“GROBLJE JE PORUŠENO, ALI IMA ONIH KOJI OBNAVLJAJU SPOMENIKE, TO JE NADA ZA NAŠ OPSTANAK KOSOVU”: Poručuje na Zadušnice otac Nenad, jedini Srbin iz Južne Mitrovice
Grobovi u južnom delu Kosovske Mitrovice svedoče o duhovnoj i fizičkoj borbi Srba koji čuvaju uspomene na svoje najmilije uprkos razaranju i svim nedaćama.
Zadušnice, dan posvećen pomenu i molitvama za duše upokojenih, u pravoslavnoj tradiciji imaju duboko ukorenjeno značenje. Uvek su to dani kada se, uz miris sveća i molitve, sećanje na drage preminule brižljivo čuva u srcima onih koji ostaju. I dok u mnogim delovima sveta Zadušnice prolaze u tišini i poštovanju, u Severnoj i Južnoj Kosovskoj Mitrovici, ovaj dan budi duboku tugu i bol, jer se čini da ni smrt ne štiti od nehumanog postupanja prema onima koji su već otišli.
youtube/printscreen/Kosovo Online
Zadušnice na groblju u južnom delu Kosovske Mitrovice
Svake godine, uoči Velikih ili Zimskih zadušnica, nekoliko desetina Srba iz Severne Mitrovice dolazi na groblje u Južnoj Mitrovici, kako bi upalili sveće, pomolili se za duše svojih najmilijih i obnovili vezu sa svojim korenima. Ipak, slika koja ih tamo dočekuje često je jednaka – polomljeni spomenici, zarasli korov, smetlišta koja čekaju da nestanu. Grobovi, koje su roditelji i dede ljubavlju uređivali, sada su prekriveni mahovinom, a spomenici često teško prepoznatljivi. Tužno je što svaki dolazak postaje podsećanje na vekovnu borbu za opstanak i dostojanstvo, ne samo živih, nego i onih koji su otišli.
youtube/printscreen/Kosovo Online
Borislav Spaić
- Ovaj vandalizam sramota je za sve ljude, za ceo svet - izjavio je Borislav Spasić, rođeni Mitrovčanin koji je došao sa porodicom iz Kragujevca, kako bi obišao grobove svojih roditelja i brata. Spasić, koji ne gubi nadu da će groblje biti obnovljeno, ističe da su spomenici koji su porušeni deo prošlih života, mladosti i patnji. On apeluje na ljudskost i poziva sve da obrate pažnju na ovo nepoštovanje prema mrtvima.
- Svi smo smrtni, ali ovo je nečija mladost koja je ostala - dodaje Spasić, naglašavajući duboku žalost koju oseća svaki put kad dolazi.
youtube/printscreen/Kosovo Online
Zadušnice na groblju u južnom delu Kosovske Mitrovice
I dok su mnogi dolazili sa istom željom da se pomole za pokoj duša, slika groblja postaje sve gora iz godine u godinu. Otac Nenad Stojanović, sveštenik u Južnoj Mitrovici, koji je uvek uz verne na Zadušnicama, ponavlja važnost ovih trenutaka:
- Današnji dan crkva je odredila da se za mrtve Bogu pomolimo, da ih ne zaboravimo i da im Bog podari carstvo nebesko. Iako je groblje porušeno, ima onih koji ponovo podižu spomenike. To je naša nada za budućnost, za naš opstanak, zdravlje i spasenje na svetom Kosovu i Metohiji - kaže kaže otac Nenad, pokazujući da uprkos svemu, vera i nada ostaju ključni za sve nas, prenosi portal kosovo-online.com
Međutim, mnogi vernici izražavaju duboku frustraciju zbog činjenice da međunarodna zajednica, kao ni predstavnici ambasada na Kosovu, nikada nisu došli da vide stvarnu sliku stradanja Srba na ovom području.
youtube/printscreen/Kosovo Online
Otac Nenad Stojanović
- Svake godine sve je gore. Međunarodna zajednica je nešto pokušala, ali od toga nije bilo ništa. Ovde je svake godine sve manje naroda, ljudi se osećaju nesigurno - deli mišljenje jedan Mitrovčanin, koji smatra da verovatno neće biti nikakvog boljitka dok ne dođe do ozbiljnih promena. Samo vera u Boga ostaje onima koji ostaju.
Dragan Spirić, stariji Mitrovčanin, ističe da je stanje na groblju u Južnoj Mitrovici sramotno.
- Spomenici su polomljeni, a albansko groblje u Severnoj Mitrovici niko ne dira. Ovo je sramota. Politika i Evropska unija moraju se pobrinuti za ovaj problem - kaže Spirić, dodajući da bi trebalo da se učini nešto kako bi se očuvala sećanja na preminule i sprečile dalje devastacije. Iako već postoji mnogo nade da će groblje biti obnovljeno, njegovo stanje je i dalje loše i ne pruža nikakvu sigurnost.
youtube/printscreen/Kosovo Online
Zadušnice na groblju u južnom delu Kosovske Mitrovice
Ponekad, ovi ljudi, dolazeći na groblje, ne mogu da prepoznaju grobove svojih voljenih. Iako ih nalaze prema sećanju, duboko su uznemireni što su spomenici porušeni, a grobovi postali gotovo neprepoznatljivi. Predrag Ilić, jedan od onih koji su došli da obiđu grobove svojih najmilijih, s tugom ističe da ni on nije mogao da nađe grobove svojih roditelja.
- Ne znam gde su grobovi, nisam siguran da ću ikada moći da ih pronađem - kaže Ilić, ističući koliko je sve to duboko razočaravajuće i bolno.
Zadušnice u Mitrovici nisu samo trenutak pomene, one su i podsećanje na sve ono što se još uvek dešava – na žrtve, na borbu za opstanak, i na nadu da će se neko setiti i da će doći vreme kada će se dostojanstvo povratiti. Iako je prošlo mnogo godina, borba Srba za opstanak na Kosovu i Metohiji se ne završava.
- Samo vera u Boga nam ostaje - zaključuju vernici, jer to je snaga koja ih vodi kroz ove teške i nesigurne trenutke.
Prve zadušnice u godini obeležavaju se 22. februara – saznajte kako da se pripremite, šta je važno doneti u hram i zašto je molitva za pokojnike neizmerno značajna.
Rastao je u porti crkve Svetog Arhangela Mihaila u Gornjem Nerodimlju, mestu gde su, prema predanju, Nemanjići stolovali, a gde od 1999. godine nije kročila srpska noga.
U pljački koja je pogodila vernu zajednicu, iz crkve su odneseni alat i novac, dok su tragovi zločina ostali kao podsećanje na teško stanje u kojem se nalazi ovaj deo Kosova i Metohije.
Na liturgiji u Patrijaršijskoj kapeli Svetog Simeona, blaženopočivši patrijarh srpski je podsetio da molitva za upokojene nije samo tuga, već i izraz ljubavi, nade i duhovnog zajedništva koje traje kroz vekove.
Veliki ruski svetitelj iz 19. veka objašnjava da kada podignemo srce ka Bogu, čak i najveća tuga gubi snagu, a spokojstvo postaje živo iskustvo prisustva Božije ljubavi.
Sveti Pajsije Svetogorac upozorava da kletve, kada su izgovorene iz bola i nepravde, mogu imati ozbiljne posledice i za onoga ko ih izgovara i za onoga kome su upućene.
Poglavar Rimokatoličke crkve sa govornice pozvao međunarodnu zajednicu da zaštiti nevine od brutalne ratne strategije koja pogađa milione ljudi i poručio da je obezbeđivanje hrane moralna obaveza čitavog čovečanstva.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Na dan kada se odaje počast preminulima, pravoslavni vernici iz severnog dela Kosovske Mitrovice kreću u emotivno putovanje ka grobovima svojih voljenih, prevazilazeći etničke podele i obnavljajući vezu s prošlošću na mestima koja su svedoci patnje i nade.
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
U Dalju je svečano predstavljena Fondacija „Sveta Petka”, čija je misija da kroz obrazovne programe, humanitarne akcije i kulturne manifestacije osnaži zajedništvo i sačuva identitet srpskog naroda.
Na praznik Svetog Kirijaka Otšelnika, vladika zapadnoevropski Justin služio je liturgiju, a rukopoloženjem i odlikovanjem sveštenika osnažio pravoslavnu zajednicu Srba u Španiji.
ovodom održavanja Šakti festivala u Obrenovcu, Apologetski odsek Arhiepiskopije upozorava na delovanje Mohanđija, čije učenje, iza privida mira i ljubavi, skriva ideologiju nespojivu sa pravoslavnom verom.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U Dalju je svečano predstavljena Fondacija „Sveta Petka”, čija je misija da kroz obrazovne programe, humanitarne akcije i kulturne manifestacije osnaži zajedništvo i sačuva identitet srpskog naroda.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.