Prve zadušnice u godini obeležavaju se 22. februara – saznajte kako da se pripremite, šta je važno doneti u hram i zašto je molitva za pokojnike neizmerno značajna.
Zadušnice su posebni dani molitvenog pomena u Pravoslavnoj crkvi, posvećeni upokojenim dušama. Vernici se okupljaju u hramovima kako bi se molili za duše svojih bližnjih i prinosili koljivo – simboličnu žrtvu koja izražava nadu u Vaskrsenje. Prve zadušnice u 2025.
Značaj zadušnica u pravoslavnoj tradiciji
U pravoslavnoj crkvi svaka subota je posvećena molitvi za pokojnike, ali četiri subote u toku godine posebno se izdvajaju kao zadušničke:
Prve zadušnice – obeležavaju se u subotu pred Mesopusnu nedelju, 57 dana pre Vaskrsa, 22. februar.
Druge zadušnice – u subotu pred Pedesetnicu, 48 dana nakon Vaskrsa, ove godine je to 7. jun.
Treće zadušnice – u subotu pred Miholjdan, 11. oktobra.
Četvrte (Mitrovske) zadušnice – u subotu pred Mitrovdan, 1. novembra.
Ova tradicija usko je povezana sa učenjem Crkve o vaskrsenju mrtvih u Poslednji dan. Vernici se mole za pokoj svojih predaka, prizivajući milost Božiju na njihove duše.
Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropska
Sveta liturgija
Šta treba činiti u crkvi na zadušnice
Na dan zadušnica uobičajeno je da vernici u hram donose koljivo, koje sveštenik blagosilja tokom parastosa. Po svetogorskoj tradiciji, koljivo se priprema od kuvane pšenice, suvog grožđa, nara, oraha, badema, cimeta, karanfilića i šećera u prahu. Najstariji recept za koljivo sa Svete gore, pročitajte ovde. Pšenica je osnov koljiva, a u različitim pravoslavnim krajevima dodaju se ostali sastojci. Pšenica simbolizuje vaskrsenje mrtvih, kao što zrno koje pada u zemlju ponovo niče i donosi rod.
Parastosi mogu biti služeni uoči zadušnica, na večernjem bogosluženju u petak, ili u toku subotnje liturgije. Crkva toga dana uznosi posebne molitve za pokoj duša, dok vernici čitaju imena svojih preminulih srodnika i prijatelja. Jedan stari monah sa Svete Gore naglašava da je ovo vreme kada se sećamo svih koji su upokojeni, moleći se za njihovo spasenje.
shutterstock.com
Koljivo
Važno je znati
Koljivo treba da bude dobro skuvano, jer se smatra nepoštovanjem da se prinese u neprimerenom stanju. Ne treba ga rasipati po grobovima niti bacati u smeće. Poželjno je da se molitve uznose ne samo za srodnike, već i za sve upokojene, posebno za one koji nemaju nikoga da se za njih moli.
Dan molitve, sećanja i nade
Zadušnice su dani kada vernici, kroz učešće u svetoj liturgiji, služenje parastosa i prinošenje koljiva, odaju počast svojim precima i svedoče veru u život posle smrti. U ovim svetim trenucima Crkva nas podseća da ljubav i molitva ne prestaju sa smrću, već traju večno.
U manastiru Bukovo svečano je proslavljen praznik Svetog Trifuna, zaštitnika vinara i vinogradara, uz svetu Liturgiju i tradicionalno blagosiljanje vinove loze, a mitropolit timočki uputio je poruku punu vere, ljubavi i nade.
Koljivo nije samo deo običaja, već dubok simbol vaskrsenja i večnog života. Ovo je autentičan način pripreme koji monasi sa Atosa koriste kroz generacije – primeren za prve Zadušnice u 2025. godini.
Čorba od sočiva sa neobičnim dodatkom koji menja sve – bez ijedne kapi ulja, a bogata ukusom i duhovnim smirenjem, ovo jelo se prenosi s kolena na koleno među podvižnicima.
U Sveti i Veliki utorak molitveno se sećamo na Gospodnji odgovor farisejima i sadukejima, o drugom dolasku Hristovom, kao i Evanđelske perikope o deset mudrih i deset nerazumnih devojaka.
U svojoj knjizi "Misli za svaki dan u godini" svetac je ostavio duboko promišljanje o događajima Velikog utorka, koji i danas odzvanjaju snagom istine i pozivaju na obraćenje — ne rečima, već životom.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Na liturgiji u Patrijaršijskoj kapeli Svetog Simeona, blaženopočivši patrijarh srpski je podsetio da molitva za upokojene nije samo tuga, već i izraz ljubavi, nade i duhovnog zajedništva koje traje kroz vekove.
Na dan kada se odaje počast preminulima, pravoslavni vernici iz severnog dela Kosovske Mitrovice kreću u emotivno putovanje ka grobovima svojih voljenih, prevazilazeći etničke podele i obnavljajući vezu s prošlošću na mestima koja su svedoci patnje i nade.
U svojoj najpoznatijoj knjizi, Sveti Teofan Zatvornik za sedmu subotu posle Vaskrsa, dan uoči Pedesetnice, ističe važnost pominjanja preminulih u molitvama, kao dela milostinje i duhovne brige.
U svojoj knjizi "Misli za svaki dan u godini" svetac je ostavio duboko promišljanje o događajima Velikog utorka, koji i danas odzvanjaju snagom istine i pozivaju na obraćenje — ne rečima, već životom.
I ove godine pred Vaskrs društvene mreže i mediji preplavljeni su oprečnim savetima, a mnogi vernici prave istu grešku - vaskršnja jaja farbaju baš na dan kada to nije primereno. Protinica Višnja Kostić objašnjava šta nalažu tradicija i crkveni poredak.
Nepoznati muškarac provalio je u crkvenu prodavnicu u Starom Mirijevu i odneo novac namenjen pomoći za decu sa Kosova i Metohije. Kamere su zabeležile njegov ulazak, a materijalna šteta je velika.
Poreklo patrijarha Pavla do danas nije bilo predmet većeg interesovanja, pa je otuda ostalo i neistraženo da li je patrijarh poneo prezime Stojčević po ocu ili po devojačkom prezimenu svoje majke.
Nepoznati muškarac provalio je u crkvenu prodavnicu u Starom Mirijevu i odneo novac namenjen pomoći za decu sa Kosova i Metohije. Kamere su zabeležile njegov ulazak, a materijalna šteta je velika.
I ove godine pred Vaskrs društvene mreže i mediji preplavljeni su oprečnim savetima, a mnogi vernici prave istu grešku - vaskršnja jaja farbaju baš na dan kada to nije primereno. Protinica Višnja Kostić objašnjava šta nalažu tradicija i crkveni poredak.