Zimske Zadušnice obeležavaju se 22. februara, a tog dana uznosimo molitve za duše upokojenih.
Srpska pravoslavna crkva i vernici ove subote obeležavaju Zadušnice, a običaj nalaže da se izađe na groblje, očisti grobno mesto i upale sveće
Prema običaju, vernici Srpske pravoslavne crkve na Zadušnice odlaze na liturgiju kako bi odali poštu članovima porodice i prijateljima koji više nisu među živima.
Ipak, tu postoji nekoliko navika koje treba izbegavati.
Poznat je običaj spremanja mrsne hrane koja se kadi i nosi na groblje za vreme Zadušnica. Praksa je da se prave ona jela koja je pokojnik voleo, ali se ovo može pretvoriti u gozbu.
Sveštenik Branislav Miljković iz Hrama Svete Petke na Ovčanskom putu rekao je da taj običaj datira iz daleke srpske istorije, ali je ipak bolje nahraniti gladne nego ostaviti da hrana propada.
shutterstock.com
Groblje
Druga navika koja se može videti na grobljima je paljenje cigareta, naročito ako je pokojnik bio strastveni pušač. Otac Branislav ističe da bi trebalo zapaliti sveću za pokoj duše, a ne duvan.
- Vrlo je važno odneti žito i preliti ga crvenim vinom. Žito ukazuje na Hristovo telo, dok vino simboliše krv koju je prolio kao žrtvu za oprost ljudskih grehova. Molitva je najvažnija, kako tada, tako i tokom ostalih dana u godini.
Šta ako ne možete da izađete na groblje na Zadušnice?
Ako nije moguće otići na grob pokojnika, njima se služi pomen u crkvi.
Prema učenju Crkve, na Zadušnice se vernici mole u hramovima i na grobljima za pokoj duša umrlih, a čine i milostinju.
Sveće koje se pale tokom opela simbolizuju Hristovu svetlost koja vodi dušu preminulog kroz tamu smrti do večnog života. One su simbol vere i nade u vaskrsenje.
Koljivo nije samo deo običaja, već dubok simbol vaskrsenja i večnog života. Ovo je autentičan način pripreme koji monasi sa Atosa koriste kroz generacije – primeren za prve Zadušnice u 2025. godini.
U besedi za 33. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da neznatne brige i sitni luksuzi često odvlače pažnju od onoga što je istinski važno.
Pravoslavci slave Svetog mučenika Grigorija Niskog po starom kalendaru i Svetog Dionisija Olimpskog po novom. Katolici se sećaju Svete Emerencijane, dok muslimani i Jevreji danas nemaju veliki verski praznik
U jednoj od svojih pouka veliki duhovnik 20. veka objasnio je kako anđeli čuvari vode dušu ka spasenju i kako njihova ljubav ostaje skrivena, ali moćna.
Francuski predsednik još uvek nije dobio audijenciju kod pape Lava XIV, a prema izveštajima, razlog nije administrativni propust, već svesna odluka Svetog Oca.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Mnogi se pitaju da li moraju oba dana u crkvu, da li je kupanje obavezno i šta se zaista računa pred Bogom - evo šta kaže crkvena praksa, a šta narodno predanje.
Pravoslavci slave Svetog mučenika Grigorija Niskog po starom kalendaru i Svetog Dionisija Olimpskog po novom. Katolici se sećaju Svete Emerencijane, dok muslimani i Jevreji danas nemaju veliki verski praznik
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Polievkta po starom kalendaru i Svetog apostola Timoteja po novom. Katolici obeležavaju Svetog Vincenta, đakona i mučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Kada je izašla careva zapovest o gonjenju hrišćana, Nearh se pripremao za smrt, ali bio je veoma tužan što nije uspeo da svoga druga Polievkta prevede u pravu veru.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Zašto tuga nije samo prolazno raspoloženje, kako prerasta u depresiju i duhovnu krizu i na koji način, po svedočanstvu Svetih otaca, čovek može ponovo da se uspravi.