoslavne vernike da milosrđem i donacijama pomognu izgradnju gorionika u Hramu Svetog Cara Uroša, kako bi se očuvale freske i obezbedila bolja funkcionalnost svetinje.
One koji su daleko od grobova svojih najdražih, Srpska pravoslavna crkva upućuje da posete najbliži hram, prisustvuju liturgiji, zapale sveće i pomole se kako bi osetili duhovnu bliskost i poštovanje prema onima koji više nisu sa nama.
Godine 2022. ministar prosvete Sergej Kravcov najavio je ažuriranje pravila pisanja reči "Bog", budući da to prethodno nije bilo regulisano pravilima ruske ortografije i interpunkcije iz 1956. godine. U novim pravilima predloženo je da se ta reč piše velikim slovom.
Saznajte kako su monasi manastira Krušedol spremali ovo posno jelo zabeleženo još 1855. godine i zašto ga i danas smatraju hranom koja donosi blagoslov i mir u svakom domu.
Usrdna molitva majki ima neuništivu snagu u borbi protiv zla i njena reč menja sudbinu cele porodice — otkrijte molitvu koja svakom detetu donosi zaštitu i blagoslov.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Grobovi u južnom delu Kosovske Mitrovice svedoče o duhovnoj i fizičkoj borbi Srba koji čuvaju uspomene na svoje najmilije uprkos razaranju i svim nedaćama.
U pljački koja je pogodila vernu zajednicu, iz crkve su odneseni alat i novac, dok su tragovi zločina ostali kao podsećanje na teško stanje u kojem se nalazi ovaj deo Kosova i Metohije.
U crkvi Lazarici, iz koje je srpska vojska krenula ka Kosovu, služena je liturgija, a pomen svim stradalim junacima i litija do Spomenika kosovskim vitezovima sabrali su arhijereje, monahe, vojnike, državnike i verni narod.
Na centralnom obeležavanju Vidovdana u manastiru Ravanici, patrijarh srpski poručio je vernicima da svetost Kosova nije prošlost već poziv za spasenje duše i život u Hristovoj ljubavi.
Godine 2022. ministar prosvete Sergej Kravcov najavio je ažuriranje pravila pisanja reči "Bog", budući da to prethodno nije bilo regulisano pravilima ruske ortografije i interpunkcije iz 1956. godine. U novim pravilima predloženo je da se ta reč piše velikim slovom.
Obred Havdale se izvodi subotom uveče, po završetku Šabata, što je trenutak kada nastupi noć - odnosno kada na nebu postanu vidljive tri srednje zvezde.
Vernici su telima branili svog duhovnika, sveštenstvo je blokiralo put policiji, a Mikael Adžapahjan je sa mirom u glasu poručio da pretnja Jerevanu ne dolazi od njega, već iz samog vrha vlasti.
Slavni glumac i reditelj primio je blagoslov igumana Metodija, napio se blagoslovene vode koja nikada ne presušuje, poškropio se i prekrstio, ostavljajući za sobom glamur sveta pred večnom tišinom Carske Lavre.
Muftija Jusufspahić predstavlja Srbiju u Kairu na skupu najvećih islamskih učenjaka, gde će se raspravljati o uticaju tehnologije na tumačenje vere i otvoriti vrata studentima za školovanje na Univerzitetu Al-Azhar.
Slavni glumac i reditelj proveo je Vidovdan među monasima, slušajući o Kosovskom zavetu i žrtvi Svetog kneza Lazara, a iguman mu je otkrio tajne duhovnosti koje će uticati na njegov novi film „Vaskrsenje“.