CRKVENI KALENDAR ZA MART 2026.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 3. mesec 2026. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Polikarpa Smirnskog po starom i Svetog Teofilakta Ispovednika po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Ivana od Boga, dok su muslimani u mesecu ramazana, a u judaizmu danas nema većeg praznika.
Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 8. mart 2026.
Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar – SPC: 23. februar 2026.
Katolički, gregorijanski kalendar: 8. mart 2026.
Judaizam (jevrejski kalendar): 19. adar 5786. godine
Islam (hidžretski kalendar): 19. ramazana 1447. AH
Pomesne crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, uključujući Srpsku pravoslavnu crkvu, danas obeležavaju:
• Svetog sveštenomučenika Polikarpa, episkopa Smirnskog
Prema Tipiku Srpske pravoslavne crkve, u nedelju druge sedmice Velikog posta - posti se na ulju.
Pomesne crkve koje koriste novi (gregorijanski / revidovani julijanski) kalendar, uključujući Vaseljensku patrijaršiju, danas obeležavaju:
• Svetog Teofilakta Ispovednika
Vernici Rimokatoličke crkve 8. marta obeležavaju spomendan Svetog Ivana od Boga, osnivača bolničkog reda milosrdne braće i zaštitnika bolesnika i medicinskih radnika. Imendan slave Ivan, Ivša i Boško.
Prema jevrejskom kalendaru, 8. mart 2026. odgovara 19. adaru 5786. godine. Na ovaj dan nema velikih praznika; Jevreji se posvećuju redovnim molitvama, proučavanju Tore i pripremama za predstojeći praznični period meseca adara.
Po hidžretskom kalendaru, 8. mart 2026. odgovara približno 19. ramazanu 1447. AH. U muslimanskom svetu nema univerzalno priznatog velikog praznika; vernici nastavljaju ramazanski post, obavljaju dnevne molitve (salat) i posvećuju se učenju Kurana.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 3. mesec 2026. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Kada su ga sudija savetovale da se odrekne Hrista i prizna rimske bogove, rekao je: "Ne mogu promeniti bolje za gore!"
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Irodiona, Agava, Rufa i druge s njima po starom kalendaru, i Svetog sveštenomučenika Januara po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Anzelma Kenterberijskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Georgija Ispovednika i Pobusani ponedeljak po starom kalendaru i Prepodobnog Teodora Trihina po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Agapita I, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Tominu nedelju po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Lava IX, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Agatopoda i Teodula po starom i Prepodobnog Jovana po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blažene Marije od Utelovljenja, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveti mučenik Evpsihije bio je blagorodnog porekla i vaspitan kao hrišćanin.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Irodiona, Agava, Rufa i druge s njima po starom kalendaru, i Svetog sveštenomučenika Januara po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Anzelma Kenterberijskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sve ih spominje apostol Pavle u svojim poslanicama.
Zašto se na groblje nosi vaskršnje jaje, šta znači „Hristos vaskrse“ među humkama i zbog čega ovaj dan nije običan pomen - objašnjava jerej Borislav Petrić
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Episkop je poručio da se istina ne nalazi u spoljašnjim učenjima, već u živom odnosu sa Bogom.
Od prvog znaka krsta na ulazu do pričešća i izlaska iz hrama, svaki pokret ima svoje značenje – zašto su tišina, pažnja i unutrašnja sabranost ključni i šta vernici najčešće rade pogrešno, a da toga nisu ni svesni.
Jednostavan recept od nekoliko sastojaka donosi osećaj lakoće i vraća ravnotežu posle obilnih obroka, baš onako kako su to radile nekadašnje domaćice.