Na liturgiji u Patrijaršijskoj kapeli Svetog Simeona, blaženopočivši patrijarh srpski je podsetio da molitva za upokojene nije samo tuga, već i izraz ljubavi, nade i duhovnog zajedništva koje traje kroz vekove.
Zadušnice su dan kada se okupljamo u molitvi za one koji su nas napustili, ali i trenutak duhovnog povezivanja sa nevidljivim svetom. U tom duhovnom okruženju, beseda koju je patrijarh Pavle izgovorio na liturgiji za Zadušnice u Patrijaršijskoj kapeli Svetog Simeona Mirotočivog nosi sa sobom ne samo reči utehe, već i poziv na duhovnu pažnju i prosvetljenje.
Njegove reči, koje i dalje odzvanjaju, podsećaju nas da u svakoj molitvi za pokojne, u svakom sećanju na njih, ne tražimo samo tugu, već i duboko značenje zajedništva sa Bogom i sa svim svetima. Patrijarh Pavle je kroz svoju besedu na Zadušnice ukazivao na to da molitva za upokojene nije samo čin odanosti, već izraz ljubavi i nade u vaskrsenje, jer su i mrtvi deo te svete Crkve, tela Hristovog.
printskrin youtube/stalker
Blaženopočivči patrijarh srpski Pavle
Beseda je započela citatima iz Jevanđelja po Luki i Jovanu, koje je patrijarh Pavle povezao sa temama života, smrti, Hristovog povratka i sudbine duša, a u nastavku svoje nadahnute besede patrijarh Pavle se osvrnuo na zajedništvo u Crkvi, koje nije ograničeno vremenom, nego traje kroz vekove:
- Mi smo u Hristu jedno, jedna Crkva kojoj je glava Hristos, a mi smo svi mistički telo Crkve, telo Hristovo. U Crkvu Hristovu spada i Gospod kao glava te Crkve, Sveta Bogorodica i svi sveti Mučenici i ostali Sveti u Crkvi trijumfujućoj, a takođe i mi živi koji smo još u Crkvi vojujućoj - besedio je patrijarh, a potom istakao:
- U tu Crkvu, kako kažem, spadaju i svi upokojeni u Gospodu. I naša je dužnost, ako možemo reći za ljubav da ona ima dužnost, da se sećamo svojih upokojenih jer smo zajednica, ostajemo to i po smrti njihovoj i našoj kad dođe, zajednica ostaje sa Bogom i njihovim i našim, i sa svima svetima i sa svima našim upokojenima.
printskrin youtube/stalker
Blaženopočivči patrijarh srpski Pavle
- Moleći se za upokojene i danas i svagda, da ne zaboravimo da taj čas čeka i nas i da se trudimo i sada, jer ne znamo kad će taj čas doći i da budemo dostojni izaći pred Sina Božijeg da bi čuli Njegov glas: Hodićete blagosloveni Oca moga, da primite Carstvo koje vam je spremjeno od postanja sveta" (Mt. 25, 34). To da bude i današnja naša opomena i savet, kako za nas, tako i za sve druge.
Na kraju, patrijarh je uputio molitvu Gospodu za upokojene i blagoslovio sve prisutne:
- Neka se Gospod seti upokojenih slugu Svojih koji su u veri i životu po veri i otišli sa ovoga sveta i pomogne i nama i da imamo u vidu taj čas izlaska pred Njega, Sudiču Pravednog, da živimo i sada sa tom verom, životom po toj veri svetoj pravoslavnoj. Bog vas blagoslovio - poručio je patrijarh Pavle.
Ova beseda izrečena na Zadušnice podseća na večnu istinu: smrt nije kraj, već prelazak u večni život u Hristu. Iako je svet pun nevolja i iskušenja, vera nas vodi ka spasenju.
Koljivo nije samo deo običaja, već dubok simbol vaskrsenja i večnog života. Ovo je autentičan način pripreme koji monasi sa Atosa koriste kroz generacije – primeren za prve Zadušnice u 2025. godini.
Prve zadušnice u godini obeležavaju se 22. februara – saznajte kako da se pripremite, šta je važno doneti u hram i zašto je molitva za pokojnike neizmerno značajna.
U pljački koja je pogodila vernu zajednicu, iz crkve su odneseni alat i novac, dok su tragovi zločina ostali kao podsećanje na teško stanje u kojem se nalazi ovaj deo Kosova i Metohije.
Na Zadušnice, Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi Misli za svak idan u godini upozorava da nema drugog trenutka za pokajanje osim sadašnjeg – jer niko ne zna kada će se njegov život završiti.
U gradu koji vekovima nosi ime poslednjeg vladara iz dinastije Nemanjića pokrenuta je peticija za promenu naziva u Ferizaj, prema Ferizu Šasivariju, trgovcu i vlasniku hotela iz osmanskog perioda.
Srednjovekovni rukopis Srpske pravoslavne crkve, koji se više od šest vekova koristi u liturgiji, našao se u središtu spora nakon odluke Komisije BiH da ga proglasi državnom baštinom.
U čestitki povodom Obretenja moštiju Prepodobnog Sergija Radonješkog, patrijarh srpski istakao je njegov značaj kao duhovnog uzora i pozvao na jedinstvo, ljubav i prevazilaženje podela.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Grobovi u južnom delu Kosovske Mitrovice svedoče o duhovnoj i fizičkoj borbi Srba koji čuvaju uspomene na svoje najmilije uprkos razaranju i svim nedaćama.
U gradu koji vekovima nosi ime poslednjeg vladara iz dinastije Nemanjića pokrenuta je peticija za promenu naziva u Ferizaj, prema Ferizu Šasivariju, trgovcu i vlasniku hotela iz osmanskog perioda.
U besedi za nedelju 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da najveća vrednost čoveka nije u onome što poseduje, već u daru kojim je izbavljen iz ropstva greha, zla i smrti.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Grčki duhovnik ostavio je snažnu pouku o važnosti tihovanja, molitve i pažljivog izbora društva, upozoravajući da čovek treba da čuva svoju dušu od svega što ga udaljava od Boga i unutrašnjeg mira.
Nastao u manastiru Esfigmenu kao izraz otpora prema crkvenim promenama, ovaj slogan je tokom decenija dobio nova značenja i postao predmet brojnih rasprava.